Connect with us

Uncategorized

Iz rukopisa Miljenka Mide Prskala…..BLEIBURG……

Published

on

Danas, 15. svibnja, sjetimo se Bleiburga.
Riječ Bleiburg postala je hrvatski simbol, ne samo zbog onoga što su bili spremni učiniti komunisti i partizani kako bi sačuvali Jugoslaviju – ubijati, lagati, izdati i iskrivljavati, odnosno revidirati povijesne činjenice – nego je postala i simbol hrabrosti, inata, ljubavi, odanosti i spremnosti na žrtvu.
Milovan Đilas je jednom rekao;
”..Hrvati su morali umrijeti da bi jugoslavija živjela..”
Što to znači, da su po “njima” moji dragi i hrabri Hrvati, čiji je jedini “grijeh” bio braniti svoj dom i svoj grb od četnika i partizana, morali umrijeti kako bi njihova “zvezda petokraka” i “cccc” živjela?!
I opet se povijest ponovila, moji dragi i hrabri Hrvati devedesetih su se digli protiv iste “zvezde” i “cccc” kako bi sačuvali i uspostavili naš “GRB”. Tada smo dobili rat, ali sada gubimo Hrvatsku i svoj identitet kroz politiku.
I ovaj politički rat ćemo dobiti, u to sam uvjerena, ali tek kad progledamo kroz maglu koja se spustila nad Hrvatsku. Neki “gakaju” kao guske umjesto da dignemo tu maglu, samo srljamo, o kako nas je dobro opisao Stjepan Radić. Kao da govori o Hrvatima danas, a ne o onima prije, što pokazuje da se nismo opametili.
Jednostavno pitanje koje si možemo postaviti kada nekoga upoznamo jest – je li za “petokraku” ili za GRB? Za čije interese radi? Nisi fašist ako voliš svoje, ali si izdajica ako voliš i boriš se za tuđe interese.

BLEIBURG JE BIO POČETAK KRVAVOG UVODA U KRIŽNI PUT I NASTAVAK UBIJANJA HRVATA !

Današnji dan označava početak razdoblja tame i šutnje u Hrvatskoj, kada je noć znala progutati mnoge Hrvate. Ta sramota zvana Jugoslavija trajala je 45 godina! Zato danas neki ne vole naše hrvatske branitelje, jer su srušili tu sramotu. Hvala im!
BLEIBRUSKE MUČENICI
Telegram od 15. svibnja 1945. koji je poslao Tito feldmaršalu Aleksandru, u kojem govori o preuzimanju 200.000 osoba s Bleiburške poljane.
U telegramu se izričito kaže da će ljude preuzeti III. armija koja je DOBILA SASVIM JASNE UPUTE o postupanju.
Prijatelji moji, na pamet mi dolaze samo riječi našeg ubijenog Jean Michela Nicoliera: KLAONICA, KLAONICA, KLAONICA. Isti scenarij se ponovio u Domovinskom ratu, isti krvnici!

Dobro jutro želim!
Danas je spomen na 81. godišnjicu Blajburške tragedije hrvatskog naroda:
Evo prigodne pjesme velikog hrvatskog barda
Antuna Gustava Matoša –
Ima jedna mala gospa Marija,
Što sve mi draža biva što je starija.
Jer ona me je prvog trudno rodila,
Za ručicu me slabu prva vodila.
Prva me na ovom svijetu volila,
Prva se za mene Bogu molila,
Kupala me suzom, Bog joj platio,
Anđeo joj suzom suzu vratio;
Dojila me mlijekom svoje ljubavi,
Učila me ovaj jezik ubavi,
S kojim ću i onda slatko tepati,
Kada ću za plotom možda krepati.
Samo tebe volim, draga nacijo,
Samo tebi služim, oj Kroacijo,
Što si duša, jezik, majka, a ne znamen,
Za te živim, samo za te, amen!
Autor objave Miljenko Mida Prskalo

Continue Reading

KULTURA

Vitez 33 godine od zlocina nad osmero viteske djece

Published

on

Osmica kao zavjet protiv zaborava: 33 godine od zločina nad osmero viteške djece

Izdvajamo

10.06.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18
Galerija 19
Galerija 20
Galerija 21
Galerija 22
Galerija 23
Galerija 24
Galerija 25

„Istina i pravda za osmero viteške djece, i 33 godine nakon zločina, ostaju naša moralna, ljudska i institucionalna obveza. Zato smo danas ovdje – u pijetetu prema njihovoj žrtvi, ali i s jasnom porukom da se zločin nad djecom ne smije prepustiti zaboravu”, poručila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.

Na spomen-mjestu „Osmica” u Vitezu danas je obilježena 33. obljetnica stradanja osmero viteške djece, čiji su životi nasilno prekinuti 10. lipnja 1993. godine, kada je granata kalibra 120 milimetara pala na dječje igralište između obiteljskih kuća u viteškom naselju Podgradina. U molitvi, pijetetu i dostojanstvu, obitelji stradalih, dužnosnici, predstavnici udruga i žitelji Viteza prisjetili su se Sanje Križanović (1978. – 1993.), Milana Garića (1981. – 1993.), Dražena Čečure (1978. – 1993.), Sanje Garić (1975. – 1993.), Dragana Ramljaka (1978. – 1993.), Borisa Antičevića (1983. – 1993.), Velimira Grebenara (1981. – 1993.) i Augustine Grebenar (1984. – 1993.), čija imena ostaju trajno upisana u povijest ovoga grada i kolektivno pamćenje hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, uz poruku kako istina, pravda i kultura sjećanja ostaju trajna obveza društva i institucija.

Obljetnici je nazočilo izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH predvođeno predsjednikom HNS-a BiH dr. Draganom Čovićem i zastupnicom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanom Filipović te Marinkom Čavarom, dopredsjedateljem Zastupničkog doma PS BiH, Marinom Pendeš, izaslanicom u Domu naroda PS BiH, i Lidijom Bradarom, predsjednicom Federacije BiH.

„Naša današnja nazočnost ovdje trajna je ljudska, moralna i politička obveza da inzistiramo na pravdi, jer smo i danas ovdje s neodgovorenim pitanjem zašto za ovaj zločin još uvijek nitko nije odgovarao. Stoga trebamo trajno čuvati sjećanje na njih – na Milana, Dragana, Dražena, Borisa, Velimira, Sanju, Sanju i Augustinu – te ujedno tražiti i inzistirati na otkrivanju istine i pravde. To je jedini, isključivi i pravi način da gradimo društvo utemeljeno na istini u kojem će nove generacije imati priliku za pravdu i trajni mir”, poručila je zastupnica Filipović.

Kod spomen-obilježja položeni su vijenci i upaljene svijeće za osmero stradale djece, nakon čega je služena sveta misa zadušnica. Svetu misu predvodio je dr. mons. Slađan Ćosić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije, uz sudjelovanje fra Zorana Mandića, župnika Župe svetog Juraja u Vitezu, i drugih svećenika.

„Vjerujem da ćemo na ovo mjesto nastaviti dolaziti ne samo zato što je naša obveza ne dopustiti da žrtva naših osmero djece bude zaboravljena, a od drugih krivo tumačena ili opravdana, nego nadasve zato što nas vodi želja da čuvamo ono što je temelj našega kršćanskog života i naše trajne povezanosti s njima i jednih s drugima – ljubav”, poručeno je u propovijedi.

Za obitelji stradale djece početak sudskog postupka nakon više od tri desetljeća predstavlja važan iskorak u borbi za istinu i pravdu, ali i potvrdu da se zločin nad djecom ne smije prepustiti zaboravu. Govoreći o potrebi jednakog pristupa svim žrtvama, Filipović je upozorila kako selektivno traženje istine i pravde ostaje jedan od najvećih problema u suočavanju s ratnim zločinima.

„Bez obzira na ime i prezime svake žrtve, istina i pravda moraju doći do svake obitelji, jer je to minimum i civilizacijski standard za izgradnju društva na pravdi i istini, koje jedine mogu biti jamstvo mira. Ako se to ne dogodi, bojim se da nam ovi strašni i tragični zločini neće biti opomena za budućnost koju želimo graditi”, istaknula je Filipović.

Istodobno, „Osmica” dobiva i novu memorijalnu dimenziju. Kupnjom objekta i zemljišta u neposrednoj blizini spomen-obilježja otvoren je prostor za daljnji razvoj projekta Memorijalnog centra „Osmica”, zamišljenog kao trajno mjesto sjećanja na ubijenu hrvatsku djecu u BiH, s posebnim naglaskom na osmero viteške djece. Predsjednik Udruge „Osmica” Ivan Garić naglasio je kako je cilj da se, uz priču „Osmice”, ispričaju i druge neispričane priče o stradanju hrvatske djece u Domovinskom ratu u BiH.

„Kupnjom kuće i zemljišta neposredno uz spomen-obilježje ‘Osmica’ napravili smo prvi, ali ključni korak prema izgradnji Memorijalnog centra. Naša je namjera ispričati priču djece koja su stradala i pretvoriti ovo mjesto u trajnu opomenu da se takve tragedije nikada i nikome više ne ponove. Ovo nije projekt jedne udruge, nego zajednice i ljudi koji vjeruju da se istina i sjećanje moraju čuvati”, istaknuo je Garić.

Garić, koji je toga dana izgubio brata i sestru, a i sam bio teže ranjen, zajedno s još petero djece, naglasio je kako pravda, i kada dođe nakon toliko godina, ne može izbrisati bol obitelji, ali može pomoći da činjenice ostanu trajno zapisane.

„Mi ne damo da se zaboravi. Ono što radimo kroz Udrugu jest čuvanje sjećanja na žrtvu, pogotovo dječju, i govor o svim stradanjima Središnje Bosne koja se ne smiju zaboraviti, uvijek s porukom da se nikada i nikome ne ponovi”, poručio je Garić.

Predsjednik Čović poručio je kako se u Vitezu zajednički čuva sjećanje na stradanje osmero nevine djece.

„Tražeći konačno zadovoljenje pravde, iskazujemo najdublje poštovanje prema njihovoj žrtvi te patnji njihovih obitelji”, poručio je predsjednik Čović.

Među dužnosnicima u izaslanstvu HNS-a bili su i Davor Bunoza, ministar pravde BiH, Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, Boris Mrnjavac, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH, Marijan Marjanović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Antonija Miličević, zastupnica u Saboru ŽSB, Radoje Vidović, predsjednik ŽO HDZ-a BiH ŽSB, Boris Marjanović, načelnik Općine Vitez, Stjepan Dujo, gradonačelnik Grada Novi Travnik, te Dario Plavčić, predsjednik Mladeži HDZ-a BiH, i brojni drugi.

„Osmica” ostaje više od komemorativnog mjesta. Ona je opomena da se dječja žrtva ne smije relativizirati, prešutjeti ni prepustiti zaboravu, ali i podsjetnik da istina, pravda i sjećanje moraju imati svoje mjesto u javnom, institucionalnom i društvenom prostoru.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

LEKO: Zakoni usvojeni danas u Skupštini ŽZH otvaraju prostor za najveći rast plaća

Published

on

Plaće i naknade svih proračunskih korisnika u Županiji Zapadnohercegovačkoj ubuduće će biti na sustavan i pravičan način uređene, a zahvaljujući novim koeficijentima te osnovici i značajno uvećane.

Skupština Županije Zapadnohercegovačke na današnjoj sjednici je usvojila dva ključna zakonska rješenja Ministarstva financija ŽZH: Zakon o plaćama i naknadama korisnika proračuna i Zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika. Riječ je o zakonima koji su po prvi put kreirani na razini ove županije i predstavljaju ključni pravni preduvjet za realizaciju povijesnog povećanja plaća.

Prema riječima dopredsjednice Vlade ŽZH i ministrice financija Blagice Leko, usvajanje ovih zakona donosi sustavno uređenje i dugoročnu stabilnost u oblasti radnih prava i javnih financija ŽZH.

„Donošenjem ovih zakona koji definiraju jasne i ujednačene koeficijente za obračun plaća ispunili smo obavezu koju imaju sve županije. Naime, područje plaća i naknada u federalnim tijelima uređeno je Zakonom o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Federacije BiH kojim je utvrđena obveza županija da donesu svoje zakone o plaćama, a na što revizija kontinuirano podsjeća. Stoga su prilikom izrade Zakona o plaćama i naknadama korisnika proračuna ŽZH koeficijenti koji se odnose na državne službenike usklađeni s onima iz federalnog zakona, dok su za djelatnike škola dodijeljeni novi“, objasnila je Leko.

Vijestiiz svijeta

Dodala je kako novi zakonski propisi zadržavaju sva postojeća prava radnika, te uvode nova, istovremeno otvarajući prostor za najveći rast plaća. Sukladno tome, spomenula je kako primjerice Zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika ŽZH, među ostalim, prvi put povećava dodatak na policijska ovlaštenja na 35% i 45% (umjesto ranijih 30% i 40%).

Usvajanje ovih zakona u Skupštini predstavlja završni korak nakon uspješnih pregovora koje su predstavnici Vlade ŽZH vodili sa sindikatima. Zahvaljujući, uvažavanju, kompromisu i razumijevanju s obje strane prije par dana predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović i dopredsjednica Blagica Leko potpisali su sporazume sa Sindikatom djelatnika MUP-a, Sindikatom državnih službenika i namještenika, Nezavisnim sindikatom zaposlenih u srednjim školama ŽZH, te Nezavisnim sindikatom zaposlenih u osnovnim školama. Dogovorena je jedinstvena proračunska osnovica koja sada iznosi 680 KM.

Ovim potezom Županija Zapadnohercegovačka trajno postavlja stabilniji i pravedniji sustav vrednovanja rada u javnom sektoru. Sredstva za primjenu novih propisa već su unaprijed planirana i osigurana u Proračunu ŽZH.

„Budući da su nacrti spomenutih zakona o plaćama bili u završnoj fazi, prilikom izrade Proračuna ŽZH za 2026. godinu smo uzeli u obzir njihovu primjenu zbog čega je u 2026. godini proračunska stavka koja se odnosi na bruto plaće i naknade proračunskih korisnika u odnosu na Izmjene i dopune proračuna za 2025. godinu podignuta za 9.478.300 konvertibilnih maraka“, zaključila je Leko. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Uncategorized

Iz rukopisa “ljubotickog Poskoka “Zovu me Sjecanja”Maribore i tvoji borici

Published

on

*Maribore i tvoji borići:*

Maribore i tvoji borići, kažite nam gdje su nam mladići.

– Kažite nam brda Maribora, gdje su naša braća iz logora.

– Slovenijo, groblje si Hrvata, tu izgubih i oca i brata.

– Slovenijo, puna si bregova, od kostiju hrvatskih sinova.

– Oj slovenske livade zelene, hrvatskom ste krvlju natopljene.

– Slovenijo, jezerom se zvala, ti si našu mladost pozobala.

– Slovenijo, ne znalo se za te, dotle sam te dopratila brate.

– Slovenijo da si malo bliže, ja bi braći okitila križe.

– Slovenijo, cure će te kleti, momci ginu ‘ko će ih uzeti.

– Slovenijo ne treba ti kiše, Hrvati te krvlju natopiše.

– Morat ćemo Sloveniju gazit, naše braće grobove oblazit.

– Maribore, prokleto ti ime, nema dragog sve mi nesta s njime.

– Maribore do Zidanog mosta, na tisuću samo jedan osta.

– Maribore, sve do Crkve Bile, tu izgubih i drage i mile.

— Maribore, prokleta ti vrata, koliko si proguto Hrvata?

– Drava voda, ona se ne pije, to je krvca naše mlađarije.

– Dravo vodo, utišaj valove, da pokupim kosti draganove.

– Pjevala bih kolik cure dvije, da mi dragi poginuo nije.

– Je li kome teško kao meni, na mom dragom trava se zeleni.

– Moj dragane, tko mi te sahrani, crni orli i crni gavrani.

– Izniknula trava koviljana, iz kostiju mojega dragana.

– Moj dragane počivaj u grobu, a ja drugog voljeti ne mogu.

– Kažu, Tito ne bije Hrvate, a di su nam što nam se ne vrate.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba