Fotografija

Opis: Žene i djeca

Komentar: Na fotografiji su slijeva nadesno žene: Ružica Miličević, Marica Miličević, Mara Gilja, Dana Ćavar, Anica Brkić, Ivica Mandić i Kata Bošnjak.

Fotografija je nastala ispred rudarske zgrade pored silosa.

Djecu s fotografije upišite u komentare.

Datum: oko 1966.
Lokacija: Široki Brijeg
Zemlja: Bosna i Hercegovina
Autor fotografije: Nije specificirano
Arhiv: privatni arhiv, Snježana Jelinić rođ. Mandić.

HNS: Izmjene Izbornog zakona, EU integracije i ravnopravnost hrvatskoga naroda ostaju prioriteti

HDZ BiH

“Gango moja i moj dit te piva,

Pa ću i ja dok me bude živa!”

GANGA i BEĆARAC MOGU ZAJEDNO RUKU POD RUKU

Glas kamena i Hercegovine orio se i ove godine u srcu Slavonije. Gangalo se, pivalo i igrao Linđo na tradicionalnom Slavonsko-hercegovačom silu u organizaciji Slavonske udruge Hercegovaca na čelu sa predsjednikom mr. sc. Markom Eljugom.

Večer u Kristalu bila je mnogo više od tradicionalnog okupljanja. Uz pjesmu, ples i druženje, Slavonsko-hercegovačko silo još je jednom potvrdilo svoju ulogu u očuvanju kulturne baštine hercegovačkog kraja i njegovanja veza između ljudi koji, bez obzira na to gdje žive danas, ne zaboravljaju svoje korijene.

Svojim dolaskom, posebnu čast svečanosti dali su i predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić, kao izaslanik gradonačelnika Ivana Radića, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane RH Ivan Anušić, državni tajnik Domagoj Mikulić kao i drugi predstavnici  zavičajnih udruga, te brojni gospodarstvenici, kulturni, sportski i javni djelatnici naše županije.

Brojni Hercegovci, njihove obitelji, prijatelji i čuvari tradicije tim su veseljem obilježili 25 godina djelovanja i povezivanja Slavonije i Hercegovine. Kroz organizacije poput Slavonske udruge Hercegovaca ponosno čuvaju veze između svoja dva zavičaja.

Kao kamenčić u mozaiku očuvanja kulturnoga blaga i tradicije Hercegovine, poseban doprinos proslavi dali su članovi HKUD-a “Tihaljina” koji su svojim nastupom pridonijeli bogatom programu, izvodeći gangu te tradicionalne plesove Hercegovine. Posebno je lijepo bilo vidjeti oduševljenje goste koji su se upravo uz gangu i plesove  prisjetili svoga djetinjstva i mladosti, roditelja i rodnoga kraja.

Sa škrtog kamenjara ljudi su naseljavali sela i gradove u okolici Osijeka, Đakova, Vinkovaca te ostalih slavonskih mjesta. Slavonija je u povijesti primila Hercegovce raširenih ruku, kao istinska majka, postavši za njih obećana zemlja. Zbog ovoga je Slavonija u kolektivnom pamćenju Hercegovaca postala poznata kao „naša mala Amerika”.

Široka Slavonska polja i Slavonci otvorena srca prihvatili su tisuće hercegovačkih obitelji u potrazi za plodnom slavonskom ravnicom  i stvaranju novih života.

Hercegovci su u Slavoniju donijeli svoju čvrstinu, radišnost i poduzetnički duh te su kroz godine zajedništva od Slavonaca poprimili smirenost i ljubav prema ravnici, tamburici i slavonskom kolu. Danas potomci Hercegovačkih doseljenika čine neizostavan dio gospodarskog, kulturnog i društvenog identiteta suvremene Slavonije.

“Slavonijo dok ti ime traje

Čuvat ćemo tvoje običaje!”