Connect with us

EKONOMIJA

LJUBIĆ: Postoji samo jedina trojka koja može stabilizirati i pokrenuti BiH

Published

on

Jedina trojka koja može stabilizirati i pokrenuti BiH je ona sastavljena od legitimnih predstavnika triju konstitutivnih naroda. Osvijestimo se i dogovorimo se – dok još imamo vremena

Piše: dr. Božo Ljubić predsjednika Glavnog vijeća HNS BiH

Obraćam vam se prvenstveno kao netko tko je svjedok i, u najvećem razdoblju tridesetogodišnje povijesti izgradnje daytonske BiH, akter političkih procesa. Obraćam vam se također kao predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, institucije koja okuplja, predstavlja i artikulira političku volju gotovo cjelokupnog hrvatskog naroda, jednog od triju ustavotvornih i državotvornih naroda u BiH.

Bosna i Hercegovina suočena s eskalacijom političke krize

Bosna i Hercegovina suočava se s eskalacijom političke krize koja prijeti prijeći i u sigurnosnu. Zapravo, politička kriza u Bosni i Hercegovini permanentno je stanje još od raspada bivše države. Daytonski mirovni sporazum (DMS) zaustavio je rat i dao priliku Bosni i Hercegovini da izgradi samoodrživu državu na načelima konstitutivnosti i ravnopravnosti njezinih triju državotvornih naroda. Međutim, zbog intervencija u ustavni poredak i izborni proces od međunarodnih i domaćih aktera, vrlo kratko nakon Daytona, DMS-u nije ni dana šansa da pokaže svoj državotvorni potencijal. Ove intervencije su, bez obzira na namjere, osnažile srpske separatističke i bošnjačke unitarističke tendencije, a dodatno oslabile ionako neravnopravnu hrvatsku ustavnu poziciju.

Forte postojeće političke krize vezan je uz secesionističke odluke Vlade i Narodne skupštine entiteta Republika Srpska. Bez ikakve sumnje, ovo što danas poduzimaju institucije Republike Srpske, predsjednik, Vlada i Narodna skupština, udar je na ustavni, zakonski i pravni poredak Bosne i Hercegovine.

Kada se danas o Bosni i Hercegovini raspravlja u kontekstu secesionističkih akcija iz entiteta Republika Srpska, svi bismo u BiH, a posebice mi Hrvati, trebali biti jednako zabrinuti zbog udara na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, koji već desetljećima dolaze iz mainstream politike bošnjačkog političkog Sarajeva. Naime, unitaristička i centralizirajuća bošnjačka politika u prvom je redu pogubna za konstitutivnost, ravnopravnost i politički subjektivitet hrvatskog naroda u BiH. Imajući u vidi agresivni bošnjački unitarizam, vrlo je korisno, u ovom slučaju, naglasiti i analogiju s jugoslavenskim unitarizmom i srpskim etnonacionalizmom u bivšoj nam zajedničkoj državi. I Miloševićev režim pozivao se na (pro)jugoslavensko jedinstvo, nametao manjinskom narodu (Albancima) političke predstavnike i zagovarao izborni model “jedan čovjek, jedan glas”, zanemarujući tako ne samo postojanje i autonomiju pokrajina u Srbiji već i federalni karakter cijele tadašnje Jugoslavije. Tragičan ishod srpsko-jugoslavenske unitarističke agende svima u BiH i međunarodnoj zajednici trebao bi biti opomena, a ne uzor i inspiracija.

Je li moguće standardizirati i harmonizirati odnose u višenacionalnoj državi?

Postoje različiti koncepti i modeli u Europi i svijetu kako je to moguće, a oni se svode na dva koncepta, jedno je koncept konsocijacijske demokracije koji se obično definira kao institucionalni federalizam, a drugo je teritorijalni federalizam ili njihove kombinacije u različitim modalitetima.

Ustav iz Daytona temeljen je na konsocijacijskom konceptu “Daytonski Ustav je institucionalizirao glavne elemente klasičnog Lijphartova modela konsocijacijske demokracije u državi (nacionalna konsocijacija) i u Federaciji (regionalna konsocijacija)”… “Tako je Daytonski mirovni sporazum odredio oblik političkog sustava kojemu je potrebna politika akomodacije kao temeljni oblik interakcije triju konstitutivnih naroda, odnosno njihovih izborno legitimiranih elita”, kako piše Mirjana Kasapović. To podrazumijeva međusobno usklađivanje politika umjesto političkog mešetarenja i nadmudrivanja. To podrazumijeva legitimno političko predstavljanje umjesto nacionalnog preglasavanja. To podrazumijeva podjelu vlasti, zajedničko upravljanje, paritet i konsenzus umjesto dominacije. To nije ništa drugo nego politika akomodacije legitimnih predstavnika triju konstitutivnih naroda u BiH.

U svijetu, i još bliže u Europi, postoje uspješni primjeri funkcionalnih demokratskih višenacionalnih država ili višenacionalnih dijelova tih država koji su uspjeli na konceptu konsocijacijske demokracije, političkim sustavima temeljenim na politici akomodacije i konkordancije. Primjeri Belgije, Švicarske, Sjeverne Irske (unutar UK) ili Južnog Tirola (unutar Italije) to svjedoče. Nakon pokušaja većinskih Grka da ukinu tadašnje konsocijacijske aranžmane i realiziraju koncept “građanske države”, uslijedio je rat između ciparskih Turaka i ciparskih Grka, a Cipar se kao država podijelio na dva dijela. Kao u već navedenom primjeru srpsko-jugoslavenske unitarističke agende, i ovaj ciparski primjer trebao bi nam poslužiti kao opomena, a ne kao uzor i inspiracija.

Zašto su Švicarska, Belgija, Sjeverna Irska i Južni Tirol primjeri uspješne, a Bosna i Hercegovina neuspješne konsocijacije?

Zato što je u navedenim zemljama i regijama postojala, i još uvijek postoji, većinska podrška državnom uređenju na konceptu konsocijacijske demokracije, odnosno politici akomodacije (dogovor i međusobno usklađivanje), to jest, konkordancije (suglasnost/konsenzus).

Primjera radi, u Sjevernoj je Irskoj desetljećima trajao krvavi sukob između katoličke zajednice i protestantskih unionista u kojemu je ubijeno tri i pol tisuće ljudi. Na Veliki petak 10. travnja 1998. godine predstavnici sjevernoirskih katolika i protestanata te Velike Britanije i Republike Irske potpisali su sporazum temeljen na konsocijacijskim načelima. U Belfastu i ostatku Sjeverne Irske od tada vlada mir i provodi se politika akomodacije. Glavni razlog uspješnosti sjevernoirskog konsocijacijskog aranžmana nalazi se u činjenici, koju su potvrdila razna istraživanja, da je podrška konsocijacijskom uređenju na razini cijele Sjeverne Irske iznosila 72% – kod većinskih protestanata 63%, a kod manjinskih katolika čak 87%.

Koliko znam, u BiH takvo istraživanje nije provedeno, ali mogu pretpostaviti da bi kod Hrvata podrška bila iznad 95%, a kod Srba bih mogao očekivati iznad 50%. S obzirom na to da se svako spominjanje konsocijacijskog uređenja (iako su i DMS i Ustav BiH na njemu bazirani) kod političkih Bošnjaka doživljava kao podjela Bosne i Hercegovine, pretpostavljam kako je podrška Bošnjaka konsocijacijskom uređenju BiH marginalna, ispod 5%. U javnom prostoru ona se do sada mogla zamijetiti samo kod jako malog broja bošnjačkih intelektualaca, čiji je najglasniji i najhrabriji predstavnik Enver Kazaz.

Drugi je primjer vezan uz Belgiju, uspješnu demokratsku konsocijaciju sastavljenu od tri regije, (Flandrija, Valonija, Bruxelles) i tri zajednice (Valonci, Flamanci i Nijemci). Što se tiče Belgije, vrlo je indikativno i moje iskustvo. Dok se odvijala “povijesna sjednica” Doma naroda Federacije BiH 17. ožujka 2011. godine, na kojoj je počela uspostava vlasti onodobne “platforme”, bio sam, kao predsjednik HDZ-a 1990., na radnoj večeri u jednom restoranu u podnožju Koševske ulice u Sarajevu u društvu Wilfrieda Martensa, predsjednika Europske pučke stranke (EPP) i predstavnika ostalih stranaka iz BiH pridruženih EPP-u. Nakon što sam dobio vijest da je formirana vlast u Federaciji BiH bez legitimnih predstavnika hrvatskog naroda, ljutit i ponižen upitao sam Martensa, koji je kao Flamanac, pripadnik većinske belgijske zajednice, bio višestruki belgijski premijer, što bi se dogodilo u Belgiji kada bi, primjerice, većinski Flamanci formirali vlast bez manjinskih Valonaca. – Belgija bi se raspala – odgovorio je Martens. BiH se nije raspala, jer i ne može, jer nikada nije ni bila istinski integrirana, a svoju cjelovitost može u najvećoj mjeri zahvaliti međunarodnoj zajednici kao najjačem kohezivnom čimbeniku.

Primjeri Sjeverne Irske i Belgije svjedoče da je moguće harmonizirati odnose u višenacionalnom društvu, stoga treba prestati širiti dezinformacije kako je konsocijacijsko uređenje iz Daytona luđačka košulja za BiH i ugledati se u pozitivne primjere konsocijacijskih modela i praksa, kojih u svijetu ima značajan broj. Tim više jer su i politološka teorija i politička praksa pokazale da konsocijacijski aranžmani imaju potencijal stabilizacije i harmonizacije složenih država, osobito u njihovu postkonfliktnom razdoblju.

Međutim, preduvjet za uspjeh konsocijacijskih aranžmana je da glavni društveni segmenti, u našem slučaju tri konstitutivna naroda, prihvate višenacionalni karakter države, odnosno da jedni drugima priznaju jednaka prava na Bosnu i Hercegovinu.

Kao samoodrživa država BiH je moguća jedino na temeljnim načelima Daytona, to jest kao država triju konstitutivnih državotvornih naroda, uz poštivanje ljudskih i građanskih prava i svih onih koji ne pripadaju jednom od triju konstitutivnih naroda.

Neporeciva je politička, ustavnopravna, logička i semantička istina da je konstitutivnost i ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata i Srba temeljno načelo, ne samo Ustava BiH nego i cjelokupnog Daytonskog mirovnog sporazuma. Odluka Ustavnog suda BiH U-5/98 (takozvana odluka o konstitutivnosti), kao i odluka U-23/14 (predmet “Ljubić”) izrijekom potvrđuju kako je konstitutivnost triju naroda izvornija od entiteta, odnosno kako su entiteti posljedica, tj. samo jedan od oblika institucionalizacije i operacionalizacije konstitutivnih prava triju naroda. Stoga je, u skladu s temeljnim načelom DMS-a i Ustava BiH, moguće i legitimno da se BiH sastoji od dva, tri ili pet entiteta, kao što je moguće i legitimno ukinuti postojeće entitete ako se legitimni predstavnici triju konstitutivnih naroda tako dogovore. Stoga je, u skladu s Ustavom BiH, sasvim legitimno zagovarati i federalnu jedinicu s hrvatskom većinom, tim više jer već postoje federalne jedinice sa srpskom (RS) i bošnjačkom većinom (FBiH). Ali je u potpunosti nelegitimno, antidaytonski i antiustavno, jednostrano, bez suglasnosti svih triju naroda provoditi bilo separatističku bilo unitarističku politiku.

Reforma Izbornog zakona prvi je i najvažniji korak

– Drugi su vidjeli što jest i upitali – zašto? Ja sam vidio što može biti i upitao – zašto ne? – govorio je Robert Fitzgerald Kennedy. Vođen tom logikom, zajedno sa svojim suradnicima, 2014. godine pokrenuo sam ustavnu tužbu na neustavnost Izbornog zakona BiH, koja se u prvom redu ogledala u činjenici da Hrvatima, kao najmalobrojnijem konstitutivnom narodu, Izbornim zakonom nije bilo mogućnosti izbora legitimnih političkih predstavnika. Ustavni sud BiH je svojim odlukom U-23/14, “odlukom o legitimnom političkom predstavljanju” iz 2016. (predmet “Ljubić”), proglasio Izborni zakon BiH neustavnim i naložio Parlamentarnoj skupštini BiH izmjene Zakona kako bi se svim konstitutivnim narodima omogućilo legitimno političko predstavljanje “na svim administrativno-političkim razinama” u skladu s Ustavom BiH. Presuda još nije provedena jer se tome protive politike većinskog naroda u BiH koje bi, poput ciparskih Grka, željele pravnim i političkim nasiljem ukinuti postojeće konsocijacijske aranžmane i tako uspostaviti “građansku državu”. Neka nam ciparski primjer bude opomena, a ne uzor i inspiracija.

Osvijestimo se i dogovorimo se!

Ako nekome od domaćih ili međunarodnih čimbenika nisu bila dovoljna sva dosadašnja upozorenja, nadam se da će događaj od 12. svibnja 2025. na obilježavanju Dana Vojske RS-a u vojarni Kozara biti dovoljno osvješćujući. Reforma vojske u BiH na sva je usta od domaćih i stranih aktera hvaljena kao najuspješnija od svih reformi, a vojska se isticala kao čimbenik stabilnosti BiH (kako kratkovidno). Dana 12. svibnja se, naime, vojska podijelila. Dodatnu opasnost za BiH predstavljaju tipovi u vlasti kao što je ministar MUP-a FBiH koji bi, umjesto trojice službenika SIPA-e, u Istočno Sarajevo poslao specijalnu jedinicu MUP-a FBiH da uhiti Dodika i ostale, kao i ministar obrane BiH koji bi navodno poslao bataljun vojne policije u vojarnu Kozara “samo da je znao da će se tamo pojaviti” Dodik i ostali.

Stabilnosti BiH ne pridonose (naprotiv) ni takozvane platforme “dvije trojke +”, koje pompozno najavljuju kako će pokrenuti BiH u smjeru stabilizacije, prosperiteta i europskih integracija. Zanemarujući, pritom, odnosno negirajući, ustavno pravo hrvatskog naroda da slobodno i samostalno bira vlastite legitimne političke predstavnike. Kako prozirno, kako licemjerno, kako amaterski, kako neprovedivo. Ne može BiH u Europu bez hrvatskog naroda kao njezina državotvornog konstitutivnog subjekta. Kao predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora i član Odbora Hrvatskog sabora za Hrvate izvan Republike Hrvatske s punom vjerodostojnošću tvrdim da Republika Hrvatska podržava europski put BiH, ali samo pod uvjetom poštivanja konstitutivnih nacionalnih prava hrvatskog naroda u BiH. Stoga je moja poruka – kao nekoga tko živi Bosnu i Hercegovinu više od 70 godina – novoosviještenim europejcima iz BiH i onim Europljanima koji ih podržavaju sljedeća: jedina trojka koja može stabilizirati i pokrenuti BiH je ona sastavljena od legitimnih predstavnika triju konstitutivnih naroda. Osvijestimo se i dogovorimo se – dok još imamo vremena!/HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

BUHAČ U BRUXELLESU: Europski put BiH nema alternativu

Published

on

Na poziv predsjedatelja novoosnovane Radne skupine Europskoga odbora regija za Bosnu i Hercegovinu Csabae Borbolyja, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Marija Buhač sudjelovala je u ponedjeljak u Bruxellesu u radu prvoga, ustrojbenog sastanka Skupine.

Buhač je, u uvodnomu izlaganju na panelu naziva “Nastavak reformskih procesa: Uloga lokalnih vlasti i jačanje kapaciteta”, izrazila zadovoljstvo ustrojavanjem Radne skupine za BiH koja će značiti kontinuitet odnosno nastavak djelovanja ranije Radne skupine za prostor zapadnoga Balkana, priopćeno je iz Vlade HNŽ.

“Ovo tijelo sada preuzima iznimno važnu ulogu jer će djelovati isključivo posvećeno Bosni i Hercegovini, što je posebno važno u svjetlu otvaranja pristupnih pregovora iz ožujka prošle godine. Svjesna važnosti tih procesa i činjenice da ovdje govorim uime Vlade HNŽ-a, i ovom prigodom podsjećam kako smo u više navrata potvrdili svoju punu opredijeljenosti pružanju potpore i, u sklopu naših mjerodavnosti, sudjelovanju u europskomu putu naše zemlje, što je smjer koji nema alternativu”, poručila je predsjednice Vlade HNŽ-a.

Buhač je dodala kako županija kojoj je na čelu aktivno sudjeluje u svim procesima u sklopu mehanizma koordinacije koji je u BiH uspostavljen s ciljem osiguranja i iznošenja usuglašenoga stajališta u komunikaciji s institucijama Europske unije.

“Taj se proces temelji na načelima poštivanja postojeće unutarnje pravne i političke strukture u BiH i zaštite ustavima utvrđenih mjerodavnosti svih razina vlasti. Nakon donošenja povijesne odluke o otvaranju pregovora, potrebno je uložiti maksimalne napore kako bismo, kroz dijalog i konsenzus, poštivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, ustavnih ovlasti i mjerodavnosti svih razina vlasti, ostvarili nove korake na našemu europskom putu”, dodala je Buhač.

Buhač je istaknula kako je važan proces donošenja reformske agende vezane za novi Plan rasta za prostor zapadnoga Balkana koji mora proći Vijeće ministara kako bi bili stvoreni osnovni preduvjeti za provedbu prijeko potrebnih reformi.

“Jasno je koliki bi preobražajni učinak Plan rasta imao na gospodarstvo BiH, osiguravajući nam brojne pogodnosti članstva u EU i prije formalnoga pristupanja, a istodobno i snažnije povezivanje s jedinstvenim tržištem EU”, poručila je Buhač, obećavši kako će HNŽ nastaviti pružati punu potporu svim aktivnostima usmjerenima na ostvarivanje trajne stabilnosti, gospodarskoga napretka i rasta, provedbi reformi i konačnom integriranju BiH u veliku europsku obitelj.

Inače, svrha Radne skupine Europskoga odbora regija za BiH je poticanje suradnje i razmjene najboljih praksi između EU i svih razina vlasti u BiH, s ciljem pružanja potpore što bržemu pristupanju BiH Europskoj uniji.

Buhač je, kao jedna od sedmoro panelista na temu nastavka reformskih procesa, jasno iskazala pripravnost za punom suradnjom s Radnom skupinom, ujedno zahvalivši državama članicama EU na dosadašnjoj ukupnoj potpori BiH i njezinim nižim administrativnim jedinicama, stoji u priopćenju./HMS/

 

 

Preporučeno:

Continue Reading

EKONOMIJA

Zastupnica Filipović svečano otvorila jubilarne „Dane berbe grožđa – Brotnjo 2025“

Published

on

Jubilarno 70. izdanje turističko-kulturno-gospodarske manifestacije „Dani berbe grožđa – Brotnjo 2025“ održano je na Broćanskom trgu u Čitluku uz bogat kulturni program, nazočnost brojnih uzvanika i snažnu podršku svih razina vlasti. Manifestacija koja kroz desetljeća promiče vinsku tradiciju, kulturnu baštinu i turistički potencijal Brotnja i ove je godine potvrdila svoj status jednog od najvažnijih događaja ovoga kraja.

Središnja svečanost započela je mimohodom kulturno-umjetničkih društava, vinara i predstavnika lokalnih zajednica tijekom kojeg su predstavljeni nošnje, glazba i običaji Brotnja. Nakon mimohoda manifestaciju je svečano otvorila zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.

U svom obraćanju načelnik općine Čitluk Marin Radišić naglasio je kako je jubilarno 70. izdanje „Dana berbe grožđa“ potvrda dugovječnosti i posebnosti ove manifestacije, istaknuvši da je riječ o jednoj od najprepoznatljivijih i najdugovječnijih manifestacija u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je kako je Brotnjo oduvijek bilo prepoznato kao srce vinogradarstva i vinarstva, što potvrđuju i brojne medalje koje lokalni vinari osvajaju na domaćim i međunarodnim sajmovima. „Za naše vinogradare ova je godina bila jedna od najboljih u posljednjih desetak godina, pa vjerujemo da ćemo dogodine imati vina vrhunske kvalitete“, kazao je načelnik Radišić. Naglasio je i važnost turizma u razvoju općine, podsjetivši da je Čitluk prva općina u županiji osnovala turističku zajednicu čiji se rezultati već vide. Posebno je istaknuo infrastrukturne projekte poput izgradnje školskih sportskih dvorana, novih ambulanti, vatrogasnog doma te ulaganja u gospodarsku zonu, što otvara prostor za nova zapošljavanja. „Svi ovi rezultati ostvaruju se uz potporu viših razina vlasti, a vjerujem da će suradnja i dalje jačati“, zaključio je načelnik Radišić, zahvalivši svima koji podupiru održavanje manifestacije.

Zastupnica Darijana Filipović čestitala je organizatorima na značajnom jubileju, istaknuvši kako je manifestacija „Dani berbe grožđa“ odavno prerasla samu promociju vrhunskih vina blatine i žilavke te postala manifestacija koja ima svoj gospodarski, kulturni, turistički i edukacijski značaj. Ovom prilikom naglasila je kako sedam desetljeća trajanja ove tradicije svjedoči o zajedništvu i predanosti brojnih ljudi uključenih u organizaciju, a posebnu je zahvalnost uputila vinarima i vinogradarima koji svojim radom daju najveći doprinos. „Vino je prisutno u našem kulturnom, duhovnom i svakodnevnom životu“, poručila je zastupnica Filipović, dodavši kako upravo ono okuplja ljude u zajedništvu, slavlju i čuvanju tradicije te je svečano proglasila manifestaciju otvorenom

Uz zastupnicu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanu Filipović, svečanosti su nazočili zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Damir Džeba, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Kristina Šimović, ministrica prometa i komunikacija u Vladi FBiH Andrijana Katić, glavni tajnik HDZ-a BiH Goran Božić, predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, predsjednik Vlade ŽZH-a Predrag Čović, ministar za branitelje Domovinskog rata u Vladi ŽZH-a Mladen Begić, ministar za pitanje branitelja u Vladi HNŽ-a Đuro Prkačin, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi HNŽ-a Mario Jurica, ministar prometa i veza u Vladi HNŽ-a Ivo Bevanda, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi u Vladi HNŽ-a Milenko Bevanda, savjetnica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonke Milasa, Žana Ćorić, ravnateljica Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH Vlatka Martinović, ravnatelj Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove FBiH Željko Obradović, zamjenica ravnatelja MIO/PIO FBiH Miljana Glamuzina, gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić, gradonačelnik Grada Ljubuškog Vedran Markotić, načelnik Općine Grude Ljubo Grizelj, gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković te načelnik Općine Neum Dragan Jurković.

Continue Reading

EKONOMIJA

Potpisan ugovor za nadzor radova na dionici Mostar sjever – Mostar jug

Published

on

U sjedištu JP Autoceste FBiH u Mostaru danas je potpisan Ugovor za usluge nadzora radova i tehničke asistencije za dionicu Mostar sjever – Mostar jug autoceste na Koridoru 5C.

Ugovor su potpisali direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić i Stephen Kimmett, predstavnik konzorcija koji čine Roughton International Limited i IRD Engineering Srl, priopćeno je iz JP Autoceste FBiH.

Potpisivanju su prisustvovali i direktor Roughton International Limited Ranjith Gunaratne te predstavnica IRD Engineering Srl Minela Bašić.

Kako se navodi, ukupna vrijednost ugovora iznosi 8.189.618,62 eura s PDV-om, a sredstva su osigurana u okviru zajma potpisanog s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

– Nakon današnjeg potpisivanja ugovora za usluge nadzora radova i tehničke asistencije ostalo nam je još završiti i postupak odabira izvođača radova na dionici Mostar sjever – Mostar jug. Ovaj postupak se nalazi u drugoj, završnoj, fazi te je za očekivati da ćemo ubrzo krenuti s radovima na izgradnji ove dionice, jedne od najkompleksnijih na cijelom Koridoru – rekao je Denis Lasić, direktor JP Autoceste FBiH.

Dionica Mostar sjever – Mostar jug, ukupne dužine 13,8 km, dio je LOT-a 4 Koridora Vc. Dionica počinje petljom Mostar sjever u naselju Kutilivač, a završava petljom Mostar jug koja je povezana s magistralnim putem M6.1 Gnojnice – Blagaj.. Trasa na dionici prolazi uglavnom brdovitim i planinskim terenom, pa se duž trase izmjenjuju usjeci i nasipi s većim brojem objekata.

Na ovoj dionici, osim navedenih petlji s bočnim naplatnim mjestima, gradit će se 11 mostova/vijadukata, šest dvocjevnih tunela, tri potputnjaka, dva natputnjaka, a u sklopu petlje Mostar sjever projektiran je i Centar za kontrolu i upravljanje prometom (COKP).

Kompletna dionica Mostar sjever – Mostar jug prolazi kroz Grad Mostar, odnosno Hercegovačko – neretvansku županiju, zaključeno je u priopćenju./HMS/

 

 

Preporučeno:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba