Connect with us

KULTURA

Fra Mario Knezović za Bljesak.info: Izumire li običaj blagoslova polja u Hercegovini?

Published

on

Što zapravo znači ovaj obred, kako je nastao i postoji li opasnost da nestane? Odgovore nam je dao dr. fra Mario Knezović, gvardijan mostarski i župnik, koji je pojasnio značenje i važnost blagoslova polja u Hercegovini.

Blagoslov polja u Hercegovini nije samo stari običaj, već je za mnoge vjernike to dan molitve, zajedništva i obiteljskog susreta.

Dok jedni smatraju kako se tradicija polako mijenja, drugi vjeruju kako ona i dalje ima snažno mjesto u životu ljudi.

Što zapravo znači ovaj obred, kako je nastao i postoji li opasnost da nestane? Odgovore nam je dao dr. fra Mario Knezović, gvardijan mostarski i župnik, koji je pojasnio značenje i važnost blagoslova polja u Hercegovini.

Blagoslov i prokletstvo sami po sebi nose spas ili propastFra Mario Knezović

“Blagoslov polja u kršćanskoj tradiciji simbolizira zazivanje Božjeg dobra, mira i ljubavi”, rekao je za Bljesak.info fra Mario Knezović, gvardijan mostarski i župnik. Pojasnio je kako Katolička crkva ima sakramentale i blagoslovine kao svete znakove.

Tako blagoslivljamo jelo, crkvene predmete, kapelice, kipove, spomenike, živo blago i bezbroj drugih nematerijalnih i materijalnih dobara, a među blagoslovinama je i Blagoslov polja”, istaknuo je i dodao kako se sama riječ blagoslov sastoji od dvije riječi: ‘blago’ i ‘sloviti’.

“Sloviti znači govoriti, izreći nešto, dati od sebe i dati sebe. Latinska riječ za blagoslov je ‘benedicere’,što u doslovnom prijevodu znači dobro govoriti o nekome ili nečemu, željeti dobro, zazivati dobro na nekoga. Blagoslov je izvor sreće, zadovoljstva, života, ljubavi, nježnosti i mira. U ‘Biblijskom leksikonu’ stoji: ‘Blagoslov i prokletstvo su izvorno riječi ili djela koji sami po sebi donose spas ili propast”, pojasnio je.

Groblje Masline

Foto: Arhiva / Groblje Masline

Vjernici su tada imali samo otvoreno nebo

Korijeni blagoslova polja sežu sve do vremena Osmanlija, kada su se vjernici okupljali pod otvorenim nebom jer im u vrijeme progona ništa drugo nije ni preostalo.

“Teško je, s obzirom na teritorij Hercegovine, točno utvrditi razdoblje u kojima je započeo blagoslov polja. No, sigurno se može tvrditi kako se taj obred razvijao u kontekstu Svetih misa koja su u vremenu Osmanlijskoga zuluma bile slavljene po grobljima i raznim skrovitim vrtačama koja su nazvana ‘Misišta’. Crkve su bile porušene i spaljene. Za nove tvrde objekte nije se dobivala dozvola. Vjernicima je jedino ostalo otvoreno nebo.

Tako je i Blagoslov polja svoje mjesto našao na grobljima kako bi se molilo za usjeve, zaštitu od zla, čuvanja od zle godine, od groma, kuge, rata i drugih pošasti koja dolaze od zloga.

“U vrijeme pape Grgura Velikog (590.-604.) obavljale bi se procesije na blagdan sv. Marka koji pada na 25. travnja,  u kojima se zazivao Božji blagoslov za polja i usjeve i molilo se za odvraćanje štetnih i zlih sila. Mogli bi reći kako Blagoslov polja u Hercegovini egzistira od 1500. godine. I počinje iza Markovdana”, rekao je fra Knezović.

Nekad je i sam blagoslov drugačije izgledao

Blagoslov polja kroz povijest u Hercegovini imao je mnogo opširniji i svečaniji oblik, s duljim obredima i brojnim zazivima koji su se razlikovali od kraja do kraja, pojasnio je za Bljesak.info fra Mario Knezović.

“To ovisi od kraja do kraja. U prijašnja vremena sve je trajalo duže. Tako bi cijeli puk hodio za svećenikom i na četiri strane groblja bi se blagoslivljalo po četiri puta. Tako je bilo 16 zaziva križem, jednom svijećom, trima svijećama i blagoslovljenom soli i vodom. Također su se pjevale litanije svih svetih, to bi se u narodu zvalo pjevanje ‘pistole’. Uz svećenika bi negdje pjevao poneki nadareni vjernik ili prakaratur”, rekao je.

Blagoslov polja na groblju Smrčenjaci

Foto: Framost / Blagoslov polja na groblju Smrčenjaci

Izumire li ovaj običaj?

Fra Mario Knezović je istaknuo kako je teško govoriti o izumiranju blagoslova polja jer taj običaj i danas okuplja velik broj vjernika te ostaje važan dio obiteljskog i rodbinskog zajedništva.

“Teško je reći da izumire. Dolazak mnoštva vjernika na groblje i blagoslov polja potvrđuje potrebu za tim. To je i dan obiteljskog i rodbinskog druženja. Taj dan se ljudi okupljaju na skupnom objedu koji se kolokvijalno narodski zove ‘užina’. Dok ljudi nešto cijene, vole i čini ih ispunjenima to će i opstati”, kazao je.

“Bolje da umre selo nego običaj”

Kako je za Bljesak.info rekao fra Mario Knezović, blagoslov polja i dalje ima snažno mjesto među vjernicima jer su ljudi, kako ističe, sve više gladni molitve i pučke pobožnosti.

“Kako bi pjesnik Preradović istaknuo: ‘Stalna na tom svijetu samo mijena jest’. Dakle, uvijek će nešto nekada doživjeti svoju preinaku ili kraj. No, dobro znamo kako u Hercegovini postoji nepisano pravilo izrečeno u paroli: ‘Bolje da umre selo nego običaj'”, rekao je.

Prema njegovom mišljenju, ovaj običaj i lijepa pobožnost neće se ugasiti. Čak, uvjeren je fra Mario, kako su ljudi sve više gladni molitve i pučke pobožnosti u kojoj se na prirodan način obavlja obred i izgovaraju molitve kako bi bili očuvani od sila zla koja u materijaliziranom društvu postaju punoljetna.

Dodao je kako bi ljudi trebali blagosloviti prostore u kojima žive i rade, jer se snagom blagoslova nadjačava zlo i grijeh.

 “Blagoslovom otklanjamo svaki utjecaj prokletstva i zla koje ti onda ne može nauditi. Zato, preporučujem, blagoslivljajte prostore u kojima živite i radite, putove kojima prolazite, hranu koju uzimate. Snagom blagoslova koji zazivaš nadjačava se zlo i grijeh. Moleći Božji blagoslov prizivate njegovu zaštitu na ljude, stvari, događaje i cijeli svijet”, istaknuo je fra Mario.

Crkva čvrsto vjeruje kako blagoslovi donose plodove, stoga je naglasio kako se ne radi o nečemu ispraznom nego o duhovnoj sili koja se dijeli blagoslovom.

“Blagoslov je nešto djelotvorno, moćno, božanski snažno, poput svjetla koje silazi s neba i razgoni mrak. Blagoslov djeluje, potiče, ohrabruje naš hod za svjetlom i pristanak uz dobro”, zaključio je.

Continue Reading

KULTURA

Iz rukopisa Brigadira Ilije Vincetica “U HDZu sam i jos sam nemislim mjenjat”

Published

on

Ja sam branitelj, nisam umočen u kriminal, volim Hrvatsku, na srcu su mi interesi hrvatskog naroda i države.
Član sam HDZ-a, aktivno se bavim politikom.
Obnašam visoku dužnost u stranci i u izvršnoj vlasti.
Nisam ni slijep, ni gluh, a ponajmanje glup.
Na izvoru sam informacija i JAKO DOBRO, (iz prve ruke) znam što (već treći mandat) radi Andrek Pelenković.
Znam i što su prije njega radili Ivo Sanader i Jadranka Kosor.
Znam i što su “oni” radili Kolindi Grabar Kitarović, a znam i što je ona radila Hrvatskom narodu i državi.
SVE ZNAM!
I svemu tome unatoč …?
DA!!
Jedan je HDZ!
Oni (IS, JK, KGK, AP) su prolazne pojave.
Ja čekam svoj trenutak!!
Naš ili svoj?
Za mene je to isto.
Ja sam branitelj, Domoljub, Katolik, …!!!
To su aksiomi.
Ako ne reagiram na korupciju, pljačku, laži, progone nedužnih, ubojstva od strane države, ako (doslovno) gazim po leševima koje je posijalo korumpirano sudstvo u mom gradu, DORH, zatvor, ako se na sveučilištu kojim se moj grad ponosi (stranačkim kamaradima) štancaju diplome iza kojih stoji samo stranačka islaznica, ako, ….
Ako nam je mladost iseljena, ako nam selo pustoše, …
Ako zatvaram oči na izdaju i sjedim za istim stolom sa izdajnicima, …
Ja znam zašto to činim.
Ne morate to znati i vi.
Ako ste vi, ili članovi vaše obitelji podnijeli žrtvu, ako trpite nepravdu, ako vas progone, kradu, lažu, pljačkaju – STRPITE SE JOŠ!
“Ne pitajte se što vam je dala Domovina?
Pitajte se što ste vi dali Domovini”!
Jer, ako mi (hadezeovci) dobijemo još jedan mandat, pitanje neće biti:-“Što vam je Domovina dala, nego što vam je uzela?
Otela?
Koga vam je prognala?
Ubila?”
“Stanite uz obalu rijeke i čekajte trenutak kada će rijekom pored vas proći leš vašeg neprijatelja”!
Dajte meni (i meni sličnima) svoje povjerenje i glas.
Jer, ja ću i dalje čekati.
SVOJ trenutak!
Vaš?
Vaši trenuci su ionako prošli.
Uostalom, bolji sam od Sandre Benčić, Rade Borić, Anke partizanke, šmajser Kate, Hajdaša i Dončiča, …

Continue Reading

KULTURA

Zarko Madar..Kad te budu upitali..

Published

on

 

Kad’ te netko pita tko si
Gdje je korijen roda tvoga
Ne srami se nikad reći
Sin sam puka svog’ ramskoga.

Ako dalje pitaju te
Po čemu se ramci znaju
Ti im reci po ljubavi
Prema svome zavičaju.

Budu li te kad pitali
Da opišeš ramac što je
Odgovor nek jasan bude
Pošten, odan vjeran to je.

Možda će te još pitati
Što u duši ramskoj piše
Što to nitko neće moći
Da promjeni ni izbriše.

A ti reci punim glasom
Iza toga moraš stati
Da smo ovdje svoj na svome
Katolici i Hrvati.

I još dodaj tu ustinu
Nek u uho svima uđe
Mi volimo srcem svoje
Poštujemo što je tuđe.

Pa im reci da zapamte
Ramac svoje ne izdaje
Vjera ponos dostojanstvo
Vječno živi vječno traje.

Mi smo narod s tradicijom
Kameni su naši geni
Na čvrstom je tlu svetomu
Naše stablo i korijeni.

Continue Reading

KULTURA

Članice Zajednice žena HDZ BiH Mostar na hodočašću u Rimu

Published

on

 

U organizaciji Gradskog odbora Zajednice žena HDZ BiH Mostar, članice su od 21. do 24. kolovoza sudjelovale na hodočašću u Rimu.

Tijekom boravka posjetile su rimska i vatikanska svetišta i bazilike, sudjelovale na svetim misama te se zajednički molile i promišljale o vrijednostima vjere, zajedništva i služenja drugima.

Poseban trenutak bilo je sudjelovanje na nedjeljnom Angelusu s papom Lavom XIV. te posjet Bazilici svetoga Petra.

Članice su posjetile i grob kraljice Katarine Kosače Kotromanić u crkvi Santa Maria in Aracoeli te Hrvatsku crkvu sv. Jeronima. Tom su prigodom vicerektoru Zavoda sv. Jeronima, don Marku Škrabi, darovale slikovnicu „Zvijezda kraljice Katarine“, predstavivši rad i djelovanje Zajednice žena HDZ BiH Mostar te pridonijevši očuvanju i promicanju kulturne i povijesne baštine.

Hodočašće je proteklo u ozračju molitve, duhovne obnove i zajedništva, sa don Robertom Ćibarićem. Zajedničko putovanje dodatno je učvrstilo povezanost članica i njihovu predanost vrijednostima solidarnosti i odgovornosti prema zajednici.

Gradski odbor Zajednice žena HDZ BiH Mostar i ubuduće će poticati aktivnosti usmjerene na duhovni rast, povezivanje žena i njegovanje zajedništva.

#HDZBiH
#zajednicazenakraljicakatarinakosaca

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba