Nakon puna dva desetljeća teške borbe za ljudska i nacionalna prava, prepune žrtava i poniženja, pojavila se nada u obliku nacionalne države, obećanje slobode i ispunjenje kolektivnih snova. Omražena Kraljevina Jugoslavija je propala, proglašena je Nezavisna Država Hrvatska. Jedva pismeni ili potpuno nepismeni mladići iz siromašnih i zapuštenih jugoslavenskih pokrajina Hercegovine i Bosne dobili su pozive u vojsku. Ne više u jugoslavensku, odnosno srpsku, kako su je doživljavali i kakva je bila, nego u svoju hrvatsku vojsku. Za razliku od onih koji su ih unovačili i vodili, oni nisu ništa znali o velikim idejama, o svjetskoj, pa ni o lokalnoj politici. Ništa im nisu značili pojmovi kao što su „fašizam”, „nacionalsocijalizam”, „komunizam” ili „socijalizam”. Dobili su obećanja o slobodi, dostojanstvu i budućnosti. Dobili su nove čizme, odjeću, redovitu hranu i oružje. S kratkom obukom ili bez nje, s manje ili više čvrstim moralnim načelima, poslani su u rat. Bili su uglavnom „topovsko meso“ u brutalnom srazu dvaju režima s totalitarnim ambicijama. Poslije četiri godine rata,u kojem su im saveznici često bili najljući neprijatelji, mnogi su izginuli diljem svoje države, a neki su ostavili kosti i na istočnoj fronti u beskraju Rusije i Ukrajine. Veći dio njih, posebno onih malo starijih, gledao je kako ostati u oružništvu ili u nekoj od milicija, odnosno kako ostati blizu svojih kuća i obitelji.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prihvatila je izmjene zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji koje bi mogle značajno promijeniti ne samo dinamiku realizacije projekta, već i njegovu konačnu trasu.
Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, novi prijedlog zakona donosi niz važnih izmjena – od proširenja trase i novih odvojaka, pa do uvođenja potpuno novog kraka plinovoda. Ove promjene praktički redefiniraju projekt i šire njegov obuhvat na znatno veći dio teritorija Federacije BiH. O izmjenama se još mora očitovati Parlament Federacije BiH.
Širenje kroz Hercegovinu: Grude i Čapljina na karti
Kada je riječ o kraku kroz Hercegovinu, predložene su dvije važne izmjene. U važećem zakonu ovaj je pravac definiran kao trasa Posušje – Široki Brijeg – Mostar. Novim prijedlogom između Posušja i Širokog Brijega dodaju se Grude, čime i ovaj grad dobiva priključak na plinsku mrežu. Iako je riječ o važnom industrijskom središtu s kompanijama poput Violete, ova se izmjena smatra logičnim proširenjem jer se Grude nalaze u neposrednoj blizini postojeće trase.
Znatno veća izmjena je uvođenje Čapljine, što podrazumijeva izgradnju potpuno novog odvojka, najvjerojatnije na relaciji Mostar – Čapljina. Ovim potezom plinska bi se mreža proširila na gotovo cijelu Hercegovinu u Federaciji BiH, čime ovaj projekt dobiva znatno veći regionalni značaj.
Proširenje u Središnjoj Bosni
Izmjene su predviđene i na kraku kroz Središnju Bosnu. Prethodnim planom trasa je bila definirana kao pravac Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, uz odvojke za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje i Jajce. Novim prijedlogom dodaje se još jedan odvojak – za Donji Vakuf, čime se dodatno širi mreža i povećava broj lokalnih zajednica koje bi imale pristup plinu.
Investitor izravno u zakonu
Vrlo značajna izmjena jest odredba kojom se predviđa da se investitor projekta izravno definira u zakonu. Prema predloženim izmjenama, kao nositelj investicije navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.
Ovakvo rješenje predstavlja presedan jer se ime investitora unosi u zakon, čime se praktički zaobilaze standardne procedure izbora kroz natječaje ili koncesije. Istodobno, zakon detaljno regulira odnos prema investitoru, uključujući obvezu državnih institucija da u kratkim rokovima izdaju potrebne dozvole i prilagode postojeću dokumentaciju. Također se predviđa da investitor preuzme postojeću tehničku dokumentaciju i sudjeluje u povezivanju sustava, dok se eventualne promjene vlasničke strukture strogo ograničavaju i podliježu odobrenju Parlamenta FBiH.
Projekt koji mijenja energetsku sliku BiH
Južna interkonekcija smatra se jednim od najvažnijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini. Planirano povezivanje s LNG terminalom na Krku omogućilo bi pristup globalnom tržištu plina i smanjenje ovisnosti o jednom dobavljaču. Osim izgradnje plinovoda, planirana je i gradnja triju plinskih elektrana. Uz dodatne krakove i širenje mreže, ovaj projekt sada dobiva još veći značaj – ne samo kao alternativni pravac opskrbe, već i kao osnova za širu plinofikaciju zemlje i razvoj novih energetskih kapaciteta.
www.abcportal.info
Facebook komentari
