Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine sinoć je pobjedom nad Italijom osigurala plasman na Svjetsko nogometno prvenstvo. No, sportsko slavlje na ulicama dijela bosanskohercegovačkih gradova ponovno je, prema navodima Facebook stranice “HB oprema”, iskorišteno za uništavanje obilježja hrvatskog naroda u BiH, ovaj put u Vitezu.
Osvrćući se na sinoćnji incident, sa spomenute stranice ističu kako su izgrednicima “puna usta sportskog raspoloženja i navijanja”, dok istovremeno svaku priliku koriste za uklanjanje hrvatskih simbola.
“Sinoć je to bio Vitez. Ranije Kiseljak. Prije toga Vareš. Prije toga Travnik… svako naselje prije toga”, navode iz HB opreme, upozoravajući na simptomatičnu činjenicu da se ovakvi napadi na hrvatska obilježja događaju isključivo u Središnjoj Bosni.
Kako pojašnjavaju u svojoj objavi, to nije samo zato što su Hrvati na tom području u manjini i nezaštićeni, već zato što tu, kako tvrde, “najviše smetaju”. Autori objave smatraju da bošnjačka politika još od 1992. godine Središnju Bosnu tretira kao svoj ekskluzivni prostor, primjećujući pritom dvostruka mjerila. Ističu da se u Zapadnoj Hercegovini nikada ne galame na zastave nazivajući ih “UZP-om”, dok su Hrvati Središnje Bosne stalno na udaru.
Kao odgovor na ovakve događaje, sa stranice nude dvije opcije. Prvu nazivaju “mrljavim političkim” odgovorom koji se svodi na jalove osude i pozive institucijama koje u konačnici ne poduzmu ništa, ostavljajući narod u strahu od iskazivanja vlastitog identiteta. Drugi, i prema njima jedini ispravan odgovor, jest njihov vlastiti – postavljanje hrvatske zastave od 30 metara u središtu grada.
Podsjetnik na nedavne događaje u Kiseljaku
Podsjetimo, incident u Vitezu događa se samo nekoliko dana nakon sličnog scenarija u Kiseljaku. U prošli četvrtak, nakon pobjede reprezentacije BiH nad Walesom u polufinalnom susretu doigravanja za svjetsko nogometno prvenstvo, u središtu Kiseljaka nepoznati počinitelji popeli su se na obiteljsku kuću te nasilno i bez odobrenja vlasnika uklonili zastavu hrvatskog naroda u BiH. Postavljanje te zastave inicirala je stranica “HB oprema”, uz financijsku podršku brojnih Kiseljačana.
Ovaj događaj dobio je i svoj politički epilog. Uoči sinoćnje finalne utakmice doigravanja, održana je burna sjednica Općinskog vijeća Kiseljak. Glasovima hrvatskih vijećnika (13 za i 8 protiv) usvojen je zaključak Kluba HDZ BiH kojim se najoštrije osuđuje nedavni incident neovlaštenog ulaska na privatni posjed i otuđenja zastave hrvatskog naroda, podsjeća RTV HB.
Sjednicu je obilježila rasprava između bošnjačkih i hrvatskih vijećnika. Predstavnici SDA tražili su općenitu osudu svih slučajeva iskazivanja nacionalne mržnje, dok su hrvatski predstavnici inzistirali na konkretnoj osudi skidanja zastave. Načelnik Mladen Mišurić Ramljak tom je prigodom poručio kako nitko nema pravo dovoditi u pitanje vole li Hrvati Bosnu i Hercegovinu, istaknuvši da je ona domovina i hrvatskog naroda.
Klub SDA je nakon izglasavanja zaključka najavio prijavu protiv stranice “HB oprema”, dok je zamjenik načelnika Policijske stanice Kiseljak Dario Bagarić potvrdio da policija aktivno radi na rasvjetljavanju slučaja uklanjanja zastave na temelju medijskih napisa i reakcija javnosti./HMS/
Preporučeno:
Netočno da je Bošnjak glasovala protiv Prijedloga odluke o Okviru kvalifikacija u BiH
Predsjedništvo BiH o sastanku s Ginkelom i predstavnicima američke kompanije
AMERIČKO VELEPOSLANSTVO U BIH: Projekt Južne interkonekcije dobiva na zamahu
Novo Vladino savjetodavno tijelo za mlade Hrvate izvan Republike Hrvatske na prvi pogled zvuči kao dobra ideja. Mladi trebaju biti uključeni, njihov glas treba se čuti i treba ih povezivati s domovinom. Ako se mladi HDZ-a Hrvatske i Mladež HDZ-a BiH žele povezivati i surađivati, neka tako i bude. Svako povezivanje mladih ljudi može biti dobro ako je iskreno i ako služi hrvatskom narodu.
Ali, gospodo iz HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH, budite iskreni prema narodu!
Jer nakon svega što hrvatsko iseljeništvo sluša desetljećima, imamo pravo postaviti vrlo ozbiljno pitanje:
Je li ovo stvarna prilika za promjene ili samo još jedan politički projekt i nova manipulacija hrvatskim iseljeništvom?
Jer savjetodavno tijelo bez stvarnih ovlasti može lako postati samo politički ukras. Može održavati sastanke, donositi zaključke, davati preporuke i fotografirati se s političarima, a da se na kraju ništa konkretno ne promijeni.
A sada, baš pred izbore, ponovno se govori o mladima, povezivanju, budućnosti i hrvatskom iseljeništvu.
Može li prozirnije?
Za predsjednika prvog saziva Savjeta izabran je mladi čovjek iz Čitluka, član Mladeži HDZ-a BiH.
Ništa osobno protiv mladog čovjeka. Želim mu uspjeh i odgovoran rad.
Ali imamo pravo pitati:
Zašto upravo netko iz Čitluka?
Ako je ovo Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske, zašto na njegovo čelo nije izabran netko od mladih Hrvata koji doista žive izvan domovine – u Americi, Kanadi, Australiji ili nekoj od brojnih europskih država?
Zašto ponovno netko iz političkih struktura HDZ-a BiH?
Je li ovo Savjet hrvatskog iseljeništva ili još jedno mjesto za političko kadroviranje?
To su legitimna pitanja.
Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu iseljeništvo. Oni su konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini. Njihov položaj treba jasno razlikovati od položaja Hrvata koji žive u Americi, Kanadi, Australiji, Europi i drugim dijelovima svijeta.
Ali budimo iskreni do kraja: Hrvati u BiH danas nisu ravnopravni u praksi!
I za to odgovornost ne mogu snositi samo drugi.
Godinama slušamo velike riječi o ravnopravnosti Hrvata u BiH, a istodobno gledamo politiku koja je prečesto mlaka, oprezna i podređena političkim kalkulacijama.
Previše je politike koja gleda prema Bruxellesu, prema političkim foteljama i osobnim interesima, a premalo odlučnosti kada treba zaštititi stvarnu ravnopravnost hrvatskog naroda.
Ako se od hrvatskog naroda traži povjerenje, onda političari moraju imati hrabrosti odgovoriti:
Gdje je stvarna ravnopravnost Hrvata u BiH?
Gdje je izborna ravnopravnost?
Gdje je mogućnost da hrvatski narod slobodno bira svoje legitimne predstavnike?
Gdje je zaštita hrvatskih prava?
I koliko ćemo još desetljeća slušati ista obećanja?
Ne može se hrvatski narod pred izbore pozivati na jedinstvo, a nakon izbora ponovno zaboravljati njegova stvarna pitanja i probleme.
A sada se ponovno osnivaju savjeti.
Mladi, stari, novi i stari predstavnici – a problemi ostaju isti.
Gdje su rezultati svih dosadašnjih savjeta i tijela koja su godinama govorila da rade za hrvatsko iseljeništvo?
Što su konkretno napravili?
Koliko su problema riješili?
Koliko su pomogli mladima?
Koliko su olakšali povratak ljudi u domovinu?
Koliko su pomogli hrvatskim zajednicama diljem svijeta?
Koliko su učinili da se glas hrvatskih iseljenika stvarno čuje?
Hrvatsko iseljeništvo već desetljećima sluša istu priču.
Govori se o povezivanju domovine i iseljeništva.
Govori se o povratku mladih.
Govori se o očuvanju identiteta.
Govori se o političkoj zastupljenosti.
Govori se o olakšavanju glasovanja.
A problemi ostaju!
Zato danas imamo pravo postaviti vrlo jednostavna pitanja.
Zašto je dobivanje hrvatske domovnice i hrvatske putovnice za mnoge ljude u iseljeništvu tako dugotrajan i kompliciran proces?
Zašto se na rješavanje zahtjeva čeka godinama, umjesto da se postupci riješe u razumnom roku od nekoliko mjeseci?
Zašto ljudi hrvatskog podrijetla koji žele urediti svoje dokumente moraju prolaziti kroz dugotrajnu administraciju?
Ako je hrvatsko iseljeništvo zaista toliko važno, zašto mu se ne olakša ostvarivanje njegovih prava?
Zašto hrvatsko iseljeništvo ima samo tri zastupnika u Hrvatskom saboru?
Ako izvan Hrvatske žive milijuni ljudi hrvatskog podrijetla, zar nije legitimno razgovarati o tome je li postojeća zastupljenost dovoljna?
Zašto ih nije više?
Zašto se ne razmotri mogućnost bolje političke zastupljenosti hrvatskih državljana koji žive izvan Republike Hrvatske?
I ono najvažnije:
Zašto još uvijek nema jednostavnijeg i dostupnijeg modela glasovanja za hrvatske državljane koji žive izvan domovine?
Zašto čovjek iz Amerike, Kanade ili Australije mora putovati stotinama ili tisućama kilometara da bi ostvario svoje biračko pravo?
U vremenu modernih tehnologija, kada se gotovo sve može obaviti digitalno, zašto se nakon toliko godina nije pronašao siguran, transparentan i učinkovit model glasovanja izvan domovine?
Gospodo iz HDZ-a, imate vlast više od 30 godina!
Imali ste dovoljno vremena.
Imali ste dovoljno prilika.
Imali ste institucije.
Imali ste političku moć.
I zato danas više ne želimo slušati samo obećanja.
ŽELIMO ODGOVORE!
Ne želimo još jedan savjet.
Ne želimo još jedno povjerenstvo.
Ne želimo još jednu predizbornu kampanju.
Ne želimo još jednu fotografiju i još jedno priopćenje o tome koliko je hrvatsko iseljeništvo važno.
Želimo konkretne rezultate!
Hrvatsko iseljeništvo nije glasačka mašinerija.
Nije politički ukras.
Nije sredstvo za predizborni marketing.
Hrvatsko iseljeništvo je dio hrvatskog naroda i zaslužuje poštovanje, konkretna prava i stvarne rezultate.
Zato, ako se već osniva Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske, neka bude otvoren, transparentan i reprezentativan za mlade Hrvate iz cijeloga svijeta.
Neka se čuje glas mladih Hrvata iz Amerike, Kanade, Australije, Južne Amerike i Europe.
Neka mladi slobodno govore o problemima.
Neka postavljaju pitanja.
Neka traže odgovore.
Neka budu slobodni od političkih pritisaka.
Jer mladi ljudi ne smiju biti samo politički ukras.
Povezivanje mladih HDZ-a Hrvatske i Mladeži HDZ-a BiH – DA, ako je iskreno i ako služi ljudima.
Suradnja mladih – DA.
Povezivanje hrvatskog naroda – DA.
Čuvanje hrvatskog identiteta – DA.
Ali:
Politička manipulacija hrvatskim iseljeništvom – NE!
Korištenje dijaspore za izborni marketing – NE!
Predizborna obećanja bez rezultata – NE!
Gospodo iz dva HDZ-a, budite iskreni prema hrvatskom narodu.
Nemojte nam više pričati istu priču.
Nemojte svaki put pred izbore otvarati ista pitanja i predstavljati ih kao velike nove projekte.
Nemojte stvarati privid da se nešto veliko radi ako iza toga nema konkretnih rezultata.
Imali ste više od 30 godina.
Imali ste vlast.
Imali ste institucije.
Imali ste prilike.
Sada pokažite rezultate!
Ako ih imate – predstavite ih narodu.
Ako ih nemate – onda je vrijeme da priznate odgovornost.
Jer nakon toliko godina više nije dovoljno reći da se nešto radi.
Narod želi vidjeti što je napravljeno!
Hrvatski narod u BiH želi stvarnu, a ne samo deklarativnu ravnopravnost.
Hrvatsko iseljeništvo želi poštovanje i konkretna prava.
Mladi žele budućnost, a ne političke parole.
A građani žele odgovorne političare koji će služiti narodu, a ne vlastitim interesima.
Zato danas jasno poručujemo:
DOSTA JE PRAZNIH OBEĆANJA!
DOSTA JE POLITIČKIH KALKULACIJA!
DOSTA JE MARKETINGA!
DOSTA JE MAZANJA OČIJU HRVATSKOM NARODU!
Vrijeme je za odgovornost.
Vrijeme je za promjene.
Vrijeme je da se prestane gledati prema političkim foteljama i počne gledati prema narodu.
Vrijeme je da hrvatski narod dobije odgovore na pitanja koja godinama postavlja.
I zato, gospodo iz HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH, nemojte očekivati da će narod još jednom povjerovati u istu priču.
Hrvatski narod više nije naivan.
Ne tražimo više riječi.
Ne tražimo više obećanja.
Ne tražimo više politički marketing.
TRAŽIMO ODGOVORE I KONKRETNA DJELA!
A ako ste imali više od 30 godina vremena, onda ste imali i dovoljno vremena da ih pokažete.
Vrijeme je da položite račune pred hrvatskim narodom!
Trenutačno najatraktivniji, najbolji i planetarno poznati sportaš Erling Halland kojeg na društvenoj mreži Facebook prati preko 24 milijuna ljudi, objavio je sliku s krunicom oko vrata i poslao silovitu poruku.
Najbolji znaju da je iznad svih Jedan Najbolji – Isus Krist
bpz.ba
Danas sam u Mostaru održao konstruktivan radni sastanak s predsjednikom HRS-a Slavenom Ragužem, predsjednikom HNP-a Ivanom Vukadinom, predsjednikom HDS-a Ivom Tadićem i predsjednikom HSS-a Marijom Karamatićem te našim stranačkim izaslanstvima.
Razgovarali smo o dosadašnjoj suradnji i usuglasili smjernice za nastavak zajedničkih aktivnosti.
Zadovoljstvo mi je što smo potvrdili kako su otvoren dijalog, međusobno uvažavanje i odgovoran pristup temelj naše suradnje.
Vjerujem da ćemo i u razdoblju koje je pred nama nastaviti graditi partnerske odnose i zajednički djelovati o pitanjima od interesa za hrvatski narod i Bosnu i Hercegovinu.
