Mnogi će reći kroz osmijeh: mani se Mare budalaština i tradicije, hajde živi život! Naravno, lako je reći nekome tko nije doživio ljubav djedova, baka, prabaka. Tko se nije unosio u njihove priče i život, tko nije proživljavao kroz tu istu priču njihove najteže trenutke, njihove radosti, tegobe nije mu važna tradicija, korjeni i prošlost. Tom ne treba pričati, jer ne razumije ….
Imala sam sreću da sam upoznala i svoju prabaku i baku. Prilično su dugo živjele i doživjele duboku starost. Voljela bih da sam od istih puno više čula, puno više zapisala o njihovim životima i njihovom nepresušnom žeđi za životom i Božjom milosti.
Danas, iako je nedjelja zaželjela sam puru za ručak. Kako bi moja baka rekla “pristavi odman” vodu za istu. Propržila sam kukuruzno brašno u rerni, nemam vatreni šporet u kući u gradu.
Pura kada se tradicionalno priprema po naš hercegovački način radi se oko sat i pol do dva. Ulijem vodu u šerpu sa soli da prokuha. Kukuruzno proprženo brašno dodajem i ostavljam da vri. Sve izmiješam i tako na laganoj temperaturi ostavim da se kuha. Ni blizu nije to pura kao kod moje stare majke – bake. Jer tada se sadio onaj starinski kukuruz. Mlilo se u vodenici. Baka bi znala reći ako se i ucrva tada je najslađi! Ne bacaj! Prosij i ostavi u žaku. Naravno kod mene je kupovno brašno, ali pravljeno kao da je domaće. Naviru emocije. Bez njih napraviti neko starinsko – tradicionalno jelo nemoguće je! Promatram onu drvenu kašiku koju mi je napravio pokojni Iko Boškanović. Mili Bože kako me je samo u djetetinjstvu kopao živce. Zezao me da će mi baku ukrasti, zatim oteti, odvesti u svoju kuću …. Kako sam se samo ljutila i plakala, a oni bi se toliko smijali mojim reakcijama. Na baku mi nitko ništa nije mogao reći. Ona je u mom životu bila i alfa i omega. Najljepša, najjača, moja i ničija više! Znala bi svima prijetiti! Sjetim se i bakinog brata koji mi je napravio vreteno i kudilju da budem kao baka da predem pređu. Također napravio mi je i igle od starog kišobrana da pletem. Imala sam svoj ram za vezivo. Sve kao kod bake samo manje. Htjela sam u svemu biti kao baka. Sve je tako lijepo bilo. Toliko radosti i ljubavi bi u tim ljudima. Često sam završavala u bakinom zagrljaju gdje mi je pričala o moralnim ljudskim vrijednostima. Čovjeku treba pomoći, ako si u mogućnosti! Ne gazi druge ljude, kako tebe ne bi gazili. Ljubi sve ljude bez ikakve mržnje i bez obzira što su ti uradili. Čuvaj obraz. Važno je da imaš svoj mir. Onako jedna za drugom misli se isprepliću i naviru emocije. Prisjećam se i zajedničkog obiteljskog ručka uz puru i lučnicu. Sve je tako lijepo i skladno bilo u mojim očima. Eh da promiješam puru da mi ne zagori ipak ju ja pravim ne baka! Otklopim šerpu, a onaj miris me zadahnu kao da sam u bakinoj kući i svi sjedimo za stolom. Puna kuća radosti i hrane na stolu. Danas nigdje nikoga. Eh Bože dragi. Otklopim i tavu te gledam u onaj maslac koji cvrči i otapa se. Koliko je samo u selu krava bilo. Pred svakom kućom ujutro stap, melo se maslo. Predvečer, za sutra, bi se pravila kiselina – kiselo mlijeko. Potražnja za kvasom bi se često dešavala u selu. Kod nekoga bi se kvas razvodnio i trebao se mijenjati. Fildžan bi mi dali u ruku trk do prve susjede po žlicu kvasa. Eh! U mlijeko bi se dodavao kvas kako bi se dobilo kiselo mlijeko. A to mlijeko bi se ujutro moglo rezati nožem, toliko bi bilo čvrsto. Pura bez lučnice ne bi bila pura! Maslo domaće bi se istopilo i pustilo malo da se zacrni. U to bi se dodao istučeni bijeli luk iz avana – tucnja, te se miješalo s kiselinom. U jednom tako jednostavnom jelu slika čitavog mog djetinjstva.
Pura je othranila mnoge seoske generacije. Moja baka bi znala reći: ih bilo se jadno i kukavno do Boga da je bilo uvik pure bilo bi dobro! Bili su teški dani! Bilo se i bez vode i hrane. Pojedine žene bi znale od drugih bogatijih žena uzimati onu vodicu kada bi miješale kruh te Prače ruke i posuđe. Maloj djeci bi to toga kuhale čorbicu. Ljudi bi znali raditi cijeli dan, dnevnica, za škriljaču kapu napunjenu žitom. Zato ovo jelo zauzima veliku pažnju kroz živote naših predata. Ne bismo trebali zanemariti ga u našem jelovniku. Već promovirati putu jer je ona posebna priča naših predaka! To je sve naša Hercegovina. Zato smo mi Hercegovci čvrsti kao kamen i jako snalažljivi ljudi.
Osobno puru volim da nije presuha.
Napominjem, nisam se pripremala za ovaj video jer ne radim profesionalno već čisto za svoj gušt. A ljubav prema tradiciji ima posebnu draž i težinu u mom životu. Nemojte zamjeriti!
Na poziv predsjedatelja novoosnovane Radne skupine Europskoga odbora regija za Bosnu i Hercegovinu Csabae Borbolyja, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Marija Buhač sudjelovala je u ponedjeljak u Bruxellesu u radu prvoga, ustrojbenog sastanka Skupine.
Buhač je, u uvodnomu izlaganju na panelu naziva “Nastavak reformskih procesa: Uloga lokalnih vlasti i jačanje kapaciteta”, izrazila zadovoljstvo ustrojavanjem Radne skupine za BiH koja će značiti kontinuitet odnosno nastavak djelovanja ranije Radne skupine za prostor zapadnoga Balkana, priopćeno je iz Vlade HNŽ.
“Ovo tijelo sada preuzima iznimno važnu ulogu jer će djelovati isključivo posvećeno Bosni i Hercegovini, što je posebno važno u svjetlu otvaranja pristupnih pregovora iz ožujka prošle godine. Svjesna važnosti tih procesa i činjenice da ovdje govorim uime Vlade HNŽ-a, i ovom prigodom podsjećam kako smo u više navrata potvrdili svoju punu opredijeljenosti pružanju potpore i, u sklopu naših mjerodavnosti, sudjelovanju u europskomu putu naše zemlje, što je smjer koji nema alternativu”, poručila je predsjednice Vlade HNŽ-a.
Buhač je dodala kako županija kojoj je na čelu aktivno sudjeluje u svim procesima u sklopu mehanizma koordinacije koji je u BiH uspostavljen s ciljem osiguranja i iznošenja usuglašenoga stajališta u komunikaciji s institucijama Europske unije.
“Taj se proces temelji na načelima poštivanja postojeće unutarnje pravne i političke strukture u BiH i zaštite ustavima utvrđenih mjerodavnosti svih razina vlasti. Nakon donošenja povijesne odluke o otvaranju pregovora, potrebno je uložiti maksimalne napore kako bismo, kroz dijalog i konsenzus, poštivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, ustavnih ovlasti i mjerodavnosti svih razina vlasti, ostvarili nove korake na našemu europskom putu”, dodala je Buhač.
Buhač je istaknula kako je važan proces donošenja reformske agende vezane za novi Plan rasta za prostor zapadnoga Balkana koji mora proći Vijeće ministara kako bi bili stvoreni osnovni preduvjeti za provedbu prijeko potrebnih reformi.
“Jasno je koliki bi preobražajni učinak Plan rasta imao na gospodarstvo BiH, osiguravajući nam brojne pogodnosti članstva u EU i prije formalnoga pristupanja, a istodobno i snažnije povezivanje s jedinstvenim tržištem EU”, poručila je Buhač, obećavši kako će HNŽ nastaviti pružati punu potporu svim aktivnostima usmjerenima na ostvarivanje trajne stabilnosti, gospodarskoga napretka i rasta, provedbi reformi i konačnom integriranju BiH u veliku europsku obitelj.
Inače, svrha Radne skupine Europskoga odbora regija za BiH je poticanje suradnje i razmjene najboljih praksi između EU i svih razina vlasti u BiH, s ciljem pružanja potpore što bržemu pristupanju BiH Europskoj uniji.
Buhač je, kao jedna od sedmoro panelista na temu nastavka reformskih procesa, jasno iskazala pripravnost za punom suradnjom s Radnom skupinom, ujedno zahvalivši državama članicama EU na dosadašnjoj ukupnoj potpori BiH i njezinim nižim administrativnim jedinicama, stoji u priopćenju./HMS/
Preporučeno:
Buhač obećala financijsku potporu za obnovu sportske dvorane na Bijelom Brijegu
Buhač otvorila prestižnu FOSS4G konferenciju, prvu u BiH
Buhač i Ćorić: Kurikularna reforma ostaje prioritet u obrazovanju HNŽ
Općina Čitluk posljednjih godina realizira niz infrastrukturnih projekata koji obuhvaćaju obrazovanje, zdravstvo, kulturu, sport te prometnu i komunalnu infrastrukturu. Radi se o ulaganjima vrijednima više desetaka milijuna maraka, a cilj im je unaprijediti kvalitetu života svih stanovnika.
O dosadašnjim radovima, aktualnim projektima i planovima razgovarali smo s načelnikom općine Čitluk, Marinom Radišićem, koji je u intervjuu detaljno predstavio što je sve do sada urađeno i što građani mogu očekivati u narednom razdoblju.
Gospodine Radišiću, možete li nam reći koje su ključne investicije u obrazovnu infrastrukturu u proteklom razdoblju?
Završena je sportska dvorana Osnovne škole Bijakovići i dograđena školska zgrada. Ova škola već dugi niz godina bilježi stalni porast broja učenika, pa je završetkom sportske dvorane stvoren uvjet za izvođenje nastave tjelesnog odgoja i održavanje izvannastavnih sportskih, kulturnih i drugih aktivnosti. Vrijednost radova iznosila je 1.416.524,56 KM. Dogradnjom zgrade dobili smo četiri nove učionice, zbornicu, ured i nove sanitarne čvorove. Također, završena je dvorana Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića s 500 sjedećih mjesta i svim drugim popratnim sadržajima, u vrijednosti od 2.082.715,14 KM. Objavljen je i natječaj za utopljavanje područne škole u Donjem Velikom Ograđeniku.
Što se radilo po pitanju zdravstvene zaštite i Doma zdravlja?
Ni u proteklom razdoblju nismo zanemarili primarnu zdravstvenu zaštitu. Nakon rekonstrukcije vanjskog dijela objekta Doma zdravlja Čitluk, zamjene otvora, postavljanja fasade i obnavljanja krova, krenuli smo u renoviranje sanitarnih čvorova kako bismo stvorili bolje sanitarne i higijenske uvjete za rad i boravak. Osigurali smo sredstva za nabavku suvremene stomatološke stolice i prateće opreme, kao i sredstva za opremanje novog sanitetskog vozila potrebnog za svakodnevni rad i brzo zbrinjavanje pacijenata.
Za stavljanje u funkciju područne ambulante u Čerinu, nakon njene izgradnje, preostalo je opremanje, dok se u Međugorju-Bijakovićima izvode građevinski radovi na područnoj ambulanti.
A kulturna infrastruktura?
Vrlo važan projekt je izgradnja Kulturno-informativnog centra Čitluk. U objektu će biti smještene višenamjenske dvorane, spomen-soba za branitelje, vijećnica, knjižnica i brojni drugi sadržaji. Radovi se privode kraju, a potpisan je ugovor za opremanje audio-vizualnom opremom i namještajem, kao i za uređenje partera i izradu spomenika žrtvama Domovinskog rata, koji će biti postavljen ispred KIC-a.
Potaknuti velikim interesom za smještaj djece u Dječji vrtić Čitluk, pristupili smo realizaciji projekta obnove i adaptacije dijela zgrade u kojoj je ranije djelovao Dom za djecu bez roditeljske skrbi Obiteljskog centra Ivan Pavao II. Radovi se privode kraju, a potpisan je ugovor za opremanje prostora za smještaj oko 80 djece.
Nakon završetka radova u Domu kulture u Donjoj Blatnici i Krehin Gracu, potpisali smo ugovor o obrtničko-zanatskim radovima na prostorijama MZ Gornji Hamzići, a objavljen je natječaj za izgradnju prostorija MZ Blizanci i izgradnju wc-a u Domu kulture u Gornjim Ograđenicima.
Što je s projektima uređenja javnih površina i modernizacije komunalne infrastrukture?
U tijeku su radovi na uređenju parkova u Vionici i Vidovićima. Pametne klupe postavljene su u svim naseljenim mjestima, a nastavili smo i sa širenjem javne rasvjete.
A ulaganja u sportske objekte i rekreaciju?
Na terenu SRC Jakerovac dogradili smo tribine, izgradili prateće prostorije i postavili nove reflektore. Objavljen je natječaj za prvu fazu postavljanja umjetne trave. Izrađen je i idejni projekt uređenja sportskog centra na Barama.
Potpisali smo ugovore za postavljanje Bergo podloge na igralištima OŠ fra Didaka Buntića, OŠ Bijakovići, igralištu na Krstinama i na igralištu među zgradama u Čitluku, dok je na igralištu OŠ Čerin postavljanje umjetne trave u završnoj fazi. Također, potpisan je ugovor za asfaltiranje igrališta u MZ Bijakovići.
Što nam možete reći o vatrogasnoj infrastrukturi?
Izvode se radovi na izgradnji vatrogasnog doma, vrijednosti 730.739,67 KM.
Prometna infrastruktura je također obuhvatila veliki broj projekata. Možete li ih pobrojati?
Završeni su radovi na uređenju servisnih prometnica u Gospodarskoj zoni, a objavljen je natječaj za prvu fazu izgradnje prometnice P1 u obuhvatu Zoning plana turističke zone Z1 i Z2 u Međugorju. Izrađuje se i projekt servisne prometnice uz magistralnu cestu M17.4 u zoni Tromeđa–Međugorje.
Završena je izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže voda K1 u Međugorju i Bijakovićima, čime se značajno povećava broj priključaka. Vrijednost radova prelazi 1,2 milijuna KM.
Potpisali smo ugovor o uređenju pješačke staze uz potok Lukoć – planirana šetnica ide sa desne strane magistralne ceste iz pravca Tromeđe, a završava spajanjem na postojeći trotoar preko puta Doma zdravlja. Objavljen je natječaj za čišćenje potoka Lukoća od Čitluka do Međugorja.
Izvode se radovi na prometnicama A, C i D sa kružnim tokom u obuhvatu RP Bare-1, vrijednosti 1.052.415 KM, te na prometnici „E“ (spoj srednje škole i M17.4 kod robne kuće). Prometnica E obuhvaća rekonstrukciju Ulice Stjepana Radića, s trećim trakim, novim nogostupima i 110 novih parking mjesta. Vrijednost radova je 1.228.388,59 KM.
Završen je projekt prometnice B u RP Bare-1, vrijednosti 400.000 KM, koja će omogućiti izgradnju Gradskog autobusnog kolodvora.
Nakon Donje Blatnice završen je kružni tok u Tepčićima, a završena je rekonstrukcija ceste na ulazu u Krehin Gradac – Padine. Asfaltirane su ceste u Biletićima, Krućevićima, Međugorju, a nastavljamo asfaltiranje i u ostalim naseljima.
Koliko u svemu tome pomažu više razine vlasti?
Ovdje moram istaknuti kontinuiranu potporu našim projektima od strane Vlade Hercegovačko- neretvanske županije i Ministarstva prometa i veza HNŽ na čijem čelu je naš Brotnjak Ivo Bevanda. Navedeno ministartsvo je uspješno okončalo izgradnju regionalne prometnice R425b Hamzići–Lipno a koja povezuje našu i Županiju Zapadnohercegovačku. Uskoro se kreće sa izgradnjom kružnih raskrižja “Kaktus” i “Padine” na regionalnoj prometnici R425 Žitomislići- Tromeđa. Ministarstvo prometa i veza HNŽ je osiguralo sredstva i provelo postupke eksproprijacije zemljišta te osiguralo sredstva za izgradnju navedenih raskrižja. Ukupni troškovi izgradnje iznose cca 1 500 000 KM a troškovi izvlaštenja iznose cca 600 000 KM.
Njihovu pomoć smo imali i pri rehabilitaciji više priključnih cesta a neke od njih sam spomenuo u prethodnom odgovoru. Posebno moram istaknuti rehabilitaciju priključne prometnice koja ide pored stadiona “Bare”. Ovih dana Ministarstvo prometa i veza kreće sa rehabilitacijom regionalne ceste od raskrižja Tromeđa do crkve na Služnju. Projekt uključuje pješačku stazu od Tromeđe do crkve u Služnju i zamjenu kolničke konstrukcije. Vrijednost radova također je oko 1,5 milijuna KM.
JP Ceste FBiH izradilo je idejno rješenje zapadne zaobilaznice Čitluka i izdana je urbanistička dozvola za kružni tok kod groblja Podadvor. Paralelno provodimo analizu stanja prometnog sustava Međugorja i Bijakovića, što će biti podloga za Plan održive urbane mobilnosti.
Prostorno planiranje i komunalni sustavi također su važni. Što je trenutno aktualno?
U tijeku je izrada Prostornog plana općine Čitluk. Za prostor tzv. Gljivare u Međugorju urađeno je idejno rješenje. Radi se i na adaptaciji prostora Gradske ljekarne.
Jedna od strateških točaka je i vodoopskrba. Kako napreduje taj projekt?
Na području općine Čitluk vodom se opskrbljuje oko 20.000 stanovnika s preko 6.500 mjernih mjesta. Najslabija točka je tlačni cjevovod od Biletić Polja do Jeline Glavice, star preko 40 godina, te vodosprema Jelina Glavica kapaciteta 1.500 m³. U ljetnim mjesecima opskrba traje tek tri sata u slučaju prekida pumpanja. Zato smo izradili glavni projekt novog tlačnog cjevovoda i proširenja vodospreme Jelina Glavica na 4.000 m³. Procijenjena vrijednost radova je 3.800.000 KM. Čekamo suglasnost Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH jer će se projekt realizirati uz podršku Svjetske banke po povoljnim uvjetima.
Spomenuli ste i obnovljive izvore energije?
JP Broćanac je uz suglasnost Općinskog vijeća pokrenuo proceduru izgradnje dviju solarnih elektrana. Proizvedena energija koristila bi se za vlastite potrebe, čime bi se značajno smanjili troškovi električne energije.
Na kraju, što biste izdvojili kao ključnu poruku građanima?
Sve što radimo – od škola, zdravstva, kulture i sporta do prometne i komunalne infrastrukture – radimo s ciljem da naši sugrađani imaju bolju kvalitetu života. Projekti su veliki i zahtjevni, ali vjerujem da će rezultati biti vidljivi i dugoročno korisni za sve nas.
www.brotnjo.ba
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti brotnjo.ba kao autora te dodati poveznicu na autorski članak.
Jubilarno 70. izdanje turističko-kulturno-gospodarske manifestacije „Dani berbe grožđa – Brotnjo 2025“ održano je na Broćanskom trgu u Čitluku uz bogat kulturni program, nazočnost brojnih uzvanika i snažnu podršku svih razina vlasti. Manifestacija koja kroz desetljeća promiče vinsku tradiciju, kulturnu baštinu i turistički potencijal Brotnja i ove je godine potvrdila svoj status jednog od najvažnijih događaja ovoga kraja.
Središnja svečanost započela je mimohodom kulturno-umjetničkih društava, vinara i predstavnika lokalnih zajednica tijekom kojeg su predstavljeni nošnje, glazba i običaji Brotnja. Nakon mimohoda manifestaciju je svečano otvorila zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.
U svom obraćanju načelnik općine Čitluk Marin Radišić naglasio je kako je jubilarno 70. izdanje „Dana berbe grožđa“ potvrda dugovječnosti i posebnosti ove manifestacije, istaknuvši da je riječ o jednoj od najprepoznatljivijih i najdugovječnijih manifestacija u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je kako je Brotnjo oduvijek bilo prepoznato kao srce vinogradarstva i vinarstva, što potvrđuju i brojne medalje koje lokalni vinari osvajaju na domaćim i međunarodnim sajmovima. „Za naše vinogradare ova je godina bila jedna od najboljih u posljednjih desetak godina, pa vjerujemo da ćemo dogodine imati vina vrhunske kvalitete“, kazao je načelnik Radišić. Naglasio je i važnost turizma u razvoju općine, podsjetivši da je Čitluk prva općina u županiji osnovala turističku zajednicu čiji se rezultati već vide. Posebno je istaknuo infrastrukturne projekte poput izgradnje školskih sportskih dvorana, novih ambulanti, vatrogasnog doma te ulaganja u gospodarsku zonu, što otvara prostor za nova zapošljavanja. „Svi ovi rezultati ostvaruju se uz potporu viših razina vlasti, a vjerujem da će suradnja i dalje jačati“, zaključio je načelnik Radišić, zahvalivši svima koji podupiru održavanje manifestacije.
Zastupnica Darijana Filipović čestitala je organizatorima na značajnom jubileju, istaknuvši kako je manifestacija „Dani berbe grožđa“ odavno prerasla samu promociju vrhunskih vina blatine i žilavke te postala manifestacija koja ima svoj gospodarski, kulturni, turistički i edukacijski značaj. Ovom prilikom naglasila je kako sedam desetljeća trajanja ove tradicije svjedoči o zajedništvu i predanosti brojnih ljudi uključenih u organizaciju, a posebnu je zahvalnost uputila vinarima i vinogradarima koji svojim radom daju najveći doprinos. „Vino je prisutno u našem kulturnom, duhovnom i svakodnevnom životu“, poručila je zastupnica Filipović, dodavši kako upravo ono okuplja ljude u zajedništvu, slavlju i čuvanju tradicije te je svečano proglasila manifestaciju otvorenom
Uz zastupnicu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanu Filipović, svečanosti su nazočili zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Damir Džeba, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Kristina Šimović, ministrica prometa i komunikacija u Vladi FBiH Andrijana Katić, glavni tajnik HDZ-a BiH Goran Božić, predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, predsjednik Vlade ŽZH-a Predrag Čović, ministar za branitelje Domovinskog rata u Vladi ŽZH-a Mladen Begić, ministar za pitanje branitelja u Vladi HNŽ-a Đuro Prkačin, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi HNŽ-a Mario Jurica, ministar prometa i veza u Vladi HNŽ-a Ivo Bevanda, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi u Vladi HNŽ-a Milenko Bevanda, savjetnica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonke Milasa, Žana Ćorić, ravnateljica Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH Vlatka Martinović, ravnatelj Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove FBiH Željko Obradović, zamjenica ravnatelja MIO/PIO FBiH Miljana Glamuzina, gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić, gradonačelnik Grada Ljubuškog Vedran Markotić, načelnik Općine Grude Ljubo Grizelj, gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković te načelnik Općine Neum Dragan Jurković.
