Connect with us

KULTURA

Gradonačelnik Kordić: U Mostaru su marginalizirani Hrvati a ne Bošnjaci, evo i činjenica

Published

on

U intervju Dnevnom avazu gradonačelnik Mostara Mario Kordić odgovorio je i na tvrdnje koje je nedavno iznio bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević a stalno ih ponavlja i mostarski muftija Dedović kako su Bošnjaci u Mostaru marginalizirani.

-U Mostaru nitko ne može biti marginaliziran. Naime, pravilima je definirano da se niti jedan važan dokument ne može usvojiti bez predstavnika Hrvata, Bošnjaka i Srba. Osobno nisam nikada ulazio u brojanje krvnih zrnaca i nije mi ljudska ni politička agenda dijeliti ljude. Ipak, kada se pojavi ovakva teza od ljudi koji su svoj radni vijek proveli i opstali na podjelama, onda imam potrebu tomu se oštro suprotstaviti. Naravno argumentirano i s činjenicama. Istine radi, Mostar je doživio promjene i migracije stanovništva tijekom ratnih stradanja i kada usporedimo podatke iz predratnog vremena i danas moglo bi se zaključiti da su Hrvati marginalizirani. Naime, u istočnom dijelu Mostara prije rata živjelo je oko 11 tisuća Hrvata, dok ih danas nema niti 1000. S druge strane, u zapadnom dijelu Mostara živi i radi veliki broj Bošnjaka. Kada pogledamo vjerske objekte na razini Grada, imamo 5 puta više džamija, nego i katoličkih i pravoslavnih crkvi zajedno. Ako idemo i korak dalje u analizi, u institucijama kojima upravljaju Hrvati, poput SKB Mostar, Doma Zdravlja Mostar, itd., radi veliki broj Bošnjaka i Srba, dok u institucijama kojima upravljaju Bošnjaci teško da možete pronaći nekoga zaposlenika a da nije Bošnjak. Opet kažem, ne želim se time baviti, ali ovo su činjenice. HŠK Zrinjski je osam puta do sada bio prvak BiH, a niti jedan put Stari most nije bio „u bojama Zrinjskog“. Niti jedan Hrvat nema u najmu niti jedan „lokal“ u Starom gradu. Ekipa RTV Herceg Bosne, nedavno je, uz prijetnje fizičkim nasiljem protjerana sa Starog mosta. Kada je u pitanju kultura, HNK i Narodno pozorište iz proračuna Grada dobivaju identičan iznos novca. Kada se pogleda ukupan iznos na godišnjoj razini, Grad bošnjačkim ustanovama kulture izdvaja gotovo 650 tisuća KM više.

Jako se puno elemenata u cijeloj ovoj temi krivo predstavlja. Teško je izbjeći dojam kako su pojedinci, koji su vodili Grad ranije, radili sumnjive poslove, pa sada dizanjem tenzija i ratnohuškačkom retorikom žele skrenuti pozornost s preispitivanja njihovih radnji i odluka. Primjerice 10. 1.1997. godine Islamska zajednica Mostar je od Safeta Oručevića, kao predsjednika ratne Opštine Mostar, na korištenje i upravljanje dobila 205 katastarskih čestica, a ni jedna druga vjerska zajednica, nije dobila niti jednu česticu. Trideset i dvije nebošnjačke obitelji (Hrvati, Srbi i Albanci) prije rata su imale ugovor o zakupu prostora u Starom gradu. Niti jedan od tih ugovora nakon rata nije obnovljen.

Ne tvrdim da je pozicija Bošnjaka u Mostaru idealna, na primjer u razgovoru sa sugrađanima jedan od problema koji ističu je kako svaki Bajram klanjaju u sportskoj dvorani. To je nešto čime se svi zajedno u dijalogu moramo baviti kako bi se našlo rješenje za taj problem. Međutim govoriti o marginalizaciji, apsolutno je nekorektno. Osobito, kategorički odbijam bilo kakvu pomisao da se s moje strane, kao gradonačelnika, radi o bilo kakvom obliku diskriminacije Bošnjaka. Desetine realiziranih projekata, svi moji javni nastupi i mnoštvo odluka koje sam donosio svjedoče da sam cijelo vrijeme bio posvećen izgradnji međunacionalnog povjerenja i ravnomjernoj realizaciji projekata bitnih za sve narode i građane i sve dijelove Grada Mostara.

www.abcportal.info

Continue Reading

EKONOMIJA

Gradski odbor HDZ-a BiH Mostar:

Published

on

Važnost političke stabilnosti i nastavka provedbe projekata za razvoj grada
Proširena sjednica Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar održana je danas u Mostaru, uz nazočnost predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića, izabrane hrvatske članice Predsjedništva BiH i dopredsjednice HDZ-a BiH Darijane Filipović, gradonačelnika Grada Mostara Maria Kordića, predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač te članova Gradskog odbora. Sjednicu je predvodio predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar Marko Novak.
Središnja tema sjednice bila je analiza rezultata nedavno provedenih općih izbora, uz osvrt na aktualnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini te daljnje političke aktivnosti nakon izbornog procesa. Istaknuta je potreba što skorijeg formiranja vlasti na svim razinama kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje institucija i stvorili preduvjeti za nastavak započetih procesa.


Filipović je zahvalila svima na podršci te istaknula kako je izborni rezultat HDZ-a BiH plod zajedničkog rada svih stranačkih organizacija, koalicijskih partnera unutar Hrvatskog narodnog sabora i širega hrvatskog naroda. Naglasila je kako je hrvatski narod jasno izrazio svoju volju i odabrao politički smjer kojim želi biti predstavljen, uz poruku da pred strankom predstoji mnogo posla u ostvarivanju zacrtanih ciljeva.


Čović i Filipović iskazali su potporu radu Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar, istaknuvši važnost odgovornog političkog djelovanja, suradnje svih razina vlasti i realizacije projekata koji pridonose razvoju Grada Mostara. Naglasili su kako ostvareni izborni rezultati HDZ-a BiH na svim razinama predstavljaju potvrdu povjerenja birača, ali i obvezu nastavka rada na ostvarivanju razvojnih prioriteta i zaštiti interesa hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Gradskog odbora Marko Novak zahvalio je Čoviću i Filipović na potpori te predstavio daljnje aktivnosti Gradskog odbora i planove djelovanja nakon izbora. Pritom je istaknuo važnost
kontinuiranog rada na lokalnim prioritetima i suradnje sa stranačkim dužnosnicima na svim razinama vlasti.

Na sjednici je naglašena važnost političke stabilnosti, funkcionalnosti institucija i nastavka provedbe projekata koji pridonose gospodarskom i društvenom napretku Mostara i Bosne i Hercegovine.

Continue Reading

KULTURA

JASMINA JOVANOVSKI…ČOVEK MOŽE IZNEVERITI SEBE UPRAVO ZBOG ONOGA ŠTO JE NAJBOLJE U NJEMU.

Published

on

 

Zbog odanosti. Odgovornosti. Obećanja koje ne želi da pogazi.

Kada neko dugo ostaje u nečemu što ga povredjuje, lako je zaključiti da ne zna svoju vrednost. Da nema dovoljno samopoštovanja. Da se plaši da odustane.

Ali šta ako razlog nije nijedno od toga?

Šta ako čovek ostaje upravo zato što zna kakav želi da bude?

Zato što veruje da se obećanja održavaju. Da se od ljudi ne odustaje čim postane teško. Da odanost ima vrednost i onda kada više nije jednostavna.

Takav čovek ne mora biti slab. Ne mora biti nesiguran. Niti njegovo ponašanje mora biti posledica detinjstva u kojem je naučio da tudje potrebe stavlja ispred svojih.

Možda samo ne želi da pogazi ono što smatra ispravnim.

I upravo tu počinje jedan od najtežih unutrašnjih sukoba.

Naše najbolje osobine ne štite nas uvek od bolnih posledica.

Odanost nas može zadržati i onda kada nam nije lako. Odgovornost nas može navesti da preuzmemo više nego što smo očekivali. Želja da održimo reč može nas vezati za okolnosti koje više nisu iste kao onda kada smo je dali.

A ništa od toga ne znači da su odanost, odgovornost ili iskrenost pogrešne vrednosti.

Naprotiv.

Problem je što život ne traži uvek da biramo izmedju ispravnog i pogrešnog.

Nekada nas dovede pred dve stvari koje istovremeno smatramo ispravnim.

Da ostanemo verni onome što smo obećali ili da priznamo koliko nas ta odanost košta.

Da istrajemo u nečemu do čega nam je stalo ili da budemo iskreni prema sebi o onome što nam nedostaje.

Da ne izneverimo ono u šta verujemo ili da ne zanemarimo sopstvena osećanja.

I nijedan od tih izbora nije jednostavan.

Čovek ne želi samo da donese odluku. Želi da posle nje i dalje može da poštuje sebe.

Zato neke odluke toliko dugo odlažemo.

Ne zato što ne razumemo šta nam se dogadja, već zato što nam je teško da odustanemo od nečega u šta još iskreno verujemo.

I tu nastaje paradoks koji se često previdi.

Čovek može toliko da se trudi da ne izneveri ono u šta veruje da na kraju počne da izneverava samog sebe.

Može ostati iz odanosti a ne iz slabosti.

Može čekati iz poverenja a ne iz straha.

Može istrajavati iz odgovornosti a ne zato što ne poznaje svoju vrednost.

A ipak, nijedna od tih dobrih namera ne garantuje da će sve ispasti onako kako se nadao.

Dobri razlozi ne garantuju dobre posledice.

Zato nije pošteno svako ostajanje nazvati nedostatkom samopoštovanja.

Ali nije pošteno ni svako istrajavanje proglasiti dokazom karaktera.

Dve stvari mogu biti istinite istovremeno.

Možemo imati dobre razloge da ostanemo i istovremeno osećati koliko nas to košta.

Možemo iskreno verovati u nešto a ipak se suočavati sa sumnjama, razočaranjima i neizvesnošću.

Možemo biti sigurni u svoje namere a ne znati kakav će biti ishod.

I upravo zato treba biti pažljiv kada tudje odluke objašnjavamo nedostatkom samopoštovanja.

Ne znamo uvek šta čovek pokušava da sačuva.

Nekada čuva odnos, nekada obećanje a nekada sopstvenu veru da ono što ima vrednost zaslužuje i strpljenje.

Nije svako ostajanje dokaz slabosti. Niti je svako istrajavanje dokaz dobrote.

Nekada je ostajanje cena koju plaćamo da ne bismo izneverili ono u šta verujemo.

A ono što nas najviše košta nije uvek ono u šta najmanje verujemo.

Nekada je upravo ono do čega nam je najviše stalo.

Autor: Jasmina Jovanovanovski
#psiholoskesivezone #Samopostovanje #psihologijaodnosa

Continue Reading

KULTURA

Pokoj ti duši, dragi prijatelju, Cristiane Bozo Carapina.

Published

on

Nikada neću zaboraviti naš rad u žiriju Melodija Mostara na čelu kojeg je tada bio Ivica Krajač. I našu odluku da skladba “Stari se” Thompsona i Tihe Orlića dobije prvu nagradu i publike i stručnog žirija. Po prvi put u povijesti tog festivala. Stoga se s tom skladbom opraštam od tebe, jednog divnog čovjeka. Počivaj u miru Božjem!

Tihomir Begic
Sućut tvojoj obitelji.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba