Connect with us

KULTURA

PRIMORAC: Ovo je povijesni posjet, sada je vrijeme da Hrvati iz BiH djeluju u Washingtonu

Published

on

“Ovo je povijesni posjet. Koliko mi je poznato, ovo je prvi put da su visoki hrvatski dužnosnici iz BiH u Washingtonu razgovarali s visokim dužnosnicima američke administracije. Ovo je prvi put da je Washington čuo vaš glas”, rekao je za Bljesak.info Max Primorac, viši znanstveni suradnik američke zaklade The Heritage Foundation, komentirajući višednevni posjet hrvatskog izaslanstva iz Bosne i Hercegovine Sjedinjenim Američkim Državama.

UčenjeStranih Jezika Pomoću Online Materijala

Izaslanstvo predvodi dopredsjednica HDZ BiH i zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Darijana Filipović, a među članovima članovima je i ministar pravde BiH Davor Bunoza.

Tijekom boravka u Washingtonu održani su sastanci i u američkom Ministarstvu energetike, gdje su razgovarali s Williamom Schiranom, zamjenikom pomoćnika ministra za multilateralnu suradnju, te Danielom Byersom, zamjenikom pomoćnika ministra za Europu i Euroaziju.

Među glavnim temama razgovora bili su projekt Južne plinske interkonekcije, povezivanje BiH s LNG terminalom na Krku, američke investicije u energetiku te razvoj infrastrukture i novih tehnologija.

Primorac smatra kako posjet ima šire političko značenje iako sam nije bio uključen u organizaciju posjete.

“Ovo je vrlo važno jer je do sada taj glas bio utišan diplomacijom BiH u kojoj su Hrvati gotovo nepostojeći, kao i djelovanjem američkog Veleposlanstva u Sarajevu, čije lokalno, većinski bošnjačko osoblje, prema mom mišljenju, negativno utječe na američke dužnosnike. Zato ovo smatram povijesnim posjetom za Hrvate u BiH, novim početkom hrvatsko-američkih odnosa i nadam se početkom mnogo češćih dolazaka u Washington”, rekao je Primorac.

“Washington vrlo slabo poznaje položaj Hrvata”

Na pitanje koliko američki politički krugovi razumiju trenutačni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, Primorac je odgovorio vrlo kritično.

“Vrlo slabo”, kazao je.

Posebno je kritizirao djelovanje bosanskohercegovačke diplomacije u Washingtonu, izdvojivši veleposlanika Svena Alkalaja, ali i Željka Komšića te Elmedina Konakovića.

Prema njegovim riječima, hrvatski i srpski politički predstavnici u američkim se krugovima često predstavljaju kao “etnonacionalisti, separatisti i ekstremisti”, dok se, tvrdi Primorac, marginalizacija Hrvata unutar Federacije BiH nedovoljno prepoznaje.

“Gospodin Komšić i gospodin Konaković nanijeli su ozbiljnu štetu ugledu Hrvata, lažno izjednačavajući njihov zahtjev za političkom ravnopravnošću s fašizmom. Nikada nisam vidio da se neko veleposlanstvo koristi kako bi napadalo one koje bi trebalo predstavljati”, rekao je Primorac.

Južna interkonekcija kao važna tema za Washington

Primorac smatra kako je hrvatsko izaslanstvo dobro povezalo pitanje političkog položaja Hrvata s američkim energetskim i sigurnosnim interesima u regiji.

“Darijana Filipović vrlo je dobro objasnila da će, ako Hrvati ponovno budu politički obespravljeni, BiH postati još nestabilnija, a to će ugroziti američke energetske i sigurnosne interese u regiji, poput LNG plinovoda, koji je jedno od važnih pitanja za Trumpovu administraciju”, rekao je.

IstraživanjeIstočnoeuropskih Kultura

Dodao je kako aktualna američka administracija, prema njegovu viđenju, snažno naglašava zaštitu prava progonjenih kršćana.

“Radio sam za potpredsjednika tijekom prvog Trumpova mandata i iz prve ruke znam da je to osobni prioritet predsjednika. Upravo je ova administracija prestala Zapadni Balkan tretirati kao projekt društvenog preoblikovanja i ponovno se usredotočila na energetsku sigurnost i partnerstva”, rekao je Primorac.

Smatra i kako se Hrvati u BiH više ne bi trebali pribojavati eventualnih intervencija OHR-a usmjerenih protiv njihovih izabranih predstavnika.

“Ako se Hrvati ne okupe oko jednog kandidata, posljedice mogu biti ozbiljne”

Jedno od ključnih pitanja pred nadolazeće opće izbore ponovno će biti izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Primorac očekuje nastavak političkog sukoba oko tog pitanja.

“Očekujem da će Bošnjaci ponovno pokušati preuzeti hrvatske pozicije. Izbori su pitanje brojeva. Ako se Hrvati ne ujedine iza jednog kandidata i ne izađu u velikom broju, ponovno će postati još više građani drugog reda”, rekao je.

Naglasio je kako, prema njegovu mišljenju, međusobni sukobi hrvatskih  političkih opcija u takvoj situaciji nemaju smisla.

“Napadati jedni druge kada se suočavate s egzistencijalnom prijetnjom svojoj budućnosti u BiH nema smisla”, kazao je.

Primorac smatra i kako Hrvati u BiH u aktualnoj američkoj administraciji mogu pronaći prirodnog saveznika.

“Hrvati u BiH imaju prirodnog saveznika u Trumpovoj administraciji, s obzirom na važne pozicije koje u Bijeloj kući zauzimaju praktični katolici. Mnogi od njih znat će i za Međugorje. Sada je vrijeme za djelovanje”, zaključio je Primorac za Bljesak.info./HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

KULTURA

Vesna Milosevic..KAD SE NOĆ UMIRI

Published

on

 

Kad se noć umiri, svet preda tišini,
i vetar kroz krošnju zaviori note;
uzdrhtali list se u toj zavetrini,
polusnen zanjiše u ritmu krasote.

Mesec se zakloni za oblakom gnevnim,
da sačuva tajnu krhkog sna bez kraja;
tvoj lik u daljini, međ’ zapisom drevnim,
ćutljiv, nežno pleše, akordom nas spaja.

A smela misao obali bi prišla,
pa sa mirom blaženim da prokrči most;
ni koraka više, bez glasa otišla,
želja, što mi bejaše omiljeni gost.

Ne tražiše ništa, ni reči, ni vreme,
tek samo da vetar ime ti ćarlija;
kad se noć umiri, da zaseje seme,
pa zvezdanim nebom pesmom da isklija.

__________________
© Vesna Milošević

#poezija

Continue Reading

KULTURA

DAN KRALJICE KATARINE: Kraljevska večera, gastronomija i povijesna izložba

Published

on

U sklopu tradicionalne manifestacije “Lijepa li si…“, Bratovština sv. Nikole Tavelića Buna-Mostar, nakon uspješno održanog 1. HERC UŠTIPAK FESTA, organizira Dan kraljice Katarine. Manifestacija će se održati u nedjelju 25. listopada, uz glazbeni program u kojem će sudjelovati klapa Katarina, a bit će upriličena bogata i raznovrsna gastronomska ponuda hrane i pića iz vremena kraljice Katarine (15. stoljeće).

U sklopu Kraljevske večere organizira se događaj pod nazivom “Što je jela kraljica Katarina?”. Organizatori tako žele približiti izbor hrane koja se jela u 15 stoljeću vremenu u kojemu živimo. Za taj program posebno su zaduženi vrsni kuhari. Posjetitelji će moći kušati sve pripremljene specijalitete i uživati u “Kraljevskoj večeri”.

Osim gastronomsko-zabavne ponude, ova večer imat će i bogat kulturni i povijesno-edukativni sadržaj. Posjetitelji će moći razgledati zanimljivu izložbu eksponata iz vremena kraljice Katarine i uživo vidjeti i naučiti kako se piše na starom pismu – glagoljici, kojim se služila i kraljevska obitelj.

Bratovština sv. Nikole Tavelića Buna-Mostar nastojat će što vjernije dočarati izvorni ambijent vremena u kojem je živjela kraljica Katarina.

“Bit će ovo posebna, topla, zanimljiva, zabavna i poučna večer o kraljici Katarini, njezinom životu i ljudima onoga vremena. Ulaz je slobodan a svi posjetitelji ujedno će biti i uvaženi uzvanici na Kraljevskoj večeri”, poručili su organizatori. /HMS/

Otkrijte više
Analitika web prometa
Personalizirani sadržaj
Čitajte analize

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

KULTURA

Ko se jos sjeca Azema Vllasija

Published

on

Rođen je 23. decembra 1948. godine u selu Rubovce, kod Kosovske Kamenice. Njegovi preci doselili su se na Kosovo 1878. godine, nakon što su protjerani iz područja oko Niša, Prokuplja i Leskovca, u vrijeme velikih teritorijalnih promjena nakon Berlinskog kongresa. Porodica je poticala iz sela Vlas, po kojem je dobila prezime Vllasi. Zanimljivo je da pripadaju plemenu Krasniqi, pa bi se, kako je Azem jednom objasnio, da su sačuvali prezime prema plemenskom porijeklu, danas zvao Azem Krasniqi.

Porodica je ostala na Kosovu, ali ni tamo nije bila pošteđena stradanja. Tokom Balkanskih ratova 1912. i 1913. godine ubijeno je, prema njegovom svjedočenju, oko pet članova porodice. Nova neizvjesnost nastupila je tokom 1955. i 1956. godine, za vrijeme akcije prikupljanja oružja, kada su mnogi Albanci strahovali od progona i iseljavanja u Tursku. Neke komšijske porodice napustile su rodni kraj, a Azemov otac odlučio je ostati. Štaviše, protivio se iseljavanju i pomogao da porodica otkupi zemlju komšija koji su otišli u Tursku.

Azem je djetinjstvo pamtio kao lijepo razdoblje. Njegova porodica bavila se poljoprivredom i stočarstvom, imala je dovoljno zemlje i nije poznavala siromaštvo. U školu je krenuo u obližnjoj Kosovskoj Kamenici, gdje su Albanci i Srbi živjeli u neposrednom susjedstvu. Prisjećao se da su među djecom u početku postojale sitne nesuglasice, jer se ranije nisu mnogo družili, ali je svoje djetinjstvo uglavnom opisivao kao sretno.

Njegov otac imao je drugačije planove za sinovljevu budućnost. Želio je da Azem postane doktor, a ako ne doktor, onda sudija ili advokat. Mladić je, međutim, volio novine i zanimao se za novinarstvo. Na kraju je završio pravo u Prištini, ali se vrlo rano uključio u politiku. Već kao student postao je predsjednik Saveza studenata Kosova, a 1971. godine predsjednik Saveza studenata Jugoslavije. Od 1974. do 1978. predvodio je Savez socijalističke omladine Jugoslavije. Tako je, još prije tridesete godine, dospio u sam vrh jugoslovenske omladinske politike i imao priliku da upozna Josipa Broza Tita.

Njegov politički uspon nastavio se 1986. godine, kada je postao predsjednik Saveza komunista Kosova. Međutim, upravo će ga ta funkcija dovesti u sukob sa Slobodanom Miloševićem, čiji je politički uspon bio neraskidivo povezan s kosovskim pitanjem.

Milošević je nastojao ojačati kontrolu Srbije nad Kosovom i ograničiti autonomiju koju je pokrajina imala prema Ustavu iz 1974. godine. Vllasi se takvoj politici protivio. Smatrao je da se time ruši postojeći ustavni poredak i ugrožava položaj Kosova u jugoslovenskoj federaciji.

Njihov sukob nije bio samo lični obračun dvojice političara. Vllasi je bio jedan od najpoznatijih albanskih funkcionera i čovjek koji je dobro poznavao mehanizme jugoslovenske vlasti. I nakon što je 1988. godine smijenjen s čela kosovskog partijskog rukovodstva, zadržao je značajan politički uticaj. Miloševićeve pristalice smatrale su ga preprekom provođenju njihove politike, dok je među Albancima na Kosovu postao prepoznatljiv protivnik ograničavanja autonomije.

U februaru 1989. godine štrajk rudara u kompleksu Trepča dodatno je zaoštrio krizu. Rudari su protestovali protiv političkih promjena i ograničavanja autonomije Kosova, a njihov štrajk postao je simbol otpora. Vllasi je optuživan da podstiče otpor vlastima, iako je negirao da je organizovao štrajk.

U martu 1989. godine kosovska autonomija ozbiljno je ograničena, a Vllasi je uhapšen pod optužbom za kontrarevolucionarno djelovanje. Njegovo hapšenje bilo je jedan od najdramatičnijih događaja kosovske političke krize. U zatvoru u Mitrovici proveo je približno četrnaest mjeseci, uglavnom u izolaciji. Prema njegovom svjedočenju, optuženi su bili držani u odvojenim ćelijama kako ne bi mogli međusobno razgovarati i dogovarati odbranu.

Suđenje je trajalo mjesecima. Vllasi je kasnije govorio da su i ljudi uključeni u sudski postupak znali da se radi o političkoj optužnici, a ne o dokazanom krivičnom djelu. Dana 24. aprila 1990. godine pušten je na slobodu nakon što optužnica nije potvrđena. Prisjećao se da su se ljudi okupili kako bi pozdravili njihovo oslobađanje, ali im policija nije dozvolila da prođu kroz grad.

Dok se on suočavao sa zatvorom, njegova porodica pokušavala je pronaći način da se zaštiti od sve opasnijih političkih okolnosti. Supruga Nadira Avdić-Vllasi bila je novinarka porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a njihovo dvoje djece, Adem i Selma, kasnije su život nastavili u Sjedinjenim Američkim Državama. Sin je postao advokat, a kćerka doktorica — zanimljiv obrt s obzirom na to da je njegov otac upravo medicinu priželjkivao za Azema.

Vllasi je i tokom ratnih godina ostao na Kosovu. Prisjećao se da su on i Nadira tokom rata boravili kod njegovog oca u Rubovcu. Iako su mnogi ljudi napuštali svoje domove, on nije želio krenuti na put s masama izbjeglica, plašeći se da bi ga mogli prepoznati i napasti. Njihova kuća u Prištini bila je oštećena, ali je nakon rata obnovio život i nastavio raditi kao advokat i javni komentator.

Njegova biografija tako spaja dvije priče: onu o porodici koja je krajem 19. vijeka bila protjerana iz južne Srbije i onu o čovjeku koji se gotovo cijeli vijek kasnije našao na udaru vlasti zbog protivljenja politici prema Kosovu. Od dječaka iz seoske porodice, čiji je otac želio da postane doktor, do visokog političkog funkcionera koji je završio u zatvoru, Vllasi je prošao put obilježen velikim historijskim preokretima.

Autor teksta: Magel Dias

❤🌏ZANIMLJIVOSTI🌍❤

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba