Connect with us

KULTURA

Damir Zorić izabran za novog predsjednika Matice hrvatske

Published

on

U Čakovcu je održana Glavna izborna skupština Matice hrvatske na kojoj je za novog predsjednika izabran Damir Zorić, dosadašnji potpredsjednik.

Osim predsjednika, na Skupštini su izabrani članovi svih upravnih tijela u novom četverogodišnjem mandatu – Predsjedništva, Glavnoga odbora, Nadzornoga odbora i Časnoga suda. Uz predsjednika, novo Predsjedništvo čini još šest članova: Mario Jareb, Božidar Petrač i Dražen Švagelj (potpredsjednici), glavni tajnik Ivica Nuić, gospodarski tajnik Ivica Završki i književni tajnik Vladimir Lončarević, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Među glavnim prioritetima i naglascima u novom mandatnom razdoblju obnova je Matičine palače u središtu Zagreba, „stoljetnog sjedišta Matice hrvatske, i vidljivog simbola Matičina identiteta kojoj je nužna obnova, od unutrašnje obnove do krova i pročelja“, kazao je Damir Zorić. I prije nego je postao predsjednik, Zorić je prihvatio tu odgovornost svjestan i s vjerom da taj složen i skup poduhvat, uostalom kao i sve što se radi u Matici, „moramo i možemo uraditi samo jedinstveni i složni – svi zajedno, kako Matičina upravna tijela, tako i svi odjeli i ogranci, svaki pojedini član“.

„Za Maticu hrvatsku s pravom volimo reći da je naša najstarija kulturna ustanova, ali uvijek moramo imati na umu da smo i danas, kao i nekada, suočeni s pluralizmom kojekakvih kultura, a sve češće i sve više i s ne-kulturama, za Maticu hrvatsku treba reći da je naša najstarija domoljubna kulturna ustanova. Matica hrvatska okuplja ljude kojima je na srcu hrvatska kultura i vrijednosti hrvatske baštine na svim poljima stvaranja. Upravo je Matica hrvatska čuvajući i promičući hrvatsku kulturu i domoljublje činila i čini da postignuća ranijih naraštaja ne ostanu samo mrtva, uskladištena ili – još gore zaboravljena prošlost, neka bude baština koja čini sadašnjost i otvara budućnost“, kazao je novi predsjednik Damir Zorić.

Skupštinu su uz 152 zastupnika s pravom glasa iz svih ogranaka Matice hrvatske uveličali gosti – Matija Posavec, međimurski župan, ravnateljica Centra za istraživanje Međimurja Maja Žvorc, predsjednik čakovečkog stola Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja Marijan Ramušćak i ravnateljica Srednje škole Čakovec Gordana Ramušćak.

Akademik Miro Gavran u svom se govoru osvrnuo na najvažnija postignuća tijekom mandata na čelu najstarije hrvatske kulturne ustanove od 6. studenoga 2021. do danas. Među projektima Miro Gavran izdvaja: pokretanje tribine Sučeljavanja u Matici hrvatskoj, pokretanje portala Misao.hr i Matičina podcasta. Također se osvrnuo i na mukotrpan put donošenja Zakona o hrvatskom jeziku, desetak značajnih simpozija i kolokvija, petnaest utemeljenih ili obnovljenih ogranaka, kao i 2350 novih članova koji su pristupili Matici hrvatskoj. Tijekom mandata, osnovano je Vijeće ogranaka Bosne i Hercegovine, održana su četiri Festivala knjige u Matici hrvatskoj, čije je značenje nadišlo sam Festival kao takav, a ostvareni su i brojni drugi projekti. Opširan pregled pripremio je uoči Skupštine u svom novom broju i književni list za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac.
Sva postignuća ne bi bila moguća bez podrške i zauzimanja članova Predsjedništva, Glavnog odbora i matičara iz ogranka i odjela te zaposlenika iz središnjice, na čemu im je zahvalio. Zahvalu je uputio i Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Hrvatske, Gradu Zagrebu kao i svim donatorima, sponzorima i svima koji su pomogli na bilo koji način rad Matice hrvatske. Gavran je zahvalio međimurskom županu Matiji Posavcu i gradonačelnici Čakovca Ljerki Cividini što su ugostili i poduprli održavanje Glavne skupštine te što godinama podupiru sve aktivnosti Ogranka u Matice hrvatske u Čakovcu pod vodstvom Zorana Turka.

Glavni tajnik Ivica Nuić također se osvrnuo na rad tijekom mandata kazavši da je u najvećoj mjeri završen proces nadogradnje informacijskog sustava, preseljeno je skladište, a pokrenut je i proces za obnovu Palače Matice hrvatske, što je ujedno i najveća zadaća u idućem mandatu.
Uz redovna izvješća glavnoga tajnika Ivice Nuića o radu MH za 2024. i planu rada MH za 2026, prihvaćeno je Izvješće Nadzornoga odbora i Časnoga suda, Financijsko izvješće MH za 2024. i prijedlog Financijskog plana MH za 2026, kao i Revizorsko izvješće za 2024. godinu.
U umjetničkom dijelu programa nastupili su Tamara Korunek Lesar i Marko Žerjav./HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

 

 

Continue Reading

KULTURA

Schmidt pred Vijećem sigurnosti- ni riječ o nametanju hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Published

on

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt upozorio je danas pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda da se Bosna i Hercegovina nalazi na sve užem putu između institucionalne stabilizacije i daljnje političke stagnacije, ocijenivši da je zemlja suočena s kontinuiranom krizom funkcionalnosti institucija i političke odgovornosti.

Predstavljajući 69. izvješće glavnom tajniku UN-a o provedbi mira u BiH, Schmidt je poručio da sigurnosna situacija ostaje stabilna, ali kako stabilnost ne treba zamijeniti za institucionalno zdravlje, upozorivši na, kako je naveo,“namjerne” pokušaje razgradnje državnih institucija kroz blokade i onemogućavanje njihovog rada.

U obraćanju Vijeću sigurnosti Schmidt je kao četiri ključna prioriteta za ovu godinu naveo očuvanje institucionalnog poretka uspostavljenog Dejtonskim sporazumom, obnovu funkcionalnosti institucija, rješavanje pitanja državne imovine te uvođenje izbornih tehnologija pred opće izbore 2026. godine.

Ocijenio je da se ustavni poredak BiH kontinuirano slabi iznutra kroz neslaganja oko tumačenja Dejtonskog sporazuma, nepoštivanje odluka najviših sudskih institucija i političke blokade koje, kako je rekao, postepeno podrivaju funkcionalnost države do točke u kojoj narativ o neodrživosti BiH postaje samoispunjavajuće proročanstvo.

Posebno je upozorio na povratak secesionističke retorike iz entiteta Republika Srpska, navodeći da rukovodstvo tog entiteta nastavlja dovoditi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i podrivati stabilnost i reformske procese.

Kao primjer naveo je “izjave Milorada Dodika tijekom obilježavanja u Donjoj Gradini”, ocijenivši da oscilacije između angažmana i konfrontacije dodatno podrivaju povjerenje i onemogućavaju stvarni politički napredak.

Schmidt je ukazao i na zabrinutost zbog položaja povratnika i pripadnika konstitutivnih naroda u RS-u, pozivajući se na pismo potpredsjednika Republike Srpske Ćamila Durakovića i grupe bošnjačkih političkih predstavnika u kojem su navedeni problemi poput diskriminatornog zapošljavanja, neinkluzivnog obrazovanja i glorifikacije ratnih zločinaca.

Govoreći o izborima planiranim za listopad 2026. godine, Schmidt je istaknuo da su zaštitni mehanizmi za integritet izbornog procesa ključni za vraćanje povjerenja građana, navodeći da je u suradnji s članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, OESS-om, Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama pripremljen pravni i proračunski okvir za unaprjeđenje transparentnosti izbora.

Istaknuo je i da neriješeno pitanje državne imovine ostaje ozbiljna prepreka ekonomskom razvoju, investicijama i infrastrukturnim projektima, naglasivši da bi otvaranje zemlje domaćim i stranim ulaganjima moglo pozitivno utjecati i na političku dinamiku.

Kao pozitivan primjer izdvojio je projekt Južne interkonekcije za dopremu ukapljenog prirodnog plina iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

Schmidt je upozorio i na pogoršanje stanja medijskih sloboda, posebno u Republici Srpskoj, navodeći da se civilno društvo i nezavisni mediji suočavaju sa sve restriktivnijim okruženjem.

Govoreći o europskom putu BiH, ocijenio je da koncept domaćeg vlasništva nije donio očekivani politički dijalog niti reformski napredak, poručivši da odgovornost mora biti provedena, a ne samo deklarativno zagovarana.

U završnom dijelu obraćanja Schmidt je priopćio da je odlučio okončati mandat visokog predstavnika u BiH te da je proces izbora njegovog nasljednika već pokrenut.

Naveo je da planira napustiti dužnost u lipnju ove godine, te da je današnje obraćanje Vijeću sigurnosti vjerojatno njegovo posljednje u svojstvu visokog predstavnika.

Schmidt je poručio da je krajnje vrijeme za suštinsko okončanje provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i postupno gašenje Ureda visokog predstavnika u skladu s agendom 5+2, naglasivši da međunarodna zajednica ne smije dozvoliti postepeno urušavanje mira, demokracije i ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

KULTURA

Počivaj u miru Generale

Published

on

𝐌𝐚𝐭𝐞 𝐋𝐚𝐮š𝐢ć rođen je u Sisku 1949., a školovanje od osnovne, srednje škole do fakulteta završio je u Zagrebu.

Diplomirao je 1976. na Višoj školi za unutarnje poslove u Zagrebu, a 1990. godine na Fakultetu kriminalističkih znanosti u Zagrebu.

Od veljače 1971. do prosinca 1991. godine radio je u Ministarstvu unutarnjih poslova na raznim operativnim i vodećim poslovima.

Od svibnja do prosinca 1991. godine bio je šef osiguranja predsjednika Republike Hrvatske, a od 31. prosinca 1991. obnaša dužnost načelnika Uprave Vojne policije u Ministarstvu obrane.

Tijekom jedanaest godina na dužnosti načelnika Uprave Vojne policije i Službe Vojne policije, upravljao je, usklađivao i odgovarao za rad Uprave VP i postrojbi, zapovijedao je postrojbama VP, utvrđivao osnove razvoja i specijalističke izobrazbe VP, vodio sustav upravljanja osobljem VP te vrlo uspješno surađivao s ostalim upravama zapovjedništvima i tijelima OS RH kao i sa službama, tijelima i institucijama RH iz djelokruga zadaća Vojne policije.

Umirovljen je 30. prosinca 2002. godine.

U činu brigadira je od ožujka 1992.

U čin general-bojnika promaknut je 1994., a u čin general-pukovnika 2002. godine.

Odlikovan je Redom Nikole Šubića Zrinskog, Redom bana Jelačića, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti za 5 i 10 godina uzorne službe te medaljama “Bljesak” i “Oluja”.

Suautor je knjiga “Jeste li još uvijek sigurni da ste sigurni?” (suautori Saša Petar, Bono Marjanović), 2008. i “Sigurnost na službenom putu” (suautori Saša Petar, Bono Marjanović).

2009. Uredio je knjigu “Vojna policija u Domovinskom ratu” (1998.).

Bavio se savjetovanjem i pružanjem usluga na području sigurnosti.
#bitkazavukovar

Continue Reading

KULTURA

HDZ BiH: Demokratski i legitimno izabrani dužnosnici moraju preuzeti odgovornost za BiH, nužno je transformirati OHR

Published

on

Uvažavajući ulogu međunarodnih partnera u potpori stabilnosti i razvoju Bosne i Hercegovine u njezinom post-konfliktnom i demokratskom razdoblju, HDZ BiH ističe potrebnim žurno  provođenje reformskih koraka na putu prema ispunjenju unutarnjih i vanjskopolitičkih prioriteta te ostvarenja potpune neovisnosti BiH nakon više od tri desetljeća aktivnog djelovanja međunarodnih faktora.

Imajući u vidu kako članstvo u Europskoj uniji, kojemu svi težimo, nije kompatibilno s aktivnom međunarodnom ulogom kakva još postoji u BiH ukazujemo na potrebnu transformaciju Ureda visokog predstavnika i njegovo izmještanje iz BiH.

Domaći i legitimno izabrani dužnosnici koji su dobili povjerenje žitelja u demokratskim izbornim procesima moraju konačno preuzeti potpunu odgovornost za Bosnu i Hercegovinu, za svoju domovinu.

HDZ BiH ističe kako se potrebni iskoraci mogu postići samo sustavnim i konstruktivnim unutarnjim dijalogom političkih aktera, međusobnim povjerenjem i uvažavanjem te poštivanjem ustavnog uređenja BiH uz jednakopravnost svih konstitutivnih naroda.

Put Bosne i Hercegovine mora biti samostalno i suvereno izgrađen od strane njezinih žitelja i političkih dužnosnika kako bi postala stabilna i sigurna zemlja, perspektivne budućnosti, u kojoj će međunarodni faktori pružati svoju pomoć, ali u kojoj više neće postojati institucije koje bi bile nad institucijama vlasti BiH.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba