Connect with us

KULTURA

Potpora UBD Koordinaciji braniteljskih udruga Splitsko-dalmatinske županije u svezi srpskih “umjetničkih” događanja

Published

on

Udruga branitelja Dubrovnika ovim priopćuje građanima Dubrovnika, Dubrovačko neretvanske županije i naše Domovine da smo među prvima stali protiv gostovanja i širenja Srpske “kulture”, jednako kao i “Crnogorske”, koja nam se pripremala gotovo ultimativno bez konzultacija s braniteljima umalo dovođenjem braniteljskih udruga grada Korčule pred završeni čin, jednako kako se to događa i drugdje po Hrvatskoj očito nesmetano bez vidimo odobravanja javnih prostora, uvida u programe i njihove sadržaje, što je grubo nasilje nad teško izborenoj slobodi i njenim tekovinama demokracije, za koju su se građani opredijelili plebiscitarno. Treba znati da se u te procese širenja SRPSKE, umjesto kulture nacionalne manjine hrvatskih Srba ulažu veliki iznosi novca i s ove strane granice da bi ih se zloupotrebljavalo nije korektno ni prema našim domaćim srpskim sugrađanima, koji trebaju slobodno njegovati svoju kulturu i običaje što je neosporno.
Što smo mi u hrvatskoj Korčuli, koju spominju oblačni članovi antifašističke(nazovimo braniteljske) udruge VEDRA razotkrili kad nas je zbog naše inicijative da ne odobravamo gostovanje Srbo(Crno)gorskog Hora grubo izvrijeđao njihov predsjednik. No unatoč njegovom angažmanu i stavu u prilog omalovažavanja svih činjenica provociranja “nove” Crnogorske? vlasti na primjeru Spomen ploče logorašima Morinja ili davanja imena sportskom bazenu u Kotoru vaterpolisti koji je u tom logoru zlostavljao naše stanovnike Konavljane i branitelje koje su zarobili.
Da pojasnimo, kako bi došli u prigodu, koju im pruže “naši” domaćini srbogorski hor iz Crne Gore ili Prosvjetini horovi i zborovi po potrebi pjevali oni se prilagode. Kako? Pa pjevaju pod jugoslavenskim zastavama po Srbiji i Crnoj Gori, da tako kažemo, što god stignu promičući velikojugoslavenske i velikosrbijanske pjesme i plesove u čast Titi, a bogme i Lazaru. Dok je malo drugačije u Hrvatskoj gdje su, ili bi, prvo pjevali srpske narodne poskočuše, pa onda jugopartizanske ako treba i bez jugo grba i zastava s petokračinom da im prođe podvala… no uvijek ih “slučajno” nešto izda jedni (srbogorci) i drugi (velikosrbi) pjevaju Marjane, Marjane ali onu verziju s dokazanim zločincem Titom i crvenom petokrakom na vrh pokojnog Jugoslavenskog barjaka.. E a ako se pusti i ne vodi puno računa od za to trebalo bi da bude nadležnih onda kreću i svetosavske, na posljetku i novokomponovane o “srpskom” Dubrovniku vidimo da pjevaju… Dakle kako ih je god volja i koliko im se god pusti do linije Senj Karlovac Virovitica. Takvo SANU kulturnjaštvo članovi UBD i njihov Ogranak na Korčuli su osujetili i demokratskim putem djelovali i djelovat će da u buduće podvale neće tek tako moći proći a budu li drske pored nas moguće i nikako.

Naime imamo uz nas već stasalu i našu domoljubnu mladost, a kultura? SANU omladine nama, kojima su svakodnevica bila granatiranja od onih što su ih naučili ovim pjesmama, i ne čujemo zbog toga dobro, evo na video uratku i podnatpisa. Evo što pjevaju Prosvjetini dječaci i djevojčice u jednom od prijašnjih nastupa zato im poručujemo dobro ošli iz Hrvatskoga Splita…

A pjevaju da ne bude zabune:

“Da obrane zemlju blagodatnu
Za Krst časni i slobodu zlatnu
Od Kruševca Prizrena Cetinja
Dubrovnika Knina Nevesinja
Sa Avale Lovćena i Šare
Kliče srpstvo ustani Lazare”

Stoga mi im poručujemo ostavite se Hrvatskog Dubrovnika, Hrvatska Korčula vam je pokazala kako se u miru Naše brani, a vjerujemo da ste svjesni što je Split i do koje granice je tolerancija moguća, a kad provokacije Pupovaca i družine postaju degutantne i prekomjerno ishitrene ali namjerno prijeteće i ultimativne.
Demokracija koja podrazumijeva slobodu govora je tekovina Domovinskog obrambenog rata, ali pitamo se imamo li u Hrvatskoj Državi institucije kad nam se može ovako izravno prijetiti, dok mi i za manje tvrdnje završimo na obavjesnim razgovorima, kao što je to bilo i za “dubrovačkog” tobože branitelja Zorana Ercega inače osobnog ratnog snimatelja Ratka Mladića.
Oni koji misle da smo mi slabog pamćenja i da će im prolaziti velikosrpski, jugoslavenski i oni dobro nam poznati raznobojni narativi, koje je spominjao prvi hrvatski predsjednik Dr. Franjo Tuđman nešto su se prevarili. Da bude jasno evo razvidno tko nam i čime prijeti u našoj kući ultimativno, tvrdeći ili će biti po njihovom ili u protivnom Hrvatska neće imati budućnosti. Sami pogledajte:

Na poslijetku i priopćenje kojemu se Udruga branitelja pridružuje:

OTVORENO PISMO
u p u ć e n o
Predsjedniku Republike Hrvatske,
predsjedniku Hrvatskoga sabora,
predsjedniku Vlade RH,
županu Splitsko-dalmatinske županije i gradonačelniku Splita

Poštovani,
posljednji događaji u Splitu poprimili su razmjere medijsko-političke histerije kakvu ne pamtimo još od vremena totalitarnog jednoumlja, kada se pokušavalo kriminalizirati sve što je bilo izraz hrvatskog domoljublja. Umjesto smirenog informiranja i uvažavanja činjenica, svjedočimo orkestriranom napuhavanju priče o navodnim „napadima na srpsku manjinu“, potpuno izvan konteksta stvarnog događaja.
Što se doista dogodilo?
Skupina mladića izrazila je negodovanje zbog održavanja programa SKD Prosvjeta upravo u mjesecu kada se Hrvatska klanja žrtvama Vukovara i Škabrnje te svim stradalima velikosrpske agresije.
Program je otkazan; nije bilo nasilja niti ozlijeđenih.
Ipak, posljedice su teške i ponižavajuće:
Petar Gojun, hrvatski branitelj i logoraš srpskih koncentracijskih logora, čovjek čiji brat ubijen u Vukovaru još nije pronađen, nalazi se u pritvoru. S njim i nekoliko građana, među kojima i djeca hrvatskih branitelja.
Ljudi koji nikoga nisu napali pritvoreni su da bi se proizvela politička slika „srpske ugroženosti u Splitu“.
Je li itko ispitao kako je događaj organiziran?
• Zašto je manifestacija najavljena tek nekoliko sati ranije na jednom portalu, bez prethodne, transparentne obavijesti i bez jasne koordinacije s Gradom Splitom kao vlasnikom prostora?
• Zašto je odabran termin najdubljeg nacionalnog pijeteta?
• Zašto se ponavlja isti obrazac: provokacija → inscenirana ugroženost → napad na hrvatski narod i branitelje? Ovo nije kulturna razmjena, nego tehnologija političke manipulacije.
Dvostruki aršini – i šutnja kad su Hrvati na udaru.
Nevjerojatno je koliko se javnih osoba ovih dana propelo na zadnje noge: političari, novinari, kulturnjaci, aktivisti — uvijek ista lica, čuvari propale Jugoslavije koji redovito reagiraju samo kad je hrvatski narod na optuženičkoj klupi.
A gdje su bili kada:
• su se hrvatski građani maltretirali i protjerivali na granici sa Srbijom?
• je hrvatska policajka brutalno napadnuta od migranta?
• su molitelji vrijeđani i fizički ometani na hrvatskim trgovima?
• je u Zagrebu zabranjivan Hod za život, dok se istodobno vješaju zastave ideologija koje su progonile i ubijale Hrvate?
• su se zabranjivali hrvatski koncerti i kulturni događaji?
• se u Kumrovcu afirmirala Titova Jugoslavija, ikonografija i poraženi totalitarizam?
Nigdje!
Nema osuda, nema moralnih lekcija, nema medijske histerije. Zaključak je neugodan, ali jasan: hrvatski identitet, vrijednosti i žrtve nemaju jednaku zaštitu.
Zašto šutnja na narative „srpskog sveta“?
Zašto oni koji danas osuđuju mlade u Splitu nikada ne osuđuju:
• serijale o „srpskoj Dalmaciji“,
• otvoreno svojatanje hrvatskih prostora,
• pažljivo tempirane „kulturne“ provokacije,
• oživljavanje narativa „srpskog sveta“,
• dugogodišnje obespravljivanje Hrvata u Srbiji?
U Srbiji se, u danima Oluje i Dana hrvatske pobjede, ne usudi organizirati ništa, a u Hrvatskoj se u mjesecu Vukovara organiziraju manifestacije koje vrijeđaju osjećaje većinske zajednice. I to još financirano iz hrvatskih proračuna.
Dodatno zabrinjava izjava predsjednika SKD Prosvjeta, Nikole Vukobratovića:
„Srbi u Hrvatskoj nemaju obvezu pravdati sredstva koja dobivaju jer su to njihovi novci.“
Ako je to istina, riječ je o skandalu neviđenih razmjera. Proračunska sredstva su novac svih građana Republike Hrvatske. Nitko ne može biti iznad zakona niti iznad nadzora.
Država šuti, a šutnja je suglasnost.
Država sustavno šuti na:
• velikosrpsku propagandu u kulturi, medijima i diplomaciji,
• narative o „srpskoj Dalmaciji“,
• otvoreno svojatanje hrvatskog teritorija,
• afirmaciju propale Jugoslavije,
• omalovažavanje temeljnih vrijednosti na kojima je nastala hrvatska država.
Ali reagira brzo i pretjerano kada hrvatski građani pokažu negodovanje.
Je li to politika po kojoj su Hrvati građani drugog reda u vlastitoj zemlji?
Imamo li pravo biti posebno osjetljivi u vremenu Vukovara i Škabrnje, ili čak ni to pravo više nije naše?
Petar Gojun i pritvoreni mladići ne smiju postati žrtveni jarci.
Nećemo dopustiti kriminalizaciju ljudi koji su stvarali Hrvatsku, niti novu nepravdu nad onima koji su preživjeli srpske logore. Nećemo pristati da se djeca hrvatskih branitelja, zbog nesmotrenosti iz ljubavi prema Domovini, prikazuju kao ekstremistima.
Oni nisu bili prijetnja 1991. — nisu prijetnja ni danas.
Vladajućima poručujemo jasno i glasno: DOSTA JE.
• Dosta dvostrukih standarda.
• Dosta kriminalizacije hrvatskih branitelja, njihove djece i hrvatske mladosti.
• Dosta šutnje na velikosrpske narative.
• Dosta financiranja „kulturnih“ projekata koji promiču politiku „srpskog sveta“ i svega što narušava hrvatski identitet.
• Dosta ponižavanja hrvatskog identiteta i hrvatskog naroda.
Incident u Splitu nije izraz mržnje ni nasilničkog ponašanja; to je refleks naroda izloženog godinama stalnih provokacija i nepravde. To nije opravdanje, ali jest upozorenje.
Ako Hrvatska država ne zaštiti istinu o sebi, o svome nastanku i o podnesenoj žrtvi — narod će je zaštititi sam, spontano, ponekad nespretno, ali uvijek iskreno.
To se ne može zaustaviti represijom nad hrvatskim braniteljima i hrvatskom mladošću.

Tražimo

1. Trenutačno puštanje Petra Gojuna i pritvorenih osoba.
2. Potpuno transparentnu istragu o organizaciji i okolnostima sporne manifestacije.
3. Prekid medijskih manipulacija i političkih konstrukcija.
4. Jasan stav državnog vrha protiv velikosrpske propagande i kulturno-medijske agresije kojoj smo izloženi.
5. Od svih institucija aktivnu zaštitu vrijednosti na kojima je nastala slobodna, neovisna i samostalna Republika Hrvatska.

Zaključno pitanje državnom vrhu: Imamo li mi, Hrvati, u vlastitoj zemlji — jednak status, jednaku zaštitu i jednako dostojanstvo kao pripadnici srpske nacionalne manjine?

Ako je odgovor „da“, onda tražimo da se tako i postupa. U protivnom, šutnja vlasti postat će — odustajanje od Hrvatske. Na to ne pristajemo, kao ni na zanemarivanje vrijednosti na kojima je država stvarana. Za to nemate mandat branitelja, naroda ni Domovine.
Kada nepravda postane zakon — otpor postaje dužnost.
Za istinu. Za pravdu. Za Hrvatsku.
Pridružujemo se pozivu Torcide. Hrvatski narode, vidimo se u subotu u 11 sati na Rivi.

Koordinacija braniteljskih udruga Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije

za Koordinaciju: Ivan Turudić predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora

Continue Reading

KULTURA

Pero Previšić podnio ostavku na mjesto predsjednika Čapljinske neovisne stranke : „Ljudi, izabrali ste i poštujem vašu odluku“

Published

on

Pero Previšić podnio je ostavku na mjesto predsjednika Čapljinske neovisne stranke nakon rezultata jučerašnjih izbora.

Previšić je svoju odluku objavio na Facebook stranici „Čapljina U Srcu“, poručivši kako je nakon izbornog rezultata osjetio moralnu i osobnu odgovornost povući se s čela stranke. Istaknuo je kako prihvaća odluku građana, bez obzira na to koliko mu je teško prihvatiti izborni ishod.

U opširnom obraćanju osvrnuo se na 15 godina političkog i društvenog djelovanja, tijekom kojih je, kako navodi, sudjelovao u različitim inicijativama te pomagao sportskim klubovima, udrugama, obiteljima, pojedincima i vjerskim zajednicama.

Poseban dio obraćanja posvetio je pritiscima, prijetnjama i napadima za koje tvrdi da su tijekom godina bili usmjereni prema njemu, njegovoj obitelji i članovima stranke. Naveo je i slučajeve fizičkih napada, bacanja eksplozivnih naprava te uništavanja imovine.

Previšić je istaknuo kako svoj odlazak s čela stranke ne smatra odricanjem od onoga za što se zalagao, nego preuzimanjem odgovornosti nakon izbornog rezultata. Pobjednicima je čestitao, a zahvalio je i članovima, simpatizerima i volonterima koji su ga pratili tijekom proteklih godina.

Što je poručio u svom obraćanju, donosimo u cijelosti:

„Dragi prijatelji,

nakon jučerašnjih izbora osjećam moralnu i osobnu obvezu obratiti vam se, ne samo kao predsjednik Čapljinske neovisne stranke, nego prije svega kao čovjek koji je posljednjih petnaest godina svoj život, svoje vrijeme i svoju  energiju ulagao u ono u što je vjerovao. Od 2011. godine nisam se politikom bavio samo kada su dolazili izbori. Petnaest godina živio sam za ono za što sam vjerovao da vrijedi. Za svoj narod, svoj grad i svoje ljude nisam davao samo političke izjave i obećanja, nego svoje vrijeme, novac, energiju, ugled, živce i zdravlje. U najtežim trenucima bio sam spreman riskirati i vlastitu sigurnost jer sam vjerovao da vrijedi stati iza onoga što smatram ispravnim.

Borili smo se protiv nepravde, kriminala, korupcije i ponižavanja hrvatskih branitelja. Pokretali smo inicijative, nudili prijedloge i rješenja, upozoravali na probleme i tražili odgovore od onih koji su za njih bili odgovorni. Kada smo smatrali da nešto nije dobro, nismo šutjeli samo zato što je bilo lakše šutjeti, nego smo govorili i onda kada smo znali da će nas to koštati.

Ali moj rad nikada nije bio samo politika. Moja vrata svih ovih godina bila su otvorena svim ljudima. Pomagao sam sportskim klubovima, kulturno-umjetničkim društvima, udrugama, obiteljima i pojedincima koji su se obraćali za pomoć. Pomagao sam koliko sam mogao, svojim vremenom, svojim kontaktima i vlastitim sredstvima, često bez ikakvog pitanja tko je čovjek, kojoj političkoj opciji pripada ili hoće li mi ikada tu pomoć vratiti. Posebno sam nastojao biti na raspolaganju našim svećenicima i Crkvi. Na moja vrata dolazili su svećenici, župnici i predstavnici crkvenih zajednica i nikada ih nisam gledao kroz prizmu politike. Pomagao sam župama, crkvenim zajednicama i ljudima kojima je pomoć bila potrebna, a isto sam činio i prema predstavnicima drugih vjerskih zajednica. Nisam pomagao zbog fotografije, političkog boda ili glasa na izborima, nego zato što sam vjerovao da tako treba i zato što sam smatrao da čovjeka ne treba pitati za koga će glasati kada mu je pomoć potrebna.

Danas to posebno ističem jer ne želim da petnaest godina rada bude svedeno samo na jedan izborni rezultat.

A cijena tog rada bila je velika.

Ja osobno, moja obitelj, moje kolegice i kolege iz stranke godinama smo prolazili kroz različite pritiske, prijetnje, ucjene i zastrašivanja. Bilo je fizičkih napada, bacanja eksplozivnih naprava i uništavanja imovine, a došlo je i do pokušaja ubojstva paljenjem vozila i dijela kuće naše gradske vijećnice Ilijane Jelčić. I za sve to do danas nitko nije odgovarao.

Unatoč svemu tome, ostali smo raditi jer smo vjerovali da se nepravda ne može pobijediti šutnjom i da se za ono što vrijedi mora biti spreman platiti određenu cijenu.

Naravno, u petnaest godina bilo je i pogrešaka. Nitko od nas nije bez njih. Ako sam nekoga nenamjerno povrijedio, ako sam pogriješio u procjeni, riječima ili postupcima, ispričavam se. Nikada mi nije bila namjera učiniti nepravdu bilo kome. Ali za ono u što sam vjerovao i za ono za što smo se svih ovih godina borili, neću se ispričavati.

Nakon jučerašnjeg rezultata ne želim tražiti krivca, ne želim umanjivati rezultat i ne želim izmišljati opravdanja.

Ljudi, izabrali ste.

Svojim ste glasovima pokazali da želite drugačiji politički put od onoga koji smo vam nudili ja i moje kolegice i kolege. Možemo vjerovati da smo nudili bolji put, možemo vjerovati da smo puno toga napravili ispravno i možemo znati koliko smo sebe dali, ali u demokraciji posljednju riječ imaju građani. Vaš glas je vaša odluka i tu odluku moram poštovati, bez obzira na to koliko mi je teško prihvatiti je.

Zato, nakon prespavane noći i ozbiljnog razmišljanja o svemu što je iza nas, osjećam odgovornost napraviti ono što smatram ispravnim.

S današnjim danom podnosim ostavku na mjesto predsjednika Čapljinske neovisne stranke.

Ovu odluku ne donosim iz ljutnje, ogorčenosti niti zbog jednog pojedinca. Ne donosim je zato što se sramim onoga što smo radili, niti zato što mislim da smo trebali šutjeti. Donosim je zato što smatram da svatko tko preuzima odgovornost u politici mora znati preuzeti odgovornost i kada rezultat nije onakav kakvom se nadao.

Pobjednicima ovih izbora čestitam. Narod vam je dao povjerenje i time ste dobili legitimitet da nastavite putem koji ste izabrali. S tim povjerenjem dobili ste i veliku odgovornost prema ljudima koji su vam dali svoj glas, ali i prema onima koji nisu.

Hvala svima koji ste svih ovih petnaest godina bili uz mene i koji ste vjerovali meni i ljudima s kojima sam zajedno radio.

Posebno hvala svim simpatizerima i volonterima, kao i svima koji su imali hrabrosti svojim imenom stati na liste Čapljinske neovisne stranke, od Gradskog vijeća pa do viših razina vlasti. Znam koliko je puta zbog toga trebalo slušati prozivanja, trpjeti pritiske i objašnjavati zašto ste odlučili stati uz nas.

Hvala i svim ljudima kojima smo tijekom ovih godina pomogli. Možda nikada nećete znati koliko je nama značilo kada smo vidjeli da je nekome naš trud olakšao život, riješio problem ili barem dao osjećaj da nije sam.

Na kraju, hvala dragom Bogu na daru života i na prilici da sam imao mogućnost petnaest godina boriti se za svoj narod, svoj grad i za sve ljude kojima je moj rad mogao biti od koristi.

Ne znam što donosi sutra i ne želim danas unaprijed određivati što će biti dalje. Ali znam da iza mene ostaje petnaest godina života koje sam dao onome u što sam vjerovao.

Ljudi, izabrali ste i poštujem vašu odluku.

Sada je odgovornost na onima kojima ste dali svoje povjerenje.

Hvala vam na svemu i želim vam svako dobro.

Pero Previšić“

Vrisak.info

Povezane objave

Continue Reading

KULTURA

Karta BiH: Evo gdje je više glasova imala Darijana Filipović, a gdje Zdenko Lučić

Published

on

 

Darijana Filipović osvojila je više glasova od Zdenka Lučića u pet županija i Brčko distriktu, a Lučić više od Filipović u pet županija, pokazuju podaci Središnjeg izbornog povjerenstva BiH od 5. listopada u 12:45.

Filipović u Federaciji BiH i Brčko distriktu ukupno ima 109.449 glasova, a Lučić 53.850.

Najveći udio oboje kandidata imaju u Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj županiji.

Županije

Filipović je ispred u Hercegovačko–neretvanskoj, Županiji Središnja Bosna, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj županiji te u Brčko distriktu.

Najviše glasova osvojila je u Hercegovačko-neretvanskoj, 32.704, a najveći udio u Zapadnohercegovačkoj, 76,07 posto.

Lučić je ispred u Sarajevskoj, Tuzlanskoj, Zeničko–dobojskoj, Unsko–sanskoj i Bosansko–podrinjskoj županiji.

Najviše glasova osvojio je u Hercegovačko-neretvanskoj, 10.432, a najveći udio u Hercegbosanskoj, 35,39 posto.

Najmanja razlika između dvoje kandidata je u Zeničko–dobojskoj županiji, gdje Lučić ima 6.752, a Filipović 6.508 glasova.

Općine i gradovi

Lučić je ispred Filipović u 40 općina i gradova, a Filipović ispred Lučića u 38 te u Brčko distriktu.

Najveće razlike u Lučićevu korist su u Zenici, gdje ima 1.286 glasova više, i Novom Gradu Sarajevu, s 1.274 glasa više.

Najveći udio Filipović ima u Ravnom, 89,68 posto, a slijede Dobretići s 83,12 i Čitluk s 82,32 posto. Najviše glasova osvojila je u Mostaru, 15.510, i u Širokom Brijegu, 7.744.

Lučić najveći udio ima u Kupresu, 39,23 posto, Tomislavgradu, 37,76, i Prozor–Rami, 35,20 posto. I on je najviše glasova osvojio u Mostaru, 5.414, a slijede Livno s 2.872 i Tomislavgrad s 2.824 glasa.

Lučić ni u jednoj općini nije osvojio najviše glasova od svih kandidata

U 17 od 20 sredina s njegovim najvećim udjelom drugi je, iza Filipović. Pet od deset najboljih rezultata ostvario je u Hercegbosanskoj županiji, a najveći udio od 39,23 posto u Kupresu.

Lučić je više glasova od Filipović osvojio u 40 općina i gradova, uglavnom u Sarajevskoj, Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj i Unsko-sanskoj županiji.

Najviše glasova u tim sredinama ima u Tuzli, 2.264, Zenici, 2.034, i Novom Gradu Sarajevu, 1.899. Ni u jednoj općini nije osvojio najviše glasova od svih kandidata, a Filipović je najmanje zaostao u Glamoču, 25 glasova.

Slaven Kovačević

Treći kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva, Slaven Kovačević, u Federaciji BiH i Brčko distriktu ima 71.770 glasova.

Najviše ih je osvojio u Sarajevskoj (23.585), Tuzlanskoj (17.188) i Zeničko–dobojskoj županiji (12.695), a u Zapadnohercegovačkoj ima 79 glasova te u Hercegbosanskoj 376 glasova.

(www.jabuka.tv | Foto: ilustracija / Facebook)Cvitanović: Petorka ispunila očekivanja - www.vecernji.ba

                                                                                                                                                                                                            Ilija  Cvitanović  ulazi u Predstavničkog doma BiH

Ko ulazi u novi saziv državnog parlamenta: Pogledajte imena i stranke
Foto: E. L. / Radiosarajevo.ba / Poznata imena novog saziva Predstavničkog doma BiH

Nakon okončanja Općih izbora u Bosni i Hercegovini koji su održani u nedjelju 4. oktobra, poznat je i novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Među budućim zastupnicima najveći je broj poznatih imena i dugogodišnjih parlamentarca.

 

 

 

Prema preliminarnim rezultatima i projekcijama raspodjele mandata, u državnom parlamentu svoje mjesto trebali bi pronaći predstavnici političkih stranaka iz oba entiteta. U nastavku donosimo pregled imena koja bi mogla obilježiti novi saziv Predstavničkog doma PSBiH.

Kraj tehničkim mandatima za Vladu FBiH: Politički dogovor ili slijede prijevremeni izbori

Kraj tehničkim mandatima za Vladu FBiH: Politički dogovor ili slijede prijevremeni izbori

Stranka demokratske akcije (SDA) osvojila je  9 mandata:

 

 

 

  • Mirsad Zaimović
  • Melika Mahmutbegović
  • Refik Lendo
  • Muamer Zukić
  • Midhat Čaušević
  • Mirela Avdić
  • Haris Zahiragić
  • Šemsudin Dedić
  • Šerif Špago

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) osvojio je 6 mandata:

  • Srđan Amidžić
  • Snježana Novaković Bursać
  • Obren Petrović
  • Sanja Vulić
  • Sandra Erkić
  • Radovan Višković

Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP BiH) osvojila je 5 mandata:

  • Albin Muslić
  • Jasmin Imamović
  • Zukan Helez
  • Saša Magazinović
  • Azra Okić

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) osvojila je  4 mandata:

 

 

 

  • Marinko Čavara
  • Predrag Kožul
  • Antea Čilić
  • Borjana Krišto

Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) osvojila je 3 mandata:

  • Džemal Smajić
  • Zijad Krnjić
  • Amra Švrakić

Stranka Narod i Pravda (NiP) osvojila je 2 mandata:

  • Elmedin Konaković
  • Denis Zvizdić

Stranka Demokratska fronta (DF) osvojila je 2 mandata:

  • Zlatan Begić
  • Dženan Džonlagić

Pokret Sigurna Srpska (PSS) osvojio je 2 mandata:

  • Branislav Borenović
  • Igor Radojičić

Srpska demokratska stranka (SDS) osvojila je  2 mandata:

  • Želimir Nešković
  • Darko Babalj

Naša stranka osigurala je jedan mandat za predsjednicu te stranke Sabinu Ćudić. Koalicija DNS-NPS Banjac-Nešić osvojila je jedan mandat za Nenada Nešića, bivšeg ministra sigurnosti BiH. Slijedi NES čiji je Jasmin Emrić također osvojio mjesto u državnom parlamentu, kao i Ilija Cvitanović iz HDZ 1990, Nedeljko Jović (DEMOS), Milan Petković (Ujedinjena Srpska) te Milan Grković iz Liste za pravdu i red.

Konačan sastav Predstavničkog doma PS BiH bit će poznat nakon završetka svih procedura i potvrde mandata, kada će odnos političkih snaga biti konačan i obilježiti novi saziv.

Ko će činiti novi saziv, ko je izborio direktan mandat, a kome su stranke omogućile ulazak u Parlament kroz kompenzacijske mandate, pogledajte u nastavku.

SDA – 32

Nijaz Hušić, Bisenija Mušedinović, Hamdija Abdić, Rahim Gadžić, Indira Omeragić, Irfan Halilagić, Edin Vikalo, Bego Gutić, Hasiba Kurtić, Nezir Pivić, Suad Huskić, Emira Drnda-Čičeklić, Mirza Ganić, Mirza Mušija, Selma Mušić, Adnan Efendić, Lejla Čomor, Alija Jusić, Alisa Karahodžić, Mujo Trako, Nisvet Hrnjić, Kenan Greda, Haris Šabanović, Edin Smajić, Sebija Izetbegović, Miralem Galijašević, Eldin Delić, Asmir Hasić, Jasmina Biščević-Tokić, Senahid Godinjak, Esad Bašagić, Selma Dandić.

SDP BiH – 16

Armin Halitović, Nihad Krajinović, Vedran Lakić, Vedrana Petrović, Nusret Mamić, Elvir Karajbić, Iso Delibašić, Damir Mašić, Besim Belegić, Deala Bećirović-Helez, Lana Prlić, Igor Stojanović, Edis Dervišagić, Ivan Boban, Samir Avdić, Fatka Kulenović.

HDZ BiH – 14

Mijo Matanović, Goran Jurić, Lidija Bradara, Ilija Nakić, Marija Buhač, Slaven Zeljko, Andrijana Katić, Kristina Šimović, Toni Kraljević, Franka Leko, Tomislav Krišto, Delfa Dejanović, Marijan Marjanović, Mato Matijević.

SBiH – 9

Hamdija Lipovača, Hasan Handžić, Haris Gudić, Edina Gabela, Ramiz Meša, Almir Bečarević, Rusmira Konjević, Senad Đogić, Amela Efendić.

NiP – 7

Mustafa Šakić, Admir Čavalić, Elvedin Okerić, Rijad Konjhodžić, Lejla Kuralić-Čišić, Rasim Smajlović, Damir Husić.

DF – 6

Almir Zulić, Mustafa Tabaković, Alma Kratina, Dennis Gratz, Ferid Mušić, Sandra Imširović.

Naša stranka – 4

Edin Forto, Amra Nadarević Vodenčarević, Nihad Uk i Nasiha Pozder (kompenzacijski mandat).

NES / PDA / Naprijed – 4

Nermin Ogrešević, Dženita Muratagić, Elzina Pirić i Sabahudin Koštić.

Hrvatska petorka / HNP – 4

Petar Galić, Ante Jurčević, Ante Pavković i Slaven Raguž.

POMAK -1

Šuhret Fazlić.

BHI-KF -1

Elmin Šabanović

Izabrani kandidati mogu odbiti mandate ukoliko već obavljaju političke funkcije ili funkciju nespojivu sa onom zastupnika u Parlamentu FBiH, dok neki od parlamentaraca novog saziva potencijalno mogu dobiti i funkcije u izvršnoj vlasti nakon čega bi se lista korigirala.

 

Continue Reading

KULTURA

U utrci za Zastupnički dom Parlamenta FBiH vodi SDA, slijede SDP i HDZ BiH

Published

on

Nakon obrađenih preko 90 posto biračkih mjesta na izborima za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH vodi Stranka demokratske akcije (SDA) s osvojenih 30,54 posto glasova.

BiHinvesticije

Socijaldemokratska partija (SDP) BiH za sada ima 15,36%, a Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH s koalicijski partnerima 13,69% glasova.

Trenutačno je četvrta po broju glasova Stranka za BiH (SBiH) koja ima 9,06% glasova. Slijedi Narod i pravda (NiP) sa 6,54 te Demokratska fronta (DF) sa 6,05%.

Više od tri posto glasova na razini Federacije BiH još osvajaju koalicija NES-PDA-Naprijed (4,04%), Naša stranka (3,88%) i Koalicija HDZ 1990., HRS, HDS, HSS (3,34%). /HMS/

Preporučeno:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba