Connect with us

VIJESTI

Selektivna logika mentalne jugoslavenke DO

Published

on

 

Dalija Orešković (DO) je u objavi na Facebooku 9. svibnja 2026. eksplicitno prozvala Željku Markić i Hod za život ovako: ‘Željka Markić u Hodu za život okuplja ljude iz Livna, grada u BiH, da u Zagrebu pametuju kakve bi zakone o pobačaju trebala imati RH.’

Istovremeno mentalna jugoslavenka DO aktivno podržava i ide na Trnjanske kresove gdje joj očito ne smetaju Slovenci, Bošnjaci, Srbi ili bilo tko drugi tko dođe.

Primjetno je od strane DO i sličnih postjugoslavenskih elemenata fokusiranje na Hrvate iz BiH, kao da su nekakvi strani uljezi koji nemaju pravo sudjelovati u javnom životu u Zagrebu.

Možda bi DO ipak trebalo podsjetiti kako su Hrvati iz BiH etnički i nacionalno posve isti narod kao i Hrvati iz RH, i koji previše ne mare za Brozove granice. Oni, kao i DO, imaju hrvatsko državljanstvo, glasaju na izborima, služe u vojsci, plaćaju poreze kad rade ovdje itd. A predivno Livno je klasično hrvatsko područje u BiH, slično poput Krapine u RH, recimo.

Kritizirati Livnjake samo zato što dolaze na pro-life skup u glavni grad vlastite nacije je klasičan primjer unutarnjeg etničkog šovinizma, nešto što se često viđa kod određenog dijela ljevice i skupina dekadentnih zagrebačkih našmrkanih elitista.

Ako su postjugoslavenskim elementima poput DO problem ‘stranci koji pametuju u RH’, zašto onda ne smeta kad na lijeve skupove, kresove, protuprosvjede itd. dolaze ljudi iz drugih republika bivše Jugoslavije i koji uopće nisu Hrvati? Ili kad se u politici i medijima slušaju glasovi iz Sarajeva, Beograda ili Ljubljane kad odgovaraju narativu.

Čudan je to trend. Istovremeno se forsira multikulturalizam prema svima osim prema onima koji dijele isti nacionalni identitet, ali drukčije vrijednosti.

Kritika ‘pametovanja iz Livna’ je zapravo jeftina poruka da bi neki Hrvati trebali ostati tamo gdje jesu i ne miješati se u ‘naše zagrebačke progresivne poslove’.

Što je dosta ironično za nekoga tko voli antifašističku retoriku o bratstvu i jedinstvu, i kome, gle čuda, baš ni u čemu ne smeta bosanski posavljak Tomislav Tomašević.

Ili je DO, zbog nekih svojih razloga, baš posebno ciljala Livnjake. Možda zbog Livnjaka Dalića, ili Mate Rimca. Ili braće Kovač, Davora Šukera možda. Da nije u pitanju slikar Gabriel Jurkić, glumica Gordana Boban možda. Livnjak je i Ivica Propadalo, slikar, scenograf i dizajner, da nije on nešto kazao što nije smio. Možda ju je Livnjak pisac Edo Popović nešto naljutio.

Vrag bi ga znao. A i što su svi oni u usporedbi s DO, s njezinim epohalnim postignućima i doprinosom ukupnom hrvatskom prosperitetu, pozicioniranju, identitetu, kulturi i slično tome. Ti obični livanjski pikzibneri, nisu joj ni do koljena. Između ostalih to su prepoznali i urednici stranice ‘Obnovimo Krajinu’, ili slično, gdje je bome često citirana. Na čemu iskreno congratulations. Naš uvaženi kolmunist kao i uvjek dobar komentar od gospodina Ivice Granica.

Continue Reading

KULTURA

MILANOVIĆ: Ne bi bilo Daytona da nije bilo Hrvatske vojske i HVO-a

Published

on

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović čestitao je u Kninu Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te zahvalio braniteljima, njihovim obiteljima i svima koji su sudjelovali u obrani Hrvatske.

Podsjetio je da je 2012. uvedena praksa da se na početku svečanosti u ime branitelja obrati jedan od sudionika ratnih operacija.

– Od branitelja i onih koji su sudjelovali u tim operacijama najtočnije, najvjerodostojnije, a s odmakom vremena i najhladnije, može se čuti što se događalo. Svi mi ostali smo dopuna, rekao je Milanović.

Braniteljima, njihovim obiteljima te poginulima i nestalima ponovno je uputio, kako je rekao, veliko, duboko i iskreno ljudsko hvala.

“Bez Hrvatske vojske i HVO-a ne bi bilo Daytona“

Govoreći o ulozi Hrvata u Bosni i Hercegovini, Milanović je rekao da su hrvatski narod u BiH i hrvatski narod u Hrvatskoj vodili zajednički i neodvojiv rat.

Karte,vodiči, zastave i sl.

Istaknuo je da je Daytonski, odnosno Pariški mirovni sporazum potpisan nakon intervencije Hrvatske vojske, koja nije bila samovoljna ni avanturistička, nego dogovorena s američkim saveznicima. Dodao je da su neki dijelovi završne operacije provedeni na njihovo inzistiranje.

– Ne bi bilo Daytona da nije bilo Hrvatske vojske, da nije bilo hrvatskih gardijskih brigada i HVO-a. Ništa od toga danas ne bismo imali. To je jednostavna istina – poručio je.

Naglasio je da je istina važna jer se cijela građevina ne može graditi na lažima, ali i da nacionalni interesi ne nalažu da se svaki put sve mora reći na isti način.

“Ne reagirati na svaku besmislicu“

Milanović je rekao da Knin nije bio srce pobune protiv hrvatske države te da je pobuna došla iz Beograda.

Ocijenio je da je hrvatska interpretacija povijesti poštena, iako je, kako je rekao, i sam subjektivan kao predsjednik Hrvatske i Hrvat. Dodao je da nije nužno da svi povijest vide na isti način.

– Ne bismo trebali reagirati na svaku verbalnu besmislicu koja dođe preko Dunava. Dolazit će cijelo vrijeme, rekao je.

Istaknuo je, međutim, da Hrvatska mora obratiti pozornost na naoružavanje Srbije jer ono utječe na hrvatsku sigurnost i iziskuje novac. Dodao je da ne vidi način na koji bi se Oluja mogla ponoviti niti mogućnost da Hrvatska bude ugrožena.

Prema njegovim riječima, velika većina ljudi koji žive u Hrvatskoj slaže se da je Domovinski rat bio pobjednički i pošten rat.

“Što dobivamo s pet posto?“

Govoreći o obrambenim izdvajanjima, Milanović je postavio pitanje što bi za Hrvatsku značilo izdvajanje pet posto BDP-a za obranu. Rekao je da Hrvatska trenutačno izdvaja dva posto, više nego ikada i, prema njegovoj ocjeni, gotovo dovoljno.

Upozorio je da novac za povećanje obrambenih izdvajanja neće biti uložen u škole, vrtiće, javni standard i kvalitetnija sveučilišta, nego u njemačko, francusko i američko oružje.

– Ti troškovi ne mogu biti cijelo vrijeme verbalno nadmetanje je li dva posto ili pet posto, nego: što dobivam s dva posto i što dobivam s pet posto? Znači li to da sam dva i pol puta jači ili sam samo potrošio dva i pol puta više novca? – upitao je.

Istaknuo je da je Hrvatska prešla granicu na kojoj su kamate na javni dug jednake izdvajanjima za obranu te poručio da se pitanja o obrambenim troškovima moraju javno postavljati jer izravno utječu na građane.
Ratovi pokazali granice sile

Milanović je rekao da rat u Ukrajini te napad SAD i Izraela na Iran pokazuju granice konvencionalne vojne moći.

Upozorio je da kroz Hormuški tjesnac prolazi 40 posto nafte kojom se trguje u svijetu te da bi poremećaji mogli doći na naplatu državama koje nemaju vlastite izvore energije. Dodao je da države zasad kupuju vrijeme koristeći obvezne rezerve i zalihe.

– Naše sposobnosti, a ne koliko smo potrošili, nego na što smo potrošili i kako smo to integrirali, jedino su bitno pitanje, poručio je.

Govoreći o obrambenim sposobnostima, podsjetio je na biblijsku priču o Davidu i Golijatu. Ocijenio je da je to, osim priče o vjeri, prije svega priča o pameti i inteligenciji te onome što je Hrvatska činila tijekom rata.

– Hrvatska nije dobila samo golom silom, nego i pameću, istaknuo je.

Kundid ima Milanovićevo povjerenje

Milanović je rekao da je Hrvatska posebna zbog svojeg obrambenog iskustva i činjenice da njezinu vojsku vode ljudi koji su prije 30 godina stekli ozbiljno ratno iskustvo.

Posebno je izdvojio načelnika Glavnog stožera OSRH Tihomira Kundida, rekavši da nijedan drugi načelnik glavnog stožera među članicama NATO-a nije vodio bojnu u napadu.

– Naš načelnik Glavnog stožera Tihomir Kundid jest. On je jedini takav u Europskoj uniji i NATO-u i, među ostalim, ali ne samo zato, ima i imat će moje povjerenje, poručio je.

Dodao je da je Kundid posljednji načelnik Glavnog stožera s takvim ratnim iskustvom. Poručio je da se vojska, želi li ostati žilava, otporna i pobjednička, mora okrenuti improvizaciji i izazovima novog vremena te asimetričnim načinima borbe.

Naglasio je da se obrambene sposobnosti ne mogu razvijati samo potrošnjom i ulaganjem, nego i promišljanjem i skepsom.

Podsjetio je i na poruku predstavnika branitelja da su se borili za pravnu, uređenu i civiliziranu Hrvatsku.

– Domovini vjerni, još jednom sretan Dan hrvatske pobjede, zaključio je Milanović./HMS/

Preporučeno:

Continue Reading

KULTURA

Gradonacelnik Mostara dr.Mario Kordic ‘Dragi ministre Hurtiću,

Published

on

 

S obzirom na to da ste, osim što ste ministar, i nakladnik školskih udžbenika, očekivao bih da ćete više pozornosti posvetiti značenju riječi nego njihovom jeftinom poigravanju. Umjesto lekcija o tome tko je došao “sprijeda”, a tko “sazada”, bilo bi korisnije da se držite činjenica i prava.

Požurili ste tražiti ispriku pozivajući se na inspekcijsko rješenje koje Vaši politički partneri u Mostaru od jutros predstavljaju kao veliki preokret u slučaju JP Komunalno.

Nemojte obmanjivati javnost, a posebno bivše djelatnike JP Komunalno. To inspekcijsko rješenje samo po sebi ne mijenja njihov radnopravni status. Ono nije pravomoćno, a njegova će se zakonitost preispitati u odgovarajućem postupku. O tome će odlučivati sudovi, a ne političari i konferencije za medije.

Posebno je zanimljivo da, prema informacijama kojima raspolažemo, ovakvo rješenje predstavlja presedan u dosadašnjoj inspekcijskoj praksi. Ako je to doista tako, i o tome će svoju konačnu riječ dati nadležne institucije.

Vaš zahtjev za isprikom zato ne govori o pravnom raspletu ovog slučaja, nego o želji da unaprijed politički proglasite pobjedu.

Razumijem da ste, u nedostatku konkretnih rezultata vlastitog rada, procijenili kako biste političke poene mogli prikupljati na slučaju radnika JP Komunalno. Međutim, javnosti je dobro poznato da upravo Vaše ministarstvo svojim zaposlenicima duguje milijunske iznose te je zbog takvog poslovanja dobilo negativno mišljenje Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine. Godinama su zaposlenici Vašeg ministarstva sudskim putem dokazivali nezakonitosti u njegovu radu, zbog čega Bosna i Hercegovina i danas plaća milijunske odštete.

A što se Mostara tiče, da ste ovaj put odlučili zaobići naš grad, vjerujem da građani ne bi osjetili nikakav nedostatak. Ono što Mostaru danas najmanje treba jesu političari koji dolaze skupljati političke bodove na tuđim problemima, unaprijed presuđivati postupke koji još traju i stvarati lažnu nadu ljudima da je njihov radnopravni status riješen, iako o tome tek trebaju odlučiti nadležne institucije.

O tome tko je u pravu neće odlučiti ni Vaše objave ni konferencije za medije. Odlučit će sudovi. A tada će građani najbolje vidjeti tko je govorio činjenicama, a tko je skupljao političke bodove.

Continue Reading

KULTURA

„Oluja“ – temelj hrvatske slobode i prekretnica na putu prema miru u BiH, pobjeda koja je promijenila tijek povijesti

Published

on

Sjećanje na hrvatsku pobjedu ostvarenu u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“ svoju punu vrijednost dobiva onda kada se čuva kao istina, prenosi novim naraštajima i pretvara u odgovornost prema slobodi izborenoj žrtvom hrvatskih branitelja.

Tu su poruku iz Knina uputili predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, koji su s izaslanstvom HNS-a BiH sudjelovali u obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“.

Najveća oslobodilačka operacija Hrvatske vojske i policije te odlučujuća pobjeda u Domovinskom ratu i danas ostaje simbol hrvatske slobode, zajedništva i snage hrvatskih branitelja.

Uz obitelji hrvatskih branitelja, ratne zapovjednike, predstavnike braniteljskih udruga i najviše dužnosnike Republike Hrvatske, izaslanstvo HNS-a BiH položilo je vijenac kod Spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95“ na Trgu dr. Ante Starčevića, odajući počast svima čija je žrtva ugrađena u temelje hrvatske slobode.

„Knin je trajni simbol hrvatske pobjede, ali i mjesto na kojem s najvećim poštovanjem izgovaramo imena onih kojima tu pobjedu i slobodu dugujemo. Vojno-redarstvena operacija ‘Oluja’ potvrdila je snagu hrvatskoga zajedništva, odlučnost hrvatskih branitelja i pravo hrvatskoga naroda na slobodu i vlastitu državu. Ta pobjeda imala je snažno značenje i za Bosnu i Hercegovinu, osobito za hrvatski narod koji je u najtežim godinama dijelio istu borbu, žrtvu i nadu. Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja čestitam svim Hrvaticama i Hrvatima, a osobito hrvatskim braniteljima, koji su svojom hrabrošću, odlučnošću i žrtvom omogućili slobodu koju danas baštinimo. Naša je trajna obveza čuvati istinu o Domovinskom ratu, dostojanstvo hrvatskih branitelja i neraskidivu povezanost hrvatskoga naroda“, poručio je predsjednik Čović.Galerija 9

Obilježavanje je započelo svetom misom u Crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, koju je predvodio vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan. U propovijedi je kazao: „Kada je nad Kninom podignuta hrvatska zastava, povijest nije završila, nego je započela nova odgovornost. ‘Oluja’ pripada povijesti, ali njezino sjećanje mora imati i buduće vrijeme.“

Nakon svete mise uslijedilo je odavanje počasti kod Spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95“ na središnjem kninskom trgu, gdje je mons. Bogdan predvodio molitvu za poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje. Čović i Filipović potom su nazočili središnjoj svečanosti na stadionu NK Dinara i Kninskoj tvrđavi, gdje je podignuta zastava Republike Hrvatske.

„Oluja“ je Hrvatskoj donijela slobodu, a Bosni i Hercegovini otvorila put prema miru

Vojno-redarstvena operacija „Oluja“ započela je 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati. U samo 85 sati oslobođeno je 11.000 četvornih kilometara dotad okupiranoga područja. Knin je oslobođen 5. kolovoza, čime je ostvaren najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije te jedan od ključnih ciljeva Domovinskoga rata.

Na oltar domovine u „Oluji“ su život položila 243 hrvatska branitelja, 1.430 ih je ranjeno, a dvojica hrvatskih branitelja još se uvijek vode kao nestala.

Operacijom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen najveći dio dotad okupiranoga područja, dok je hrvatsko Podunavlje poslije vraćeno mirnom reintegracijom. Istodobno je prekinuta dugotrajna opsada bihaćkoga područja i bitno promijenjen strateški odnos snaga u BiH.

Nakon „Oluje“ uslijedile su operacije hrvatskih snaga „Maestral“ i „Južni potez“, uz istodobno djelovanje i napredovanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Time je dodatno promijenjen odnos snaga i otvoren prostor za završetak rata i početak mirovnih pregovora.

Vojni uspjesi ostvareni tijekom ljeta i jeseni 1995. godine, zajedno s međunarodnim diplomatskim djelovanjem, stvorili su pretpostavke za mirovni sporazum. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini parafiran je 21. studenoga 1995. godine u Daytonu, a potpisan 14. prosinca iste godine u Parizu. „Oluja“ je tako ostala jedan od temelja moderne hrvatske državnosti i jedna od ključnih vojno-političkih prekretnica na putu prema miru u BiH.

„Sloboda se ne nasljeđuje bez odgovornosti. Zato danas prije svega zahvaljujemo hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih i nestalih te svima koji su svoje živote i budućnost podredili obrani hrvatskoga naroda. Zato Oluja nije samo povijesna činjenica koju obilježavamo jednom godišnje. Ona je odgovornost da mladim naraštajima ostavimo cjelovitu, jasnu i činjenicama utemeljenu istinu o vremenu u kojem je hrvatska sloboda izborena velikom žrtvom. U toj istini svoje mjesto mora imati i doprinos hrvatskih branitelja iz BiH te Hrvatskog vijeća obrane. Naša nazočnost danas u Kninu izraz je zahvalnosti, pripadnosti i odlučnosti da se nijedna žrtva ne zaboravi, a nijedan dio zajedničke hrvatske povijesti ne prešuti“, istaknula je zastupnica Filipović.

Središnji program obuhvatio je čitanje povjesnice VRO „Oluja“, minutu šutnje, počasne prelete te prikaz združenih sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Govoreći u ime hrvatskih branitelja, predsjednik Udruge veterana 7. gardijske brigade „Puma“ Robert Puja podsjetio je na doprinos „Puma“ oslobađanju Knina i podizanju hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi te istaknuo kako će 5. kolovoza zauvijek ostati simbol hrvatske pobjede, zajedništva i slobode. Posebno je ukazao na rješavanje sudbine nestalih osoba kao najbolnije otvoreno pitanje iz Domovinskoga rata.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković naglasio je povijesni značaj operacije za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, poručivši: „‘Oluja’ je spasila Bihać od prijeteće humanitarne katastrofe, promijenila odnos snaga u Bosni i Hercegovini i otvorila put miru i Daytonskom sporazumu. To su povijesne činjenice na kojima počiva naš ponos – miran, dostojanstven i nepokolebljiv. Oluja nas podsjeća da nijedna prepreka nije nepremostiva kada vjerujemo u Hrvatsku i kada smo okupljeni oko zajedničkoga cilja.“

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković istaknuo je kako pobjeda u „Oluji“ nije promijenila samo tijek hrvatske povijesti, nego i poimanje potencijala Hrvatske, koja je u protekla tri desetljeća izrasla u snažnu državu, članicu Europske unije i NATO-a te aktera koji vlastitim glasom sudjeluje u oblikovanju europske i euroatlantske budućnosti: „Do današnje Hrvatske prevalili smo put koji se mnogima činio nedostižnim, a hrvatski je čovjek pokazao što može ostvariti kada vjeruje u vlastitu snagu i potencijale; zato svim hrvatskim braniteljima izražavam duboku i trajnu zahvalnost.“

U završnom obraćanju predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović govorio je o iskustvu Domovinskoga rata, ulozi Hrvatske vojske te zajedničkom ratnom putu hrvatskoga naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. „Ovo je bio zajednički rat. Braća po oružju, neodvojivi jedni od drugih. Ne bi bilo Daytona da nije bilo Hrvatske vojske, da nije bilo hrvatskih gardijskih brigada i HV-a. To je jednostavno istina u politici i u povijesti. Hrvatska rat nije dobila samo vojnom silom, nego i pameću“, naglasio je Milanović.Galerija 12Galerija 10

Galerija 14

Uz predsjednika Čovića i zastupnicu Filipović, u izaslanstvu Hrvatskog narodnog sabora BiH bili su i članica Predsjedništva HNS-a BiH Josipa Prskalo, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić, predsjednik Odjela za branitelje Glavnog vijeća HNS-a BiH i ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Županije Zapadnohercegovačke Mladen Begić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović, gradonačelnik Grada Širokog Brijega Ivo Pavković te predsjednica Udruge obitelji poginulih hrvatskih branitelja HVO-a HB Jasna Zlomislić.

Izvor: hnsbih.ba

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18
Galerija 19
Galerija 20

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba