U Narodnoj knjižnici Široki Brijeg, u petak 17. listopada 2025. godine, svečano je održana izložba slika umjetnice Anđelke Hrkać pod nazivom “Unutarnji svjetovi”.
Izložba donosi niz likovnih radova koji istražuju bogatstvo unutarnjeg doživljaja, emocija i duhovnih pejzaža autorice, izraženih kroz njezin prepoznatljiv slikarski rukopis.
Hrkać svojim djelima poziva promatrače na introspektivno putovanje i promišljanje o vlastitim “unutarnjim svjetovima”, stvarajući atmosferu koja nadilazi vizualno i ulazi u prostor osobnog i duhovnog.
Događaj su organizirali Matica hrvatska – Ogranak Široki Brijeg i uz Briješka zvona, a ulaz na izložbu bio je slobodan.
O umjetničkom opusu Anđelke Hrkać govorio je Tomislav Ćavar, povjesničar umjetnosti iz Širokog Brijega, istaknuvši njezinu dosljednost u izrazu i dubinu motiva.
“U Anđelkinim slikama otvara se pitanje, što je iza vidljivog, iza stvarnosti. Osjeća se veličina i samostalnost prirode, ali i ljudsko divljenje pred njezinom postojanošću. Od lirskih do monumentalnih pejzaža, pa sve do apstraktnih tema, Anđelkina umjetnost poziva nas da zastanemo i ponovno pogledamo svijet — ne onakav kakav jest, nego onakav kakav postaje u dodiru s dušom”, rekao je Ćavar.
U emotivnom obraćanju prisutnima, Anđelka Hrkać je najavila svoj skori odlazak u mirovinu, dodavši kroz osmijeh kako su joj djeca odrasla, poudala se i poženila, te da će sada imati još više vremena za slikanje i pripremu novih izložbi.
Okupljenima je također pročitala nekoliko stihova iz svojih zbirki poezije, podsjetivši da se njezin umjetnički izraz ne zaustavlja samo na platnu, već se proteže i kroz pisanu riječ.
Program je moderirala Željka Šaravanja, dok je izložbu otvorio Ivan Kraljević, savjetnik gradonačelnika Širokog Brijega.
“Grad Široki Brijeg i Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg organizacijom ovakvih događaja prepoznaju važnost kulture i umjetnosti kao temelja identiteta naše zajednice. Umjetnost ne samo da oplemenjuje naš svakodnevni život, već nas potiče na dublje promišljanje o sebi, drugima i svijetu koji nas okružuje”, rekao je Kraljević.
Posjetitelji su imali priliku uživati u njezinom umjetničkom izrazu i susresti se s atmosferom slika koje, kako sam naslov sugerira, progovaraju o skrivenim slojevima ljudske nutrine.
Izložba je još jedan dokaz da likovna umjetnost u Širokom Brijegu ima snažnu i nadahnutu prisutnost.
Život je puno ljepši nego što ga ponekad sami sebi učinimo.
Dobiješ priliku živjeti, disati, voljeti, smijati se, griješiti, padati i ponovno ustajati, a onda se često ponašamo kao da nam je život nešto dužan. Stalno nam nešto nedostaje. Malo više novca, bolji posao, veća kuća, više priznanja, više svega. I dok čekamo da dobijemo ono što nemamo, zaboravljamo uživati u onome što već imamo. A život prolazi. Tiho, dan po dan, i ne pita jesmo li spremni. Nije sreća samo u onome što posjedujemo, nego i u onome što znamo prepoznati. Netko ima mnogo, a nikada mu nije dovoljno. Netko ima malo, a zna se iskreno radovati sitnicama. Netko se smije i kad mu nije lako, a netko pati čak i onda kada mu ništa bitno ne nedostaje. I nemojmo stalno govoriti o svemu što smo zaslužili, a nismo dobili. Ponekad bismo se trebali zapitati i koliko smo toga dobili, a da možda nikada nismo ni znali cijeniti.
Zato zastanimo malo. Udahnimo duboko. Zagrlimo one koje volimo, nasmijmo se bez posebnog razloga i budimo zahvalni na danu koji nam je darovan. Jer život nije savršen, ali je dragocjen. I dok mi čekamo da postane bolji, onaj koji imamo već nam polako prolazi kroz prste. Živimo. Volimo, čuvajmo jedni druge, radujmo se i ne trošimo dane na nezadovoljstvo zbog onoga što nemamo. Nismo ovdje da bismo imali sve. Ovdje smo da bismo znali cijeniti ono što imamo, dok još imamo priliku.
Bog vas blagoslovio.
Zbog odanosti. Odgovornosti. Obećanja koje ne želi da pogazi.
Kada neko dugo ostaje u nečemu što ga povredjuje, lako je zaključiti da ne zna svoju vrednost. Da nema dovoljno samopoštovanja. Da se plaši da odustane.
Ali šta ako razlog nije nijedno od toga?
Šta ako čovek ostaje upravo zato što zna kakav želi da bude?
Zato što veruje da se obećanja održavaju. Da se od ljudi ne odustaje čim postane teško. Da odanost ima vrednost i onda kada više nije jednostavna.
Takav čovek ne mora biti slab. Ne mora biti nesiguran. Niti njegovo ponašanje mora biti posledica detinjstva u kojem je naučio da tudje potrebe stavlja ispred svojih.
Možda samo ne želi da pogazi ono što smatra ispravnim.
I upravo tu počinje jedan od najtežih unutrašnjih sukoba.
Naše najbolje osobine ne štite nas uvek od bolnih posledica.
Odanost nas može zadržati i onda kada nam nije lako. Odgovornost nas može navesti da preuzmemo više nego što smo očekivali. Želja da održimo reč može nas vezati za okolnosti koje više nisu iste kao onda kada smo je dali.
A ništa od toga ne znači da su odanost, odgovornost ili iskrenost pogrešne vrednosti.
Naprotiv.
Problem je što život ne traži uvek da biramo izmedju ispravnog i pogrešnog.
Nekada nas dovede pred dve stvari koje istovremeno smatramo ispravnim.
Da ostanemo verni onome što smo obećali ili da priznamo koliko nas ta odanost košta.
Da istrajemo u nečemu do čega nam je stalo ili da budemo iskreni prema sebi o onome što nam nedostaje.
Da ne izneverimo ono u šta verujemo ili da ne zanemarimo sopstvena osećanja.
I nijedan od tih izbora nije jednostavan.
Čovek ne želi samo da donese odluku. Želi da posle nje i dalje može da poštuje sebe.
Zato neke odluke toliko dugo odlažemo.
Ne zato što ne razumemo šta nam se dogadja, već zato što nam je teško da odustanemo od nečega u šta još iskreno verujemo.
I tu nastaje paradoks koji se često previdi.
Čovek može toliko da se trudi da ne izneveri ono u šta veruje da na kraju počne da izneverava samog sebe.
Može ostati iz odanosti a ne iz slabosti.
Može čekati iz poverenja a ne iz straha.
Može istrajavati iz odgovornosti a ne zato što ne poznaje svoju vrednost.
A ipak, nijedna od tih dobrih namera ne garantuje da će sve ispasti onako kako se nadao.
Dobri razlozi ne garantuju dobre posledice.
Zato nije pošteno svako ostajanje nazvati nedostatkom samopoštovanja.
Ali nije pošteno ni svako istrajavanje proglasiti dokazom karaktera.
Dve stvari mogu biti istinite istovremeno.
Možemo imati dobre razloge da ostanemo i istovremeno osećati koliko nas to košta.
Možemo iskreno verovati u nešto a ipak se suočavati sa sumnjama, razočaranjima i neizvesnošću.
Možemo biti sigurni u svoje namere a ne znati kakav će biti ishod.
I upravo zato treba biti pažljiv kada tudje odluke objašnjavamo nedostatkom samopoštovanja.
Ne znamo uvek šta čovek pokušava da sačuva.
Nekada čuva odnos, nekada obećanje a nekada sopstvenu veru da ono što ima vrednost zaslužuje i strpljenje.
Nije svako ostajanje dokaz slabosti. Niti je svako istrajavanje dokaz dobrote.
Nekada je ostajanje cena koju plaćamo da ne bismo izneverili ono u šta verujemo.
A ono što nas najviše košta nije uvek ono u šta najmanje verujemo.
Nekada je upravo ono do čega nam je najviše stalo.
Modna dizajnerica i stilistica Rada Krivokapić Radonjić iz Kotora nastavlja razvijati svoje profesionalne aktivnosti kroz film, međunarodne modne publikacije, stvaranje novih brendova i promociju individualnog pristupa odijevanju.
Jedna od značajnijih novosti iz 2026. je angažiranje Rade Krivokapić Radonjić kao kostimografkinje za dugometražni film Elma i vrh igle u režiji Rasima Gutića.
„Za razliku od neovisne modne publikacije, izbor odjeće glumaca u filmu mora biti u skladu s karakterom lika kojeg glume, vremenom i okruženjem radnje, kao i s režijom.“ Rada Krivokapić Radonjić
Fotografija: Nedjeljko Malisic
Rada je angažirana i za styling glavne glumice na premijeri filma. Premijera je bila 18. srpnja u sklopu Dana borovnica u
Kulturnom centru „Husein Bašić“ u Plavu. Fotograf na premijeri filma: Neđeljko Mališić.
Tijekom 2026. godine, Rada Krivokapić Radonjić objavljena je u brojnim tiskanim i digitalnim modnim publikacijama iz različitih zemalja, među kojima su izdanja ARRANT Magazina iz Pariza i Untamed Magazina iz Londona, objavljena u srpnju 2026., kao i Photohouse Magazine iz Danske, Award The Voice iz Indije, Maison Adoré iz New Yorka, U FOTO Magazine iz Dubaija, Kelambi Magazine iz Indonezije, D.WONDER iz Berlina, Just be i Beautica iz Kanade, te mnogi, Bold & Beyond Magazine, Iconique Magazine, Marika Magazine, Divider Magazine, Yes Fashion Magazine, na naslovnici FIGGI Magazina i na naslovnici VRNVAALX Magazina iz New Yorka, QUADRO Magazine i EVE Magazine Italia. Rad modne dizajnerice Rade Krivokapić Radonjić također je predstavljen u publikaciji Art Vision Awards iz Londona u trećem kvartalu. Pojavljivanje u ovim publikacijama dio je međunarodne medijske prisutnosti, uz suradnju s fotografkinjama Jovanom Dojkić i Damirom Nesimom te drugim članovima kreativnih timova.
Fotografija: Nedjeljko Malisic
Dana 18. ožujka 2026. registriran je novi i posljednji brend Rade Krivokapić Radonjić: G&M. U prezentaciji brenda planirani su parfem za muškarce, kupaći kostimi, linija donjeg rublja, obuća i drugi modni proizvodi. Parfem za muškarce je u procesu razvoja.
Iako su pobjednici izbora jasni, potpuno suprotstavljene politike, pitanje Izbornog zakona i nezainteresiranost međunarodne zajednice vode BiH u novu blokadu.
Pobjeda nacionalnih opcija i prvi pregovori
Nakon što je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) objavilo službene rezultate Općih izbora u BiH, arhitektura buduće vlasti na entitetskim i državnoj razini u teoriji je postala jasna. Najbolje izborne rezultate, još izraženije nego ranijih godina, ostvarile su tri vodeće nacionalne stranke – HDZ BiH, SNSD i SDA.
Iako su pregovori između ovih političkih opcija već započeli, njihov intenzitet još uvijek nije na razini koja se očekuje u narednim tjednima. Međutim, sam početak razgovora razotkrio je duboke razlike u politikama pobjedničkih stranaka, što predstavlja ogromnu prepreku za uspostavu novog Vijeća ministara, piše ABCportal.info
Hrvati odlučni: Nema vlasti bez izmjena Izbornog zakona
Hrvatski politički predstavnici ovaj su put poslali više nego jasnu poruku – formiranja Vijeća ministara neće biti bez konkretnih i trajnih izmjena Izbornog zakona koje će jamčiti jednakopravnost i onemogućiti preglasavanje pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
S druge strane, legitimni zahtjevi Hrvata nailaze na potpunu nezainteresiranost političkog Sarajeva, gdje je brojniji narod navikao iskorištavati svoju brojčanu nadmoć. Očekivanja da će bošnjačka politika u ovoj fazi dobrovoljno pristati na izbornu reformu gotovo su nikakva, ponajviše jer se bilo kakav kompromis u tamošnjoj javnosti unaprijed označava kao „veleizdaja“.
Izostanak pritiska međunarodne zajednice
U cijeloj situaciji ne treba očekivati ni značajniju ulogu međunarodne zajednice, koja ne pokazuje stvarni interes za rješavanje pitanja koje godinama opterećuje i narušava međuetničke odnose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH.
Hrvati u ovom trenutku nemaju puno opcija za trajno rješavanje svog statusa, zbog čega ne smiju propustiti priliku i ulaziti u novu vlast bez čvrstih jamstava.
Zemlja pred novom dugotrajnom blokadom
Imajući u vidu čvrst stav hrvatske strane da se ne ulazi u Vijeće ministara bez rješavanja Izbornog zakona te potpunu nespremnost bošnjačke politike na uvažavanje ravnopravnosti bez jakog vanjskog pritiska, jasno je da do uspostave vlasti neće doći tako brzo.
Svakako treba spomenuti i vanjsku politiku odnosno imenovanje kadrova gdje Hrvati i Srbi ne bi trebali više niti u snu pristati na bošnjačko unitarističke kadrove u vrhu vanjske politike. Imali smo priliku vidjeti unitarističko i anti bh djelovanje Svena Alkalaja i Zlatka Lagumdžije kao i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića u sferi vanjske politike. Tu će biti velikog protivljenja političkog Sarajeva koji će se teško odreći tako važnih političkih funkcija preko kojih mogu nastaviti manipulirati međunarodnu zajednicu i gurati svoju nakaradnu unitarističku politiku.
Sve to Bosnu i Hercegovinu vodi u novu, još dublju političku krizu i institucionalnu blokadu kojoj se za sada ne vidi brzi rasplet, premda je za SDA od vitalne političke važnosti što prije sastaviti vladu kako bi povratili ono što im je ‘oteto’ od prošlog američkog veleposlanika Murphyja nakon izbora 2022. godine.
