Connect with us

KULTURA

D.K.Vrijednosti koje imamo

Published

on

 

Čime bi se mogle mjeriti?
Onim što bi mogle nekoga usrećiti.
Bar malo, na minutu, dnevno…
Samo to? Dovoljno za početak.
Postoji mnogo suptilnih emocija koje ne moramo ni znati etiketirati, razumjeti, nego ih je dovoljno osjetiti.
Čine li nas sretnima ili jadnima?
“Okružite se pozitivnim ljudima.”
Ne kaže se to bezveze.
Kad idemo malo dublje, shvaćamo da upravo mi možemo biti toliko u svojoj biti, esenciji, kako bi naše društvo moglo učiniti nešto jako lijepo nekome tko nas poštuje kao original.
0vakve, manjkave, čudne.
Njima posebne.
Iste one kakve nas, nažalost, često u okviru obitelji smatraju crnim ovcama.
I zamjeraju nam baš tu našu autentičnost, htjeli bi mijenjati ono što jesmo, oni koji bi, po nekakvim normama, baš trebali biti na našoj strani. Ali, nisu.
Znaju li razloge zašto? Ne baš.
Kad se distanciramo, ne gledaju u svoje greške, nego nam zamjeraju odsutnost, navikli da smo tu.
Očekuje se da i dalje glumimo kako ne vidimo da si međusobno ne budimo ništa dobro, moramo paziti na svako slovo i trošiti dragocjenu energiju, koju će poslije, zgužvanu kao potrošen papir, baciti u smeće.
Usluge koje su nam pojedinci učinili, htjeli bismo uzvratiti, jasno.
Dužnosti su nam duboko urezane u odgoju.
Možemo poklonima, prijateljskim akcijama, molitvom za njihovu dobrobit…
Ne dugujemo im dušu.
Ono što nikako ne moramo je: davati im svoje vrijeme na “izvolite”.
Kao ni priliku da im se opet nekako zamjerimo…jer…znamo gdje smo nepoželjni, nevoljeni i neshvaćeni.
Tu im možemo iz duše i bezuvjetne ljubavi, pokloniti dragocjene sate i minute, bez nas.
Zašto bi ikome išli na živce, smetali, ako svoje vrijeme možemo potrošiti puno ugodnije, čak produktivnije?
Nije li ljepše prati stepenice, krečiti zidove, nego pričati u prazno?
Kad ne znamo bi li se smijali ili plakali: ono što prvo izađe.
Ako nijedno, samo ne tugovati, bar ne zadugo.
Od toga baš nitko nema koristi.
Kad se nađemo u trgovačkom centru, gdje nismo našli što smo tražili, kamo idemo?
Prema izlazu.
Ako nema tu, ima na drugom mjestu.
Ova haljina baš naglašava što ne treba, uopće mi ne laska figuri, dok mi ona druga prati liniju tijela i kao da je šivana za mene.
Otkriva i skriva upravo ono što želim.
Nju ću odabrati.
Jer se u njoj osjećam ugodno i slobodno, ništa ne moram paziti. Služi mi.
A ja nju popunjavam, ispunjavam joj praznine.
Ne valja osobe uspoređivati s odjevnim predmetima, ali ako nam čine bilo kakvo nezadovoljstvo, potpuno je ispravno skinuti ih sa sebe i pronaći izlaz.
Van njihovih okvira, u kojima smo sputani.
Pitati ih: ” što očekujete?”
Ako ni oni ne znaju, kako i zašto bi mi?
Znali, trebali, htjeli?
Ljubav je ljubav, pa makar bila i s daljine.
Dok neprihvaćanje stvara razdor, razdvajanje, ubija svu ljepotu blizine.
A kad je već tako, žao mi je.
Nitko o nikome ne ovisi, a emotivna sloboda podrazumijeva da se može voljeti, bez patnje. Bez dugovanja, srama.
Prigrliti svoje i svačije nesavršenosti, u otpuštanju prema cilju: uzvišenoj, izuzetnoj ljepoti oprosta.
“Ah, dobro, ti tako misliš. U redu je.
A ja imam puno ljepših stvari za obaviti, umjesto da ti se nastojim svidjeti.
Vidimo se…jednom, negdje, slučajno
a možda i nikad.”
Tko hoće, naći će način, a onaj koji neće izgovor. Uvijek je tako.
Prekratko je vrijeme kojim raspolažemo, da bi se istim razbacivali i poklanjali ga onima koji ionako ne znaju što bi s nama, njim.
U koju bi nas ladicu nepovjerenja spremili?
Umjesto poraza, gladi zbog neuzvraćene ljubavi, može se ono što nam nitko nema pravo zabraniti: uživati u životu, sunčanom danu, kao najvećoj poslastici i daru.

D.K.

04.11.2024.

Continue Reading

KULTURA

U Mostaru odrzano Predsjednistvo Hrvatskog Narodnog Sabora BIH

Published

on

HNS: Izmjene Izbornog zakona, EU integracije i ravnopravnost hrvatskoga naroda ostaju prioriteti

Izdvajamo

13.11.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine održalo je sjednicu u Mostaru na kojoj se razgovaralo o aktualnim političkim prilikama nakon Općih izbora 2026. godine, rezultatima stranaka HNS-a te rokovima za uspostavu vlasti i razgovorima sa strankama u BiH.

Posebna pozornost na sjednici Predsjedništva HNS-a posvećena je očuvanju političkog i nacionalnog zajedništva hrvatskoga naroda u BiH te ulozi HNS-a u zaštiti njegovih legitimnih interesa i ustavnog položaja. Naglašena je važnost zajedničkog političkog djelovanja stranaka okupljenih kroz HNS, osobito u predstojećem razdoblju uspostave vlasti.

Razgovarano je i o pregovorima s mogućim koalicijskim partnerima, uz jasno stajalište o potrebi uvažavanja legitimne političke volje birača. Istaknuta je nužnost što skorijeg formiranja vlasti na svim razinama u BiH i usuglašavanja programskih načela kako bi se nastavila provedba reformi te gospodarskih i infrastrukturnih projekata.

Izmjene Izbornoga zakona BiH, kojima bi se osiguralo legitimno političko predstavljanje i puna ustavna ravnopravnost konstitutivnih naroda, ostaju među temeljnim političkim zahtjevima. Jednako je važan nastavak euroatlantskih integracija, uz donošenje preostalih reformskih zakona i ispunjavanje obveza na europskom putu Bosne i Hercegovine.

Na sjednici Predsjedništva su razmotrene i pripreme za održavanje XIII. Sabora HNS-a BiH, na kojem će se utvrditi strateške smjernice i politički ciljevi za predstojeće razdoblje s ciljem daljnjeg jačanja zajedništva i sveukupnog napretka BiH.

Continue Reading

KULTURA

IZ RUKOPISA ANĐE PETROVIĆ ROĐ. LJUBIĆ ” GANGA i BEĆARAC MOGU ZAJEDNO RUKU POD RUKU”

Published

on

“Gango moja i moj dit te piva,

Pa ću i ja dok me bude živa!”

 

GANGA i BEĆARAC MOGU ZAJEDNO RUKU POD RUKU

 

Glas kamena i Hercegovine orio se i ove godine u srcu Slavonije. Gangalo se, pivalo i igrao Linđo na tradicionalnom Slavonsko-hercegovačom silu u organizaciji Slavonske udruge Hercegovaca na čelu sa predsjednikom mr. sc. Markom Eljugom.

Večer u Kristalu bila je mnogo više od tradicionalnog okupljanja. Uz pjesmu, ples i druženje, Slavonsko-hercegovačko silo još je jednom potvrdilo svoju ulogu u očuvanju kulturne baštine hercegovačkog kraja i njegovanja veza između ljudi koji, bez obzira na to gdje žive danas, ne zaboravljaju svoje korijene.

Svojim dolaskom, posebnu čast svečanosti dali su i predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić, kao izaslanik gradonačelnika Ivana Radića, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane RH Ivan Anušić, državni tajnik Domagoj Mikulić kao i drugi predstavnici  zavičajnih udruga, te brojni gospodarstvenici, kulturni, sportski i javni djelatnici naše županije.

Brojni Hercegovci, njihove obitelji, prijatelji i čuvari tradicije tim su veseljem obilježili 25 godina djelovanja i povezivanja Slavonije i Hercegovine. Kroz organizacije poput Slavonske udruge Hercegovaca ponosno čuvaju veze između svoja dva zavičaja.

 

Kao kamenčić u mozaiku očuvanja kulturnoga blaga i tradicije Hercegovine, poseban doprinos proslavi dali su članovi HKUD-a “Tihaljina” koji su svojim nastupom pridonijeli bogatom programu, izvodeći gangu te tradicionalne plesove Hercegovine. Posebno je lijepo bilo vidjeti oduševljenje goste koji su se upravo uz gangu i plesove  prisjetili svoga djetinjstva i mladosti, roditelja i rodnoga kraja.

Sa škrtog kamenjara ljudi su naseljavali sela i gradove u okolici Osijeka, Đakova, Vinkovaca te ostalih slavonskih mjesta. Slavonija je u povijesti primila Hercegovce raširenih ruku, kao istinska majka, postavši za njih obećana zemlja. Zbog ovoga je Slavonija u kolektivnom pamćenju Hercegovaca postala poznata kao „naša mala Amerika”.

Široka Slavonska polja i Slavonci otvorena srca prihvatili su tisuće hercegovačkih obitelji u potrazi za plodnom slavonskom ravnicom  i stvaranju novih života.

Hercegovci su u Slavoniju donijeli svoju čvrstinu, radišnost i poduzetnički duh te su kroz godine zajedništva od Slavonaca poprimili smirenost i ljubav prema ravnici, tamburici i slavonskom kolu. Danas potomci Hercegovačkih doseljenika čine neizostavan dio gospodarskog, kulturnog i društvenog identiteta suvremene Slavonije.

“Slavonijo dok ti ime traje

Čuvat ćemo tvoje običaje!”

Continue Reading

KULTURA

KRATKA KOSA…Eva Rajčević Buba

Published

on

Dugu kosu ošišat ću
tuga mi je to najveća
jer neželim da me više
na dodire tvoje sjeća

Na svakoj se vlasi mojoj
još osjete prsti tvoji
zato idem kod frizera
nek je šiša i oboji

Što je kraće ja odsječem
lakše će mi tada biti
i promjenim drugu boju
možda ću te preboliti

Drugi mi je mrsit neće
zaklela se duša ova
zato idem da je skratim
pa tek onda sve iznova

Gledam stugom u makaze
hoće srce da izludi
taman da je frizer skrati
tvoj poljubac me probudi

Zbunjeno te gledam dušo
sreća da je to san bio
ja gotovo skratih kosu
da me nisi probudio

Neka meni moje kose
ma neću je ja skratiti
moju dugu crnu kosu
još uvjek ćeš ti mrsiti

Eva Rajčević Buba

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba