Connect with us

KULTURA

Obljetnica raspuštanja logora kroz koji je prošao 891 Hrvat

Published

on

 

U Jablanici je danas dostojanstveno obilježena 32. obljetnica raspuštanja zloglasnog logora “Muzej”, mjesta stradanja i patnje brojnih hrvatskih civila i branitelja tijekom Domovinskog rata.

U župnoj crkvi u Jablanici svetu misu za sve stradale i njihove obitelji predvodio je župnik don Drago Ćurković.

Obilježavanje i sjećanje na ovakva zlodjela podsjetnik su na teška i bolna stradanja kroz koja su prošli hrvatski logoraši, ali i na snagu, dostojanstvo i hrabrost ljudi koji su, unatoč nečovječnim uvjetima zatočeništva, ostali ustrajni u borbi za slobodu i očuvanje vlastitog dostojanstva.

Prema dostupnim podacima, logor “Muzej” u Jablanici osnovalo je, 15travnja 1993godine, Ratno predsjedništvo za općine Konjic, Jablanica i Prozor.

Od osnutka, pa do raspuštanja 1. ožujka 1994. godine, kroz ovaj je logor prošla 891 osoba hrvatske nacionalnosti.

Među zatočenima bilo je 88 pripadnika HVOa, dok su ostali bili civili iz Jablanice, Doljana, Drežnice, Grabovice i drugih okolnih mjesta, a dio njih Međunarodni crveni križ nikada nije ni evidentirao.

Među zatočenima su bila i djeca te starije i nemoćne osobe. Najmlađi logoraš bila je beba tek 38 dana stara Gabrijela Jurić iz Doljana, dok je najstariji zatočenik bio Mato Marjanović, slijepi starac iz Doljana star 81 godinu.

Kroz logor je prošlo više od 60 djece mlađe od 14 godina gdje su vladali iznimno teški i nečovječni uvjeti, a zabilježena su brojna zlostavljanja zatočenika.

Kao izravna posljedica takvog postupanja u logoru je umrlo sedam starijih osoba, čija su tijela do pokopa držana u prostoriji zajedno sa živim zarobljenicima.

Nakon napada Armije BiH na hrvatsko selo Doljani 28. srpnja 1993. godine, u logor je prisilno i protupravno dovedeno više od 210 civila iz tog sela među kojima:

  • 21 dijete mlađe od pet godina,
  • 10 trudnica,
  • 39 žena i
  • 31 osoba starija od 60 godina.

Izaslanstvo HNS-a BiH predvođeno ministrom Vedranom Škobićem, predsjednikom HDZ BiH HNŽ dr. Ludvigom Leticom, predsjednicom Vlade HNŽ-a Marijom Buhač, te ministrima Prkačin i Marić, konzulicom GK RH u Mostaru Leom Ujčić položilo je vijence i upalilo svijeće kod nekadašnjeg logora te je odana počast svim žrtvama i preživjelim logorašima.

Unatoč težini počinjenih zločina i brojnim svjedočanstvima o stradanjima logoraša, do danas nitko nije odgovarao za zločine počinjene u logoru “Muzej” u Jablanici, priopćio je HDZ BiH Hercegovačko-neretvanske županije na svojim društvenim mrežama.

(www.jabuka.tv | Foto: Facebook)

 

Otkrijte više
TV
TV program
Moda i ljepota

 

 

Continue Reading

KULTURA

U UTORAK: ZAŠTO JE UBIJEN I ZAŠTO GA HRVATI NE ČITAJU, jedna analiza teksta HRVATSKI USTAŠE I KOMUNISTI

Published

on

 

Bruno Bušić bio je za onaj režim opasan upravo i osobito zato što je odbio ulogu koju mu je on namijenio. Mlad, suvremen, politički pismen, s rečenicom izvan emigrantske galame i partijskoga drvenog jezika, ulazio je u samu jezgru jugoslavenskog mehanizma vladanja: u moralni rašomon crvenih i crnih kao trajni obrazac hrvatske podložnosti. Ništa manje 2026.

Njegov tekst Hrvatski ustaše i komunisti predstavlja pokušaj demontaže formule po kojoj se hrvatsko pitanje smjelo pojaviti jedino kao pitanje krivnje. Ako su Hrvati trajno zarobljeni između ustaške hipoteke i komunističke presude, tada ne mogu misliti vlastitu slobodu bez tuđeg dopuštenja. Bušić je tu zamku razumio bolje od mnogih svojih suvremenika. I mnogih naših.

U tome je bila njegova krucijalna opasnost. Ekstremista u ideološkom smislu je lako izolirati. Čovjeka koji otvara mogućnost političke sinteze bitno je teže neutralizirati. Bušić razlike između ustaša i komunista ne briše, već ih podređuje višem pitanju državnosti, slobode i nacionalnog samopoštovanja. Sukus hrvatske ideje vraća iz područja unutrašnjih prijepora u područje ideološke sinteze. Time režimu oduzima najvažnije oružje: pravo da svaku hrvatsku političku misao vrati u 1941. godinu. I tako je drži kao perpetuum mobile svake nacionalne kastracije.

Zato je ubijen. A Hrvati ga slabo čitaju jer bi čitanje Bušića značilo ponovno otvoriti neugodno, bolno pitanje: koliko je naše neslobode proizvedeno izvana, a koliko smo je prihvatili kao vlastiti moralni komfor. I jer ono lišava ugode moralne supremacije temeljem pripadnosti ideološkom fetišizmu 20. stoljeća.

Od šezdesetih godina u hrvatskoj političkoj emigraciji postupno sazrijeva svijest da se hrvatsko pitanje ne može riješiti trajnim zarobljavanjem u podjeli na “crvene” i “crne”. Počinje se oblikovati spoznaja da državna ideja mora nadvisiti ideološke biografije, poraze, krivnje i naslijeđene unutarnje obračune.

Upravo se to, u velikoj povijesnoj gesti, dogodilo devedesetih: hrvatska država nastala je kao sinteza različitih struja okupljenih oko prava na slobodu i suverenost. No čim je država stvorena, ponovno je započeo rad na istoj podjeli — kao da se hrvatsku političku svijest mora stalno vraćati u moralni labirint prošloga stoljeća, ondje gdje prestaje razgovor o državi, interesu i budućnosti.

Ovaj ćemo tekst zato pažljivo, ne prekratko recenzirati s motrišta okolnosti u kojima živimo: postojanja hrvatske suverene države, njezinih međunarodnih odnosa, pripadnosti i obveza, kao i njezina položaja u cikloni posthladnoratovskih odnosa suvremenih svjetskih hegemona.
Vanja Zlatović

Continue Reading

KULTURA

Zdravka Babic..PJESNIK

Published

on

 

Rodio se u kaplji tinte,

sa srcem od helijuma

i kapitalom u krvi .

Znao je pričati

nemuštim jezikom trava.

Dogovarao se sa prorocima.

Volio je…

Lirikom sreće je hranio

Zavodjen suzama i sjajem očiju

zagrizao je jabuku greha

Poemom poljupca pisao utrnule želje…

A MUZA

………………..

Muza je plakala .

………………….

Ogledalo očiju razbila

gledajući kako zvjezde silaze u smrt

A oni nisu pomislili želju.

PJESNIK

…………………

Srce je svezao u čvor, gušeći bol

unutar svoje pastoralne duše

Predao je bitku.

Čekajući ispovijest Šeherzade

U CVJETNIM VRTOVIMA

Zdravka Babic

Continue Reading

EKONOMIJA

Marija Buhač u Tirani, na proslavi 20. obljetnice Jadransko-jonske euroregije

Published

on

 

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač u Tirani (Republika Albanija) sudjeluje na svečanomu obilježavanju 20. obljetnice postojanja i uspješnoga djelovanja Jadransko-jonske euroregije, organiziranom od strane Skupštine JJE-a, pod nazivom “Vizija za budućnost Jadransko-jonske euroregije”.

– Kao što je i naglašeno, ovo okupljanje prigodom je kako za promišljanje o dosadašnjim postignućima ove udruge, tako i za zajedničko oblikovanje naše buduće vizije. HNŽ, kao jedna od osnivačica Jadransko-jonske euroregije, preuzela je na sebe značajan dio odgovornosti za njezin rast i razvitak, na tragu stvaranja preduvjeta za bolju, sigurniju, europsku budućnost svih naših zemalja članica. Na tomu tragu, dijelimo i ponos zbog svega ostvarenoga, a osobno, kao članica Izvršnoga odbora JJE-a, i radost sudjelovanja na obilježavanju ovoga okruglog jubileja – poručila je Buhač.Galerija 3Galerija 2

U sklopu svečanosti održan je i seminar “Globalno građansko obrazovanje kao zajednički nazivnik za bolju provedbu ciljeva održiva razvitka u IPA zemljama”, organiziran uz potporu projekta Gear-UP! Riječ je o projektu u kojemu je jednim od partnera i JJE-a, a čiji je cilj ubrzati napredak prema održivu razvitku kroz vrijednosti i načela Globalnoga građanskog obrazovanja, shvaćenoga kao alat solidarnosti i promjene za stvaranje održivijega i pravednijeg svijeta. Krajnjim korisnicima su uglavnom mladi ljudi i organizacije civilnoga društva iz različnih dijelova Europe.

Vrijedi podsjetiti kako Jadransko-jonska euroregija broji 33 članice što ju čini najvećom mrežom regionalnih i lokalnih vlasti u Jadransko-jonskom makroregionalnom području. O važnosti ovoga zbivanja svjedoči i nazočnost albanskoga predsjednika Bajrama Begaja, u pratnji predstavnika Vlade i Parlamenta Albanije Ervina Deme i Taulanta Ballae.

Logo

 

Pristup informacijama

Ustav

Proračun

Korisne poveznice

Relevantne poveznice

Mapa stranice

Kontakt

Vijesti

Autorska prava © 2026 Vl

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba