Connect with us

KULTURA

OPASNE NAMJERE Glas Koncila: Plenković radi protiv dobra naroda. Nečestitanje stvara toksično ozračje

Published

on

Dejan Rakita/PIXSELL

Predsjedniku RH Zoranu Milanoviću na ponovnom izboru za šefa države, između ostalih, čestitao je i zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Dražen Kutleša. 

Kutleša je u pismu, objavljenom na stranicama Zagrebačke nadbiskupije, pohvalio Milanovića zbog “istaknutog i odgovornog služenja na najvišim razinama javnog i političkog djelovanja”.

“Svi smo pozvani živjeti kao dostojni građani svjedočeći poštenje u svakodnevnom životu te zahtijevajući od svojih političkih vođa osobni integritet i odgovornu javnu politiku”, napisao je Kutleša.

U ponedjeljak je u Glasu koncila objavljen tekst naslovljen PITANJE OZRAČJA Čestitanje i (ne)čestitarenje. U njemu se navodi kako je nakon drugog kruga predsjedničkih izbora hrvatska javnost svjedočila svojevrsnom igrokazu vladajućih u kojem je glavna uloga dopala – čestitki.

“Napetost je do te mjere narasla da je udarna vijest postala čestitka zagrebačkoga nadbiskupa i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije novoizabranomu, to jest na novi petogodišnji mandat izabranomu predsjedniku”, naglašavjau u tom crkvenom mediju.

“Uvođenje kulture nečestitanja ne govori toliko o osobi koja ne čestita ili o osobi kojoj se ne čestita – nego razotkriva namjere koje mogu biti mnogo opasnije nego što se čini, a samim time nisu bezazlene: stvoriti loše, toksično ozračje u društvu, uključujući otvaranje prostora za rasplamsavanje zločestoće.

Oglas se promovira od strane Lesnina. Koristimo kolačiće za mjerenje učinkovitosti oglašavanja i upravljanje brojem prikaza određenog oglasa kako bismo optimizirali prikaz kampanje. Ako ne želite da se takvi podaci koriste u svrhu oglašavanja, možete onemogućiti kolačiće ovdje: http://privacypolicy.gemius.com/hr/.

Autor navodi kako je običaj da se čestitare o Božiću dariva, a u nedavnoj je političkoj komunikaciji uvedena novina da se na neki način nagrađuju oni koji ne čestitaju, a kažnjavaju oni koji čestitaju.

“Već se i po tome vidi da je nova kultura nečestitanja daleko od duha hrvatskoga naroda“, upozorava.

“Ako je kojim slučajem npr. odnos između predsjednika Republike, Vlade i Sabora smišljeno takav kako bi se stekao izvanjski dojam da Hrvatska u bitnim geopolitičkim pitanjima u svim sastavnicama vlasti ne diše jedinstveno, što bi je sutra moglo spasiti ovisno o tome koja velesila u svijetu preuzme dominaciju – tada bi to bila lukavština nad lukavštinama. No cijena je takvoga dugogodišnjega pristupa u djelovanju pripadnika vrha vlasti ipak poticanje toksičnoga ozračja u društvu u kojem se misli da se primjerice mogu s leđa zaskakivati ljudi koji mirno mole na trgovima. Kao da opet nekomu unosnim postaje razdor forsiran po udbaškim metodama, a najvidljiviji je u odnosima između sjevera i juga”, stoji u tekstu.

Zaključuje i kako je Hrvatska uvijek bila zemlja iskrenih čestitara, narod koji je tijekom stoljeća očuvalo zajedništvo jer se, rečeno u pavlovskom duhu, radovao s radosnima, a plakao sa zaplakanima.

“Tko god kulturom nečestitanja pridonosi lošemu društvenomu ozračju, ne radi ni za sebe ni protiv drugoga, nego – protiv dobra naroda”, naglašava se u Glasu koncila.

02.03.2024., Biskupski ordinarijat, Banja Luka (BiH) – Novi banjalucki biskup mons. Zeljko Majic zaredjen je tokom euharistijskog slavlja u banjaluckoj katedrali sv. Bonaventure kojeg je predvodio vrhbosanski nadbiskup Tomo Vuksic. Glavni zareditelj bio je vrhbosanski nadbiskup, a suzareditelj je bio i umirovljeni banjalucki biskup Franjo Komarica. Banjalucki biskup u miru Franjo Komarica uputio je posljednji put, kao dosadasnji biskup, rijeci iz poslanice Hebrejima. Zaredjenju novog banjaluckog biskupa prisustvovale su visoke zvanice Andrej Plenkovic, Dragan Covic, Borjana Kristo, Davor Pranjic, marinko Cavara, te banjalucki gradonacelnik Drasko Stanivukovic.
Photo: Dejan Rakita/Pixsell Photo: Dejan Rakita/PIXSELL

Continue Reading

EKONOMIJA

𝗝𝗼𝘇𝗼 𝗗𝗮𝗹𝗶ć 𝗶 𝗠𝗮𝘁𝗲 𝗢𝗺𝗮𝘇𝗶ć 𝘂 𝗻𝗼𝘃𝗼𝗺 𝘀𝗮𝘇𝗶𝘃𝘂 𝗦𝗮𝘃𝗷𝗲𝘁𝗮 𝗩𝗹𝗮𝗱𝗲 𝗥𝗛 𝘇𝗮 𝗛𝗿𝘃𝗮𝘁𝗲 𝗶𝘇𝘃𝗮𝗻 𝗥𝗲𝗽𝘂𝗯𝗹𝗶𝗸𝗲 𝗛𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗲

Published

on

 

U sklopu nedavnih događanja posvećenih Hrvatima iz Bosne i Hercegovine, u Zagrebu je službeno konstituiran četvrti saziv Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ovo važno savjetodavno tijelo ima ključnu ulogu u građenju mostova i učvršćivanju veza između domovine i hrvatskog naroda diljem svijeta.

Za Livno i Hercegbosansku županiju je ovaj saziv od posebnog značaja jer su kao ravnopravni članovi u rad Savjeta uključeni Jozo Dalić i Mate Omazić. Njihovo imenovanje osigurava da se u najvišim institucijama Republike Hrvatske izravno čuje glas i potrebe našeg kraja.

Tijekom radnog dijela i sjednica u Zagrebu, Dalić i Omazić su pokazali izniman angažman, stavljajući u prvi plan projekte koji su od presudne važnosti za gospodarski, infrastrukturni i kulturni razvoj Livna i Hercegbosanske županije. Njihovo aktivno sudjelovanje u kreiranju novih inicijativa jamči da će ključni lokalni projekti dobiti prijeko potrebnu potporu kroz programe suradnje.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, predvođen državnim tajnikom Zvonkom Milasom, naglasio je kako članovi Savjeta imaju veliku odgovornost i ulogu u prepoznavanju stvarnih potreba na terenu, napominjući da je partnerski odnos s Hrvatima u BiH temelj zajedničkog napretka i očuvanja nacionalnog identiteta.

𝗣𝗼𝗱𝗿š𝗸𝘂 𝗿𝗮𝗱𝘂 𝗻𝗼𝘃𝗼𝗴 𝘀𝗮𝘇𝗶𝘃𝗮 𝗽𝗿𝘂ž𝗶𝗼 𝗷𝗲 𝗶 𝗽𝗿𝗲𝗱𝘀𝗷𝗲𝗱𝗻𝗶𝗸 𝗩𝗹𝗮𝗱𝗲 𝗥𝗛 𝗔𝗻𝗱𝗿𝗲𝗷 𝗣𝗹𝗲𝗻𝗸𝗼𝘃𝗶ć, istaknuvši da institucije nastavljaju s kontinuiranim i sustavnim ulaganjem u projekte koji donose konkretnu korist hrvatskom narodu izvan granica RH.

Konstituiranjem ovog tijela otvara se novo poglavlje u prekograničnoj suradnji, a 𝗽𝗿𝗲𝗱𝗮𝗻 𝗿𝗮𝗱 𝗶 𝗶𝗻𝗶𝗰𝗶𝗷𝗮𝘁𝗶𝘃𝗮 𝗝𝗼𝘇𝗲 𝗗𝗮𝗹𝗶ć𝗮 𝗶 𝗠𝗮𝘁𝗲 𝗢𝗺𝗮𝘇𝗶ć𝗮 𝗯𝗶𝘁 ć𝗲 𝘀𝗻𝗮ž𝗮𝗻 𝗽𝗼𝗸𝗿𝗲𝘁𝗮č 𝗿𝗲𝗮𝗹𝗶𝘇𝗮𝗰𝗶𝗷𝗲 𝘀𝘁𝗿𝗮𝘁𝗲š𝗸𝗶𝗵 𝗽𝗿𝗼𝗷𝗲𝗸𝗮𝘁𝗮 𝘇𝗮 𝗯𝗼𝗹𝗷𝘂 𝗯𝘂𝗱𝘂ć𝗻𝗼𝘀𝘁 𝗟𝗶𝘃𝗻𝗮 𝗶 𝗛𝗲𝗿𝗰𝗲𝗴𝗯𝗼𝘀𝗮𝗻𝘀𝗸𝗲 ž𝘂𝗽𝗮𝗻𝗶𝗷𝗲.

Continue Reading

KULTURA

Vitez 33 godine od zlocina nad osmero viteske djece

Published

on

Osmica kao zavjet protiv zaborava: 33 godine od zločina nad osmero viteške djece

Izdvajamo

10.06.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18
Galerija 19
Galerija 20
Galerija 21
Galerija 22
Galerija 23
Galerija 24
Galerija 25

„Istina i pravda za osmero viteške djece, i 33 godine nakon zločina, ostaju naša moralna, ljudska i institucionalna obveza. Zato smo danas ovdje – u pijetetu prema njihovoj žrtvi, ali i s jasnom porukom da se zločin nad djecom ne smije prepustiti zaboravu”, poručila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.

Na spomen-mjestu „Osmica” u Vitezu danas je obilježena 33. obljetnica stradanja osmero viteške djece, čiji su životi nasilno prekinuti 10. lipnja 1993. godine, kada je granata kalibra 120 milimetara pala na dječje igralište između obiteljskih kuća u viteškom naselju Podgradina. U molitvi, pijetetu i dostojanstvu, obitelji stradalih, dužnosnici, predstavnici udruga i žitelji Viteza prisjetili su se Sanje Križanović (1978. – 1993.), Milana Garića (1981. – 1993.), Dražena Čečure (1978. – 1993.), Sanje Garić (1975. – 1993.), Dragana Ramljaka (1978. – 1993.), Borisa Antičevića (1983. – 1993.), Velimira Grebenara (1981. – 1993.) i Augustine Grebenar (1984. – 1993.), čija imena ostaju trajno upisana u povijest ovoga grada i kolektivno pamćenje hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, uz poruku kako istina, pravda i kultura sjećanja ostaju trajna obveza društva i institucija.

Obljetnici je nazočilo izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH predvođeno predsjednikom HNS-a BiH dr. Draganom Čovićem i zastupnicom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanom Filipović te Marinkom Čavarom, dopredsjedateljem Zastupničkog doma PS BiH, Marinom Pendeš, izaslanicom u Domu naroda PS BiH, i Lidijom Bradarom, predsjednicom Federacije BiH.

„Naša današnja nazočnost ovdje trajna je ljudska, moralna i politička obveza da inzistiramo na pravdi, jer smo i danas ovdje s neodgovorenim pitanjem zašto za ovaj zločin još uvijek nitko nije odgovarao. Stoga trebamo trajno čuvati sjećanje na njih – na Milana, Dragana, Dražena, Borisa, Velimira, Sanju, Sanju i Augustinu – te ujedno tražiti i inzistirati na otkrivanju istine i pravde. To je jedini, isključivi i pravi način da gradimo društvo utemeljeno na istini u kojem će nove generacije imati priliku za pravdu i trajni mir”, poručila je zastupnica Filipović.

Kod spomen-obilježja položeni su vijenci i upaljene svijeće za osmero stradale djece, nakon čega je služena sveta misa zadušnica. Svetu misu predvodio je dr. mons. Slađan Ćosić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije, uz sudjelovanje fra Zorana Mandića, župnika Župe svetog Juraja u Vitezu, i drugih svećenika.

„Vjerujem da ćemo na ovo mjesto nastaviti dolaziti ne samo zato što je naša obveza ne dopustiti da žrtva naših osmero djece bude zaboravljena, a od drugih krivo tumačena ili opravdana, nego nadasve zato što nas vodi želja da čuvamo ono što je temelj našega kršćanskog života i naše trajne povezanosti s njima i jednih s drugima – ljubav”, poručeno je u propovijedi.

Za obitelji stradale djece početak sudskog postupka nakon više od tri desetljeća predstavlja važan iskorak u borbi za istinu i pravdu, ali i potvrdu da se zločin nad djecom ne smije prepustiti zaboravu. Govoreći o potrebi jednakog pristupa svim žrtvama, Filipović je upozorila kako selektivno traženje istine i pravde ostaje jedan od najvećih problema u suočavanju s ratnim zločinima.

„Bez obzira na ime i prezime svake žrtve, istina i pravda moraju doći do svake obitelji, jer je to minimum i civilizacijski standard za izgradnju društva na pravdi i istini, koje jedine mogu biti jamstvo mira. Ako se to ne dogodi, bojim se da nam ovi strašni i tragični zločini neće biti opomena za budućnost koju želimo graditi”, istaknula je Filipović.

Istodobno, „Osmica” dobiva i novu memorijalnu dimenziju. Kupnjom objekta i zemljišta u neposrednoj blizini spomen-obilježja otvoren je prostor za daljnji razvoj projekta Memorijalnog centra „Osmica”, zamišljenog kao trajno mjesto sjećanja na ubijenu hrvatsku djecu u BiH, s posebnim naglaskom na osmero viteške djece. Predsjednik Udruge „Osmica” Ivan Garić naglasio je kako je cilj da se, uz priču „Osmice”, ispričaju i druge neispričane priče o stradanju hrvatske djece u Domovinskom ratu u BiH.

„Kupnjom kuće i zemljišta neposredno uz spomen-obilježje ‘Osmica’ napravili smo prvi, ali ključni korak prema izgradnji Memorijalnog centra. Naša je namjera ispričati priču djece koja su stradala i pretvoriti ovo mjesto u trajnu opomenu da se takve tragedije nikada i nikome više ne ponove. Ovo nije projekt jedne udruge, nego zajednice i ljudi koji vjeruju da se istina i sjećanje moraju čuvati”, istaknuo je Garić.

Garić, koji je toga dana izgubio brata i sestru, a i sam bio teže ranjen, zajedno s još petero djece, naglasio je kako pravda, i kada dođe nakon toliko godina, ne može izbrisati bol obitelji, ali može pomoći da činjenice ostanu trajno zapisane.

„Mi ne damo da se zaboravi. Ono što radimo kroz Udrugu jest čuvanje sjećanja na žrtvu, pogotovo dječju, i govor o svim stradanjima Središnje Bosne koja se ne smiju zaboraviti, uvijek s porukom da se nikada i nikome ne ponovi”, poručio je Garić.

Predsjednik Čović poručio je kako se u Vitezu zajednički čuva sjećanje na stradanje osmero nevine djece.

„Tražeći konačno zadovoljenje pravde, iskazujemo najdublje poštovanje prema njihovoj žrtvi te patnji njihovih obitelji”, poručio je predsjednik Čović.

Među dužnosnicima u izaslanstvu HNS-a bili su i Davor Bunoza, ministar pravde BiH, Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, Boris Mrnjavac, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH, Marijan Marjanović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Antonija Miličević, zastupnica u Saboru ŽSB, Radoje Vidović, predsjednik ŽO HDZ-a BiH ŽSB, Boris Marjanović, načelnik Općine Vitez, Stjepan Dujo, gradonačelnik Grada Novi Travnik, te Dario Plavčić, predsjednik Mladeži HDZ-a BiH, i brojni drugi.

„Osmica” ostaje više od komemorativnog mjesta. Ona je opomena da se dječja žrtva ne smije relativizirati, prešutjeti ni prepustiti zaboravu, ali i podsjetnik da istina, pravda i sjećanje moraju imati svoje mjesto u javnom, institucionalnom i društvenom prostoru.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

LEKO: Zakoni usvojeni danas u Skupštini ŽZH otvaraju prostor za najveći rast plaća

Published

on

Plaće i naknade svih proračunskih korisnika u Županiji Zapadnohercegovačkoj ubuduće će biti na sustavan i pravičan način uređene, a zahvaljujući novim koeficijentima te osnovici i značajno uvećane.

Skupština Županije Zapadnohercegovačke na današnjoj sjednici je usvojila dva ključna zakonska rješenja Ministarstva financija ŽZH: Zakon o plaćama i naknadama korisnika proračuna i Zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika. Riječ je o zakonima koji su po prvi put kreirani na razini ove županije i predstavljaju ključni pravni preduvjet za realizaciju povijesnog povećanja plaća.

Prema riječima dopredsjednice Vlade ŽZH i ministrice financija Blagice Leko, usvajanje ovih zakona donosi sustavno uređenje i dugoročnu stabilnost u oblasti radnih prava i javnih financija ŽZH.

„Donošenjem ovih zakona koji definiraju jasne i ujednačene koeficijente za obračun plaća ispunili smo obavezu koju imaju sve županije. Naime, područje plaća i naknada u federalnim tijelima uređeno je Zakonom o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Federacije BiH kojim je utvrđena obveza županija da donesu svoje zakone o plaćama, a na što revizija kontinuirano podsjeća. Stoga su prilikom izrade Zakona o plaćama i naknadama korisnika proračuna ŽZH koeficijenti koji se odnose na državne službenike usklađeni s onima iz federalnog zakona, dok su za djelatnike škola dodijeljeni novi“, objasnila je Leko.

Vijestiiz svijeta

Dodala je kako novi zakonski propisi zadržavaju sva postojeća prava radnika, te uvode nova, istovremeno otvarajući prostor za najveći rast plaća. Sukladno tome, spomenula je kako primjerice Zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika ŽZH, među ostalim, prvi put povećava dodatak na policijska ovlaštenja na 35% i 45% (umjesto ranijih 30% i 40%).

Usvajanje ovih zakona u Skupštini predstavlja završni korak nakon uspješnih pregovora koje su predstavnici Vlade ŽZH vodili sa sindikatima. Zahvaljujući, uvažavanju, kompromisu i razumijevanju s obje strane prije par dana predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović i dopredsjednica Blagica Leko potpisali su sporazume sa Sindikatom djelatnika MUP-a, Sindikatom državnih službenika i namještenika, Nezavisnim sindikatom zaposlenih u srednjim školama ŽZH, te Nezavisnim sindikatom zaposlenih u osnovnim školama. Dogovorena je jedinstvena proračunska osnovica koja sada iznosi 680 KM.

Ovim potezom Županija Zapadnohercegovačka trajno postavlja stabilniji i pravedniji sustav vrednovanja rada u javnom sektoru. Sredstva za primjenu novih propisa već su unaprijed planirana i osigurana u Proračunu ŽZH.

„Budući da su nacrti spomenutih zakona o plaćama bili u završnoj fazi, prilikom izrade Proračuna ŽZH za 2026. godinu smo uzeli u obzir njihovu primjenu zbog čega je u 2026. godini proračunska stavka koja se odnosi na bruto plaće i naknade proračunskih korisnika u odnosu na Izmjene i dopune proračuna za 2025. godinu podignuta za 9.478.300 konvertibilnih maraka“, zaključila je Leko. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba