Danas je u Gornjem Vakufu-Uskoplju održana koordinacija dužnosnika izvršne i zakonodavne vlasti HDZ-a BiH s federalne razine, s ciljem daljnjeg usklađivanja djelovanja unutar Federacije Bosne i Hercegovine. Sastanak, kojim je predsjedala predsjednica Federacije BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Lidija Bradara, održan je uz sudjelovanje predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića i dopredsjednice stranke Darijane Filipović
Današnji Koordinacijski sastanak bio je usmjeren na daljnje usklađivanje prioriteta i aktivnosti važnih za funkcioniranje Federacije BiH i županija. Predsjednik Čović i dopredsjednica Bradara izvijestili su nazočne o aktualnom političkom trenutku u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na procese koji se vode na razini BiH te aktivnosti usmjerene na žurno ostvarivanje europskih reformi i legitimnog političkog predstavljanja hrvatskoga naroda.
Ministri u Vladi Federacije BiH – Toni Kraljević, Andrijana Katić, Željko Nedić, Vedran Škobić i Sanja Vlaisavljević – iznijeli su pregled aktualnosti u radu svojih Ministarstva, s naglaskom na fiskalnu stabilnost, infrastrukturne projekte, prostorno planiranje, pravosudna pitanja te potporu kulturnim i obrazovnim inicijativama. Predsjedatelj Martinović i dopredsjedatelj Bošković ovom su prilikom informirali nazočne o zakonima koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri, kao i o planiranim aktivnostima u zakonodavnom procesu.
Na današnjem je Koordinacijskom sastanku zaključeno kako je nužno nastaviti snažno i usklađeno političko djelovanje na svim razinama vlasti radi očuvanja stabilnosti i razvoja Federacije BiH te ostvarivanja europskih reformi Bosne i Hercegovine koje nose ključni značaj za napredak i dobrobit žitelja BiH.
Koordinacija je okupila ključne dužnosnike s razine Federacije – ministre u Vladi Federacije BiH predvođene dopremijerom i ministrom financija Tonijem Kraljevićem, izaslanike u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH na čelu s predsjedateljem Tomislavom Martinovićem, zastupnike u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH predvođene dopredsjedateljem Mladenom Boškovićem, kao i predsjednike županijskih vlada iz reda HDZ-a BiH te druge dužnosnike.
22.listopada 2025.
Svečano otvoren Hrvatski dom „Uskoplje“, predsjednik Čović: Potvrda identiteta i zajedništva hrvatskoga naroda
Danas je svečano otvoren Hrvatski dom „Uskoplje“, novo središte kulturnog, društvenog i duhovnog života hrvatske zajednice u općini Gornji Vakuf-Uskoplje. Svečanost je započela polaganjem zajedničkog vijenca i opijelom u Spomen-parku Uskoplje, nakon čega je Hrvatski dom blagoslovio fra Zvonimir Batista, kapelan Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Uskoplju. Čast presijecanja vrpce, čime je Hrvatski dom i službeno otvoren, imali su predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak – podružnica Uskoplje Viktor Šekerija, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas te predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović.
Prostor je zamišljen kao mjesto susreta i suradnje, a svoje prostorije u njemu imaju HKD Napredak – podružnica Uskoplje, udruge branitelja i umirovljenika, sportski klubovi te udruge biciklista i planinara.
Predsjednik HKD Napredak – podružnica Uskoplje Viktor Šekerija je naglasio kako je otvaranje Hrvatskog doma „Uskoplje“ ostvarenje dugogodišnjeg sna Hrvatskog kulturnog društva Napredak podružnice Uskoplje. Istaknuo je kako će ovaj prostor okupljati braniteljske, kulturne i sportske udruge koje promiču zajedništvo i poboljšanje života u zajednici, te kako je Hrvatski dom „Uskoplje“ najbolje mjesto za ostvarivanje plemenitih ciljeva društva – promicanje hrvatske duhovnosti, jačanje nacionalne svijesti i očuvanje kulturnih vrednota Hrvata.
Posebno je zahvalio Vladi Republike Hrvatske na potpori u realizaciji projekta te istaknuo kako je, unatoč velikom napretku, projekt još uvijek u tijeku, izrazivši nadu u nastavak suradnje i podrške svih koji su do sada doprinijeli njegovom ostvarenju. Na kraju je istaknuo želju da Hrvatski dom bude mjesto susreta, inspiracije i zajedništva, otvoreno svima koji žele doprinositi zajednici, jer je, kako je rekao, „zajedništvo naša najveća snaga.“
Državni tajnik Milas je istaknuo kako je otvaranje Hrvatskog doma „Uskoplje“ događaj koji ispunjava ponosom i radošću, jer taj dom nije samo građevina, već „dom duha zajedništva i hrvatskoga identiteta, nastao kao izraz postojanosti i snage Hrvata u Uskoplju“. Naglasio je kako je ovaj projekt zahvala svima koji su dali doprinos slobodi, ali i priznanje onima koji predano rade za napredak zajednice. Također je zahvalio svim udrugama, braniteljima, mladima i članovima HKD Napredak, istaknuvši kako je Vlada Republike Hrvatske ponosna što je kroz svoje institucije sudjelovala u ostvarivanju ovog značajnog projekta. Dodao je kako će Vlada i dalje nastaviti podupirati ovakve inicijative, jer je to „naš smjer i stvarnost koju želimo graditi s Hrvatima u Bosni i Hercegovini“ – stvarnost koja donosi bolji život, napredak i ostanak mladih na ovim prostorima.
Predsjednik Čović obratio se nazočnima naglasivši kako je otvaranje Hrvatskog doma „Uskoplje“ potvrda duhovnosti, identiteta i zajedništva hrvatskoga naroda, istaknuvši kako bez tih vrijednosti „nema ni naroda“. U svom govoru zahvalio je predstavnicima udruga proisteklih iz Domovinskog rata te podsjetio na žrtvu hrvatskih branitelja koja je temelj slobode i opstanka Hrvata u Bosni i Hercegovini. Posebno je zahvalio predstavnicima Vlade Republike Hrvatske, naglasivši kako su predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade u proteklih nekoliko godina „dali novu dimenziju suradnji i pletera zajedništva hrvatskoga naroda kroz čitav prostor Bosne i Hercegovine“ kroz brojne projekte i ulaganja. Također je naglasio važnost organiziranog političkog djelovanja Hrvata u BiH, jer je, kako je rekao, „ovo je naša domovina“. Na kraju je čestitao svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta Hrvatskog doma „Uskoplje“, izrazivši uvjerenje kako će taj prostor postati mjesto očuvanja hrvatske kulture, identiteta i zajedništva te pozvao na daljnje zajedničko djelovanje i nove projekte.
Posebne zahvalnice uručene su predsjedniku Čoviću, državnom tajniku Milasu, Bojanu Domiću i Bojanu Jurini, uz zahvalnost institucijama Republike Hrvatske koje su financijski podržale izgradnju doma. Zaključeno je kako otvorenje Hrvatskog doma „Uskoplje“ predstavlja značajan korak u očuvanju i jačanju hrvatskoga identiteta u Gornjem Vakufu-Uskoplju te postavlja čvrste temelje za buduće kulturne, obrazovne i društvene aktivnosti.
U izjavama za medije predsjednik Čović je istaknuo kako Hrvatski dom „Uskoplje“ predstavlja prostor za institucije hrvatskoga naroda, udruge iz Domovinskog rata i podružnice Napretka, te simbolizira zajedništvo Hrvata u Bosni i Hercegovini. Zahvalio je Vladi Republike Hrvatske, predsjedniku Plenkoviću, resornim ministrima i državnom tajniku Milasu na kontinuiranoj podršci i suradnji, naglasivši važnost pomoći manjim sredinama poput Uskoplja te ulaganja koja doprinose opstanku i ostanku mladih. Državni tajnik Milas je istaknuo kako je Hrvatski dom „Uskoplje“ rezultat postojanosti, snage i ustrajnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, koji je kroz suradnju s Vladom Republike Hrvatske i lokalnim zajednicama realiziran unatoč teškim početnim uvjetima. Naglasio je kako Vlada i dalje nastoji osigurati projekte koji doprinose opstanku i ostanku mladih na prostorima gdje su rođeni, te je izrazio uvjerenje kako hrvatski narod u BiH i Hrvatskoj zajedno može postići mnogo. Predsjednik HKD Napredak podružnice Uskoplje Šekerija istaknuo je kako je Hrvatski dom u Uskoplju rezultat dugogodišnjeg truda pojedinaca i institucija te da predstavlja središte kulturnog, društvenog i obrazovnog života Hrvata, uz spomen-sobu poginulim braniteljima kao trajni znak hrabrosti i žrtve.
Nakon svečanosti, sudionici su obišli početak radova na Staračkom domu Uskoplje, gdje ih je dočekao direktor doma Franjo Jurleta.
Uz predsjednika Čovića, svečanosti su nazočili zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, ministar pravde BiH Davor Bunoza, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Mladen Bošković, ministar prostornog uređenja u Vladi FBiH Željko Nedić, izaslanik predsjedateljice Vijeća ministara BiH gđe Borjane Krišto Nikola Lovrinović, veleposlanik RH u BiH Nj. E. Ivan Sabolić, glavni tajnik HDZ-a BiH Goran Božić, predsjedatelj Sabora Županije Središnja Bosna Dražen Matišić, predsjednik ŽO HDZ BiH Središnja Bosna Radoje Vidović, predsjednik Općinskog vijeća Uskoplje Goran Batinić, ministrica u Vladi ŽSB Mirjana Plavčić te ministri u Vladi ŽSB Bojan Domić, Anto Matić i Božana Petrović.
Život je puno ljepši nego što ga ponekad sami sebi učinimo.
Dobiješ priliku živjeti, disati, voljeti, smijati se, griješiti, padati i ponovno ustajati, a onda se često ponašamo kao da nam je život nešto dužan. Stalno nam nešto nedostaje. Malo više novca, bolji posao, veća kuća, više priznanja, više svega. I dok čekamo da dobijemo ono što nemamo, zaboravljamo uživati u onome što već imamo. A život prolazi. Tiho, dan po dan, i ne pita jesmo li spremni. Nije sreća samo u onome što posjedujemo, nego i u onome što znamo prepoznati. Netko ima mnogo, a nikada mu nije dovoljno. Netko ima malo, a zna se iskreno radovati sitnicama. Netko se smije i kad mu nije lako, a netko pati čak i onda kada mu ništa bitno ne nedostaje. I nemojmo stalno govoriti o svemu što smo zaslužili, a nismo dobili. Ponekad bismo se trebali zapitati i koliko smo toga dobili, a da možda nikada nismo ni znali cijeniti.
Zato zastanimo malo. Udahnimo duboko. Zagrlimo one koje volimo, nasmijmo se bez posebnog razloga i budimo zahvalni na danu koji nam je darovan. Jer život nije savršen, ali je dragocjen. I dok mi čekamo da postane bolji, onaj koji imamo već nam polako prolazi kroz prste. Živimo. Volimo, čuvajmo jedni druge, radujmo se i ne trošimo dane na nezadovoljstvo zbog onoga što nemamo. Nismo ovdje da bismo imali sve. Ovdje smo da bismo znali cijeniti ono što imamo, dok još imamo priliku.
Bog vas blagoslovio.
Zbog odanosti. Odgovornosti. Obećanja koje ne želi da pogazi.
Kada neko dugo ostaje u nečemu što ga povredjuje, lako je zaključiti da ne zna svoju vrednost. Da nema dovoljno samopoštovanja. Da se plaši da odustane.
Ali šta ako razlog nije nijedno od toga?
Šta ako čovek ostaje upravo zato što zna kakav želi da bude?
Zato što veruje da se obećanja održavaju. Da se od ljudi ne odustaje čim postane teško. Da odanost ima vrednost i onda kada više nije jednostavna.
Takav čovek ne mora biti slab. Ne mora biti nesiguran. Niti njegovo ponašanje mora biti posledica detinjstva u kojem je naučio da tudje potrebe stavlja ispred svojih.
Možda samo ne želi da pogazi ono što smatra ispravnim.
I upravo tu počinje jedan od najtežih unutrašnjih sukoba.
Naše najbolje osobine ne štite nas uvek od bolnih posledica.
Odanost nas može zadržati i onda kada nam nije lako. Odgovornost nas može navesti da preuzmemo više nego što smo očekivali. Želja da održimo reč može nas vezati za okolnosti koje više nisu iste kao onda kada smo je dali.
A ništa od toga ne znači da su odanost, odgovornost ili iskrenost pogrešne vrednosti.
Naprotiv.
Problem je što život ne traži uvek da biramo izmedju ispravnog i pogrešnog.
Nekada nas dovede pred dve stvari koje istovremeno smatramo ispravnim.
Da ostanemo verni onome što smo obećali ili da priznamo koliko nas ta odanost košta.
Da istrajemo u nečemu do čega nam je stalo ili da budemo iskreni prema sebi o onome što nam nedostaje.
Da ne izneverimo ono u šta verujemo ili da ne zanemarimo sopstvena osećanja.
I nijedan od tih izbora nije jednostavan.
Čovek ne želi samo da donese odluku. Želi da posle nje i dalje može da poštuje sebe.
Zato neke odluke toliko dugo odlažemo.
Ne zato što ne razumemo šta nam se dogadja, već zato što nam je teško da odustanemo od nečega u šta još iskreno verujemo.
I tu nastaje paradoks koji se često previdi.
Čovek može toliko da se trudi da ne izneveri ono u šta veruje da na kraju počne da izneverava samog sebe.
Može ostati iz odanosti a ne iz slabosti.
Može čekati iz poverenja a ne iz straha.
Može istrajavati iz odgovornosti a ne zato što ne poznaje svoju vrednost.
A ipak, nijedna od tih dobrih namera ne garantuje da će sve ispasti onako kako se nadao.
Dobri razlozi ne garantuju dobre posledice.
Zato nije pošteno svako ostajanje nazvati nedostatkom samopoštovanja.
Ali nije pošteno ni svako istrajavanje proglasiti dokazom karaktera.
Dve stvari mogu biti istinite istovremeno.
Možemo imati dobre razloge da ostanemo i istovremeno osećati koliko nas to košta.
Možemo iskreno verovati u nešto a ipak se suočavati sa sumnjama, razočaranjima i neizvesnošću.
Možemo biti sigurni u svoje namere a ne znati kakav će biti ishod.
I upravo zato treba biti pažljiv kada tudje odluke objašnjavamo nedostatkom samopoštovanja.
Ne znamo uvek šta čovek pokušava da sačuva.
Nekada čuva odnos, nekada obećanje a nekada sopstvenu veru da ono što ima vrednost zaslužuje i strpljenje.
Nije svako ostajanje dokaz slabosti. Niti je svako istrajavanje dokaz dobrote.
Nekada je ostajanje cena koju plaćamo da ne bismo izneverili ono u šta verujemo.
A ono što nas najviše košta nije uvek ono u šta najmanje verujemo.
Nekada je upravo ono do čega nam je najviše stalo.
Grad Ljubuški u ponedjeljak je objavio Javni poziv za dodjelu jednokratnih financijskih potpora brucošima Grada Ljubuškog za akademsku 2026./2027. godinu.
Predmet Javnog poziva je dodjela jednokratnih financijskih potpora za akademsku 2026./2027. godinu brucošima, odnosno studentima koji prvi put upisuju prvu godinu studija državnih sveučilišta s područja Grada Ljubuškog u iznosu od 500, priopćeno je iz Grada Ljubuškog.
Kako bi ostvarili pravo na potporu, studenti su dužni kumulativno ispunjavati sljedeće uvjete: imati prebivalište na području Grada Ljubuškog, prvi put upisati prvu godinu preddiplomskog ili integriranog studija državnog sveučilišta, nisu ranije ostvarili pravo na potporu te imati status redovitog studenta.
Javni poziv ostaje otvoren petnaest dana od dana objavljivanja na službenoj web stranici Grada Ljubuškog.
Važnost političke stabilnosti i nastavka provedbe projekata za razvoj grada
Proširena sjednica Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar održana je danas u Mostaru, uz nazočnost predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića, izabrane hrvatske članice Predsjedništva BiH i dopredsjednice HDZ-a BiH Darijane Filipović, gradonačelnika Grada Mostara Maria Kordića, predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač te članova Gradskog odbora. Sjednicu je predvodio predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar Marko Novak.
Središnja tema sjednice bila je analiza rezultata nedavno provedenih općih izbora, uz osvrt na aktualnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini te daljnje političke aktivnosti nakon izbornog procesa. Istaknuta je potreba što skorijeg formiranja vlasti na svim razinama kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje institucija i stvorili preduvjeti za nastavak započetih procesa.
Filipović je zahvalila svima na podršci te istaknula kako je izborni rezultat HDZ-a BiH plod zajedničkog rada svih stranačkih organizacija, koalicijskih partnera unutar Hrvatskog narodnog sabora i širega hrvatskog naroda. Naglasila je kako je hrvatski narod jasno izrazio svoju volju i odabrao politički smjer kojim želi biti predstavljen, uz poruku da pred strankom predstoji mnogo posla u ostvarivanju zacrtanih ciljeva.
Čović i Filipović iskazali su potporu radu Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar, istaknuvši važnost odgovornog političkog djelovanja, suradnje svih razina vlasti i realizacije projekata koji pridonose razvoju Grada Mostara. Naglasili su kako ostvareni izborni rezultati HDZ-a BiH na svim razinama predstavljaju potvrdu povjerenja birača, ali i obvezu nastavka rada na ostvarivanju razvojnih prioriteta i zaštiti interesa hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Gradskog odbora Marko Novak zahvalio je Čoviću i Filipović na potpori te predstavio daljnje aktivnosti Gradskog odbora i planove djelovanja nakon izbora. Pritom je istaknuo važnost
kontinuiranog rada na lokalnim prioritetima i suradnje sa stranačkim dužnosnicima na svim razinama vlasti.
Na sjednici je naglašena važnost političke stabilnosti, funkcionalnosti institucija i nastavka provedbe projekata koji pridonose gospodarskom i društvenom napretku Mostara i Bosne i Hercegovine.