Connect with us

EKONOMIJA

LJUBIĆ: Postoji samo jedina trojka koja može stabilizirati i pokrenuti BiH

Published

on

Jedina trojka koja može stabilizirati i pokrenuti BiH je ona sastavljena od legitimnih predstavnika triju konstitutivnih naroda. Osvijestimo se i dogovorimo se – dok još imamo vremena

Piše: dr. Božo Ljubić predsjednika Glavnog vijeća HNS BiH

Obraćam vam se prvenstveno kao netko tko je svjedok i, u najvećem razdoblju tridesetogodišnje povijesti izgradnje daytonske BiH, akter političkih procesa. Obraćam vam se također kao predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, institucije koja okuplja, predstavlja i artikulira političku volju gotovo cjelokupnog hrvatskog naroda, jednog od triju ustavotvornih i državotvornih naroda u BiH.

Bosna i Hercegovina suočena s eskalacijom političke krize

Bosna i Hercegovina suočava se s eskalacijom političke krize koja prijeti prijeći i u sigurnosnu. Zapravo, politička kriza u Bosni i Hercegovini permanentno je stanje još od raspada bivše države. Daytonski mirovni sporazum (DMS) zaustavio je rat i dao priliku Bosni i Hercegovini da izgradi samoodrživu državu na načelima konstitutivnosti i ravnopravnosti njezinih triju državotvornih naroda. Međutim, zbog intervencija u ustavni poredak i izborni proces od međunarodnih i domaćih aktera, vrlo kratko nakon Daytona, DMS-u nije ni dana šansa da pokaže svoj državotvorni potencijal. Ove intervencije su, bez obzira na namjere, osnažile srpske separatističke i bošnjačke unitarističke tendencije, a dodatno oslabile ionako neravnopravnu hrvatsku ustavnu poziciju.

Forte postojeće političke krize vezan je uz secesionističke odluke Vlade i Narodne skupštine entiteta Republika Srpska. Bez ikakve sumnje, ovo što danas poduzimaju institucije Republike Srpske, predsjednik, Vlada i Narodna skupština, udar je na ustavni, zakonski i pravni poredak Bosne i Hercegovine.

Kada se danas o Bosni i Hercegovini raspravlja u kontekstu secesionističkih akcija iz entiteta Republika Srpska, svi bismo u BiH, a posebice mi Hrvati, trebali biti jednako zabrinuti zbog udara na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, koji već desetljećima dolaze iz mainstream politike bošnjačkog političkog Sarajeva. Naime, unitaristička i centralizirajuća bošnjačka politika u prvom je redu pogubna za konstitutivnost, ravnopravnost i politički subjektivitet hrvatskog naroda u BiH. Imajući u vidi agresivni bošnjački unitarizam, vrlo je korisno, u ovom slučaju, naglasiti i analogiju s jugoslavenskim unitarizmom i srpskim etnonacionalizmom u bivšoj nam zajedničkoj državi. I Miloševićev režim pozivao se na (pro)jugoslavensko jedinstvo, nametao manjinskom narodu (Albancima) političke predstavnike i zagovarao izborni model “jedan čovjek, jedan glas”, zanemarujući tako ne samo postojanje i autonomiju pokrajina u Srbiji već i federalni karakter cijele tadašnje Jugoslavije. Tragičan ishod srpsko-jugoslavenske unitarističke agende svima u BiH i međunarodnoj zajednici trebao bi biti opomena, a ne uzor i inspiracija.

Je li moguće standardizirati i harmonizirati odnose u višenacionalnoj državi?

Postoje različiti koncepti i modeli u Europi i svijetu kako je to moguće, a oni se svode na dva koncepta, jedno je koncept konsocijacijske demokracije koji se obično definira kao institucionalni federalizam, a drugo je teritorijalni federalizam ili njihove kombinacije u različitim modalitetima.

Ustav iz Daytona temeljen je na konsocijacijskom konceptu “Daytonski Ustav je institucionalizirao glavne elemente klasičnog Lijphartova modela konsocijacijske demokracije u državi (nacionalna konsocijacija) i u Federaciji (regionalna konsocijacija)”… “Tako je Daytonski mirovni sporazum odredio oblik političkog sustava kojemu je potrebna politika akomodacije kao temeljni oblik interakcije triju konstitutivnih naroda, odnosno njihovih izborno legitimiranih elita”, kako piše Mirjana Kasapović. To podrazumijeva međusobno usklađivanje politika umjesto političkog mešetarenja i nadmudrivanja. To podrazumijeva legitimno političko predstavljanje umjesto nacionalnog preglasavanja. To podrazumijeva podjelu vlasti, zajedničko upravljanje, paritet i konsenzus umjesto dominacije. To nije ništa drugo nego politika akomodacije legitimnih predstavnika triju konstitutivnih naroda u BiH.

U svijetu, i još bliže u Europi, postoje uspješni primjeri funkcionalnih demokratskih višenacionalnih država ili višenacionalnih dijelova tih država koji su uspjeli na konceptu konsocijacijske demokracije, političkim sustavima temeljenim na politici akomodacije i konkordancije. Primjeri Belgije, Švicarske, Sjeverne Irske (unutar UK) ili Južnog Tirola (unutar Italije) to svjedoče. Nakon pokušaja većinskih Grka da ukinu tadašnje konsocijacijske aranžmane i realiziraju koncept “građanske države”, uslijedio je rat između ciparskih Turaka i ciparskih Grka, a Cipar se kao država podijelio na dva dijela. Kao u već navedenom primjeru srpsko-jugoslavenske unitarističke agende, i ovaj ciparski primjer trebao bi nam poslužiti kao opomena, a ne kao uzor i inspiracija.

Zašto su Švicarska, Belgija, Sjeverna Irska i Južni Tirol primjeri uspješne, a Bosna i Hercegovina neuspješne konsocijacije?

Zato što je u navedenim zemljama i regijama postojala, i još uvijek postoji, većinska podrška državnom uređenju na konceptu konsocijacijske demokracije, odnosno politici akomodacije (dogovor i međusobno usklađivanje), to jest, konkordancije (suglasnost/konsenzus).

Primjera radi, u Sjevernoj je Irskoj desetljećima trajao krvavi sukob između katoličke zajednice i protestantskih unionista u kojemu je ubijeno tri i pol tisuće ljudi. Na Veliki petak 10. travnja 1998. godine predstavnici sjevernoirskih katolika i protestanata te Velike Britanije i Republike Irske potpisali su sporazum temeljen na konsocijacijskim načelima. U Belfastu i ostatku Sjeverne Irske od tada vlada mir i provodi se politika akomodacije. Glavni razlog uspješnosti sjevernoirskog konsocijacijskog aranžmana nalazi se u činjenici, koju su potvrdila razna istraživanja, da je podrška konsocijacijskom uređenju na razini cijele Sjeverne Irske iznosila 72% – kod većinskih protestanata 63%, a kod manjinskih katolika čak 87%.

Koliko znam, u BiH takvo istraživanje nije provedeno, ali mogu pretpostaviti da bi kod Hrvata podrška bila iznad 95%, a kod Srba bih mogao očekivati iznad 50%. S obzirom na to da se svako spominjanje konsocijacijskog uređenja (iako su i DMS i Ustav BiH na njemu bazirani) kod političkih Bošnjaka doživljava kao podjela Bosne i Hercegovine, pretpostavljam kako je podrška Bošnjaka konsocijacijskom uređenju BiH marginalna, ispod 5%. U javnom prostoru ona se do sada mogla zamijetiti samo kod jako malog broja bošnjačkih intelektualaca, čiji je najglasniji i najhrabriji predstavnik Enver Kazaz.

Drugi je primjer vezan uz Belgiju, uspješnu demokratsku konsocijaciju sastavljenu od tri regije, (Flandrija, Valonija, Bruxelles) i tri zajednice (Valonci, Flamanci i Nijemci). Što se tiče Belgije, vrlo je indikativno i moje iskustvo. Dok se odvijala “povijesna sjednica” Doma naroda Federacije BiH 17. ožujka 2011. godine, na kojoj je počela uspostava vlasti onodobne “platforme”, bio sam, kao predsjednik HDZ-a 1990., na radnoj večeri u jednom restoranu u podnožju Koševske ulice u Sarajevu u društvu Wilfrieda Martensa, predsjednika Europske pučke stranke (EPP) i predstavnika ostalih stranaka iz BiH pridruženih EPP-u. Nakon što sam dobio vijest da je formirana vlast u Federaciji BiH bez legitimnih predstavnika hrvatskog naroda, ljutit i ponižen upitao sam Martensa, koji je kao Flamanac, pripadnik većinske belgijske zajednice, bio višestruki belgijski premijer, što bi se dogodilo u Belgiji kada bi, primjerice, većinski Flamanci formirali vlast bez manjinskih Valonaca. – Belgija bi se raspala – odgovorio je Martens. BiH se nije raspala, jer i ne može, jer nikada nije ni bila istinski integrirana, a svoju cjelovitost može u najvećoj mjeri zahvaliti međunarodnoj zajednici kao najjačem kohezivnom čimbeniku.

Primjeri Sjeverne Irske i Belgije svjedoče da je moguće harmonizirati odnose u višenacionalnom društvu, stoga treba prestati širiti dezinformacije kako je konsocijacijsko uređenje iz Daytona luđačka košulja za BiH i ugledati se u pozitivne primjere konsocijacijskih modela i praksa, kojih u svijetu ima značajan broj. Tim više jer su i politološka teorija i politička praksa pokazale da konsocijacijski aranžmani imaju potencijal stabilizacije i harmonizacije složenih država, osobito u njihovu postkonfliktnom razdoblju.

Međutim, preduvjet za uspjeh konsocijacijskih aranžmana je da glavni društveni segmenti, u našem slučaju tri konstitutivna naroda, prihvate višenacionalni karakter države, odnosno da jedni drugima priznaju jednaka prava na Bosnu i Hercegovinu.

Kao samoodrživa država BiH je moguća jedino na temeljnim načelima Daytona, to jest kao država triju konstitutivnih državotvornih naroda, uz poštivanje ljudskih i građanskih prava i svih onih koji ne pripadaju jednom od triju konstitutivnih naroda.

Neporeciva je politička, ustavnopravna, logička i semantička istina da je konstitutivnost i ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata i Srba temeljno načelo, ne samo Ustava BiH nego i cjelokupnog Daytonskog mirovnog sporazuma. Odluka Ustavnog suda BiH U-5/98 (takozvana odluka o konstitutivnosti), kao i odluka U-23/14 (predmet “Ljubić”) izrijekom potvrđuju kako je konstitutivnost triju naroda izvornija od entiteta, odnosno kako su entiteti posljedica, tj. samo jedan od oblika institucionalizacije i operacionalizacije konstitutivnih prava triju naroda. Stoga je, u skladu s temeljnim načelom DMS-a i Ustava BiH, moguće i legitimno da se BiH sastoji od dva, tri ili pet entiteta, kao što je moguće i legitimno ukinuti postojeće entitete ako se legitimni predstavnici triju konstitutivnih naroda tako dogovore. Stoga je, u skladu s Ustavom BiH, sasvim legitimno zagovarati i federalnu jedinicu s hrvatskom većinom, tim više jer već postoje federalne jedinice sa srpskom (RS) i bošnjačkom većinom (FBiH). Ali je u potpunosti nelegitimno, antidaytonski i antiustavno, jednostrano, bez suglasnosti svih triju naroda provoditi bilo separatističku bilo unitarističku politiku.

Reforma Izbornog zakona prvi je i najvažniji korak

– Drugi su vidjeli što jest i upitali – zašto? Ja sam vidio što može biti i upitao – zašto ne? – govorio je Robert Fitzgerald Kennedy. Vođen tom logikom, zajedno sa svojim suradnicima, 2014. godine pokrenuo sam ustavnu tužbu na neustavnost Izbornog zakona BiH, koja se u prvom redu ogledala u činjenici da Hrvatima, kao najmalobrojnijem konstitutivnom narodu, Izbornim zakonom nije bilo mogućnosti izbora legitimnih političkih predstavnika. Ustavni sud BiH je svojim odlukom U-23/14, “odlukom o legitimnom političkom predstavljanju” iz 2016. (predmet “Ljubić”), proglasio Izborni zakon BiH neustavnim i naložio Parlamentarnoj skupštini BiH izmjene Zakona kako bi se svim konstitutivnim narodima omogućilo legitimno političko predstavljanje “na svim administrativno-političkim razinama” u skladu s Ustavom BiH. Presuda još nije provedena jer se tome protive politike većinskog naroda u BiH koje bi, poput ciparskih Grka, željele pravnim i političkim nasiljem ukinuti postojeće konsocijacijske aranžmane i tako uspostaviti “građansku državu”. Neka nam ciparski primjer bude opomena, a ne uzor i inspiracija.

Osvijestimo se i dogovorimo se!

Ako nekome od domaćih ili međunarodnih čimbenika nisu bila dovoljna sva dosadašnja upozorenja, nadam se da će događaj od 12. svibnja 2025. na obilježavanju Dana Vojske RS-a u vojarni Kozara biti dovoljno osvješćujući. Reforma vojske u BiH na sva je usta od domaćih i stranih aktera hvaljena kao najuspješnija od svih reformi, a vojska se isticala kao čimbenik stabilnosti BiH (kako kratkovidno). Dana 12. svibnja se, naime, vojska podijelila. Dodatnu opasnost za BiH predstavljaju tipovi u vlasti kao što je ministar MUP-a FBiH koji bi, umjesto trojice službenika SIPA-e, u Istočno Sarajevo poslao specijalnu jedinicu MUP-a FBiH da uhiti Dodika i ostale, kao i ministar obrane BiH koji bi navodno poslao bataljun vojne policije u vojarnu Kozara “samo da je znao da će se tamo pojaviti” Dodik i ostali.

Stabilnosti BiH ne pridonose (naprotiv) ni takozvane platforme “dvije trojke +”, koje pompozno najavljuju kako će pokrenuti BiH u smjeru stabilizacije, prosperiteta i europskih integracija. Zanemarujući, pritom, odnosno negirajući, ustavno pravo hrvatskog naroda da slobodno i samostalno bira vlastite legitimne političke predstavnike. Kako prozirno, kako licemjerno, kako amaterski, kako neprovedivo. Ne može BiH u Europu bez hrvatskog naroda kao njezina državotvornog konstitutivnog subjekta. Kao predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora i član Odbora Hrvatskog sabora za Hrvate izvan Republike Hrvatske s punom vjerodostojnošću tvrdim da Republika Hrvatska podržava europski put BiH, ali samo pod uvjetom poštivanja konstitutivnih nacionalnih prava hrvatskog naroda u BiH. Stoga je moja poruka – kao nekoga tko živi Bosnu i Hercegovinu više od 70 godina – novoosviještenim europejcima iz BiH i onim Europljanima koji ih podržavaju sljedeća: jedina trojka koja može stabilizirati i pokrenuti BiH je ona sastavljena od legitimnih predstavnika triju konstitutivnih naroda. Osvijestimo se i dogovorimo se – dok još imamo vremena!/HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

Nove investicije u Širokom Brijegu: Sufinancira se kanalizacija, vodovod u Knešpolju i kredit EIB-a

Published

on

Gradonačelnik Širokog Brijega Ivo Pavković i ministar gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke Zvonimir Širić potpisali su u utorak tri ugovora o sufinanciranju, ukupne vrijednosti 272.000 KM.

Sredstva su namijenjena realizaciji važnih infrastrukturnih projekata te godišnjoj otplati investicijskog kredita Europske investicijske banke (EIB).

Nastavak izgradnje kanalizacijskog kolektora

Prvi ugovor odnosi se na sufinanciranje projekta „Izgradnja kanalizacijskog kolektora C – III. faza“, čija ukupna vrijednost iznosi 291.887,48 KM.

Ministarstvo gospodarstva ŽZH sudjelovat će u financiranju ovog projekta s 80.000,00 KM, odnosno 27,41 posto ukupne vrijednosti, navodi se na službenoj stranici Grada Širokog Brijega.

Infrastruktura za Industrijsku zonu Knešpolje

Drugi ugovor potpisan je za sufinanciranje projekta „Izgradnja vodoopskrbne i fekalne kanalizacijske mreže u industrijskoj zoni Knešpolje“, ukupne vrijednosti 525.330,00 KM.

Za provedbu ovog projekta Ministarstvo će osigurati 122.000,00 KM, što čini 23,22 posto ukupnog iznosa.

Sufinanciranje kredita EIB-a i daljnji razvoj grada

Treći ugovor odnosi se na sufinanciranje godišnje otplate investicijskog kredita Europske investicijske banke (EIB) u ukupnom iznosu od 290.000,00 KM, gdje će Ministarstvo sudjelovati s 70.000,00 KM (24,14 posto).

Potpisivanjem ovih ugovora osigurana su značajna dodatna sredstva za nastavak realizacije ključnih infrastrukturnih projekata te daljnje unaprjeđenje komunalne infrastrukture na području Grada Širokog Brijega.

www.abcportal.info

Facebook komentari

 

 

 

Continue Reading

EKONOMIJA

Inicijative i projekti između Splita i gradova u BiH okvir za zajednički razvoj i povezivanje

Published

on

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović boravili su danas u službenom posjetu Gradu Splitu, gdje su održali sastanak s gradonačelnikom Tomislavom Šutom.

Središnje teme razgovora obuhvatile su daljnje jačanje suradnje Splita s gradovima u BiH kroz razmjenu iskustava, zajedničko planiranje razvojnih inicijativa te povezivanje lokalnih zajednica u područjima od zajedničkog interesa.Galerija 2

Istaknuto je kako dugogodišnje prijateljstvo i institucionalna povezanost Splita i Mostara predstavljaju uspješan primjer prekogranične suradnje, koja se kontinuirano razvija kroz kulturne, gospodarske, obrazovne i druge oblike partnerstva. Naglašeno je kako upravo takvi modeli suradnje mogu biti poticaj za snažnije povezivanje Splita i drugih gradova u BiH. Galerija 6

Ovom prilikom, predsjedatelj Čović istaknuo je kako su gradovi i općine nositelji razvoja te kako suradnja na lokalnoj razini otvara prostor za konkretnu provedbu razvojnih politika, jačanje gospodarskih veza i učinkovitije korištenje prilika u okviru procesa europskih integracija.

Zastupnica Filipović se osvrnula na važnost sustavne razmjene iskustava između jedinica lokalne samouprave te ocijenila kako daljnje povezivanje gradova iz BiH sa Splitom kroz zajedničke projekte doprinosi stvaranju kvalitetnijih uvjeta za život svih žitelja.Galerija 8

U kontekstu daljnje suradnje, gradonačelnik Šuta govorio je o mogućnostima zajedničke provedbe razvojnih projekata, korištenju europskih fondova te prijenosu dobrih praksi Splita u području urbane mobilnosti, prometnih rješenja, komunalne infrastrukture te održivog razvoja na druge sredine.

Poručeno je kako suradnja lokalnih zajednica i razvijanje institucionalnih partnerstava predstavljaju važan doprinos ukupnim odnosima BiH i Republike Hrvatske. Potvrđena je obostrana spremnost za nastavak intenzivne suradnje i razvijanje novih zajedničkih inicijativa koje će pridonijeti gospodarskom, infrastrukturnom i društvenom razvoju lokalnih zajednica u obje zemlje.

 

Split
sastanak
inicijative
partnerstvo

Međužupanijska suradnja temelj novih razvojnih inicijativa Dalmacije i BiH

Izdvajamo

04.08.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5

Tijekom službenog boravka u Splitu predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović te zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović održali su radni sastanak sa županom Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom, nastavljajući razgovore o jačanju suradnje između Republike Hrvatske i BiH.

Sastanak je bio posvećen daljnjem osnaživanju suradnje, razvoju zajedničkih projekata te unaprjeđenju partnerskih odnosa između BiH i Splitsko-dalmatinske županije. U tom je kontekstu istaknuta važnost Sporazuma o suradnji koji su ove godine potpisale Splitsko-dalmatinska i Zapadnohercegovačka županija, čime je stvoren institucionalni okvir za snažnije povezivanje u područjima gospodarstva, infrastrukture, obrazovanja, turizma, zdravstva, kulture i korištenja europskih fondova.

Naglašeno je kako posebno Dalmaciju i Hercegovinu povezuju višestoljetne društvene i gospodarske veze te prometna i geografska upućenost. Posebno je istaknuto kako znatan broj stanovnika dijela županija, zbog blizine granice s RH, svakodnevno odlazi na rad u Splitsko-dalmatinsku županiju, što dodatno potvrđuje potrebu kontinuiranog unaprjeđenja prometne povezanosti i stvaranja novih razvojnih prilika s obje strane granice.

Predsjedatelj Čović istaknuo je kako suradnja i veze između BiH i Hrvatske daju važan doprinos ukupnom razvoju prilika za dobrobit hrvatskoga naroda i svih drugih žitelja u BiH, ali i europskoj perspektivi BiH. Istovremeno, naglasio je kako institucionalno povezivanje i zajedničko planiranje razvojnih politika omogućuju učinkovitije odgovore na izazove s kojima se susreću brojne lokalne zajednice.

Zastupnica Filipović poručila je kako postoje velike mogućnosti za dodatno proširenje suradnje kroz zajedničke projekte i razmjenu iskustava između institucija. Prirodna povezanost Dalmacije i Hercegovine, ali i drugih područja u BiH, predstavlja značajan potencijal za stvaranje novih gospodarskih, obrazovnih i društvenih partnerstava koja će pridonijeti ravnomjernom razvoju i boljoj kvaliteti života.

Župan Boban kazao je kako Splitsko-dalmatinska županija već dugi niz godina razvija uspješnu suradnju sa županijama te posebno s gradovima i općinama u BiH kroz zajedničke projekte, prekogranične programe i institucionalna partnerstva, čime se dodatno potvrđuje opredijeljenost za jačanje veza hrvatskoga naroda te razvoj prostora na kojima dijele zajedničke gospodarske, kulturne i društvene interese.

Na sastanku je izražena spremnost za pokretanje novih inicijativa i suradnje u područjima obrazovanja, zdravstva, digitalne transformacije, zaštite okoliša, kulture i razvoja lokalnih zajednica, uz maksimalno korištenje mogućnosti koje pružaju europski financijski instrumenti.

 

Split
nove inicijative
suradnja
međužupanijska suradnja

Continue Reading

EKONOMIJA

Potpora održavanju petoga izdanja Moba Street Food festivala u Mostaru

Published

on

 

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije-kantona

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač primila je danas, u svojemu uredu, organizatore Moba Street Food festivala Antonija Krtalića i Nikija Radića. Peto izdanje toga, sada već široko prepoznatoga turističko-gastronomskog zbivanja u Gradu na Neretvi, bit će održano u razdoblju od 26. kolovoza do 6. rujna, tradicionalno na platou iza Gimnazije Mostar.

– Našim ćemo posjetiteljima, kroz tih dvanaest dana, osigurati jedinstveno gastro putovanje kroz razne kuhinje i jela s potpisom koje će pripremati entuzijastični izlagači Mobe. Ne zaboravljajući ni naše najmlađe, organizirali smo i dječje radionice, a cjelokupan će festival oplemeniti i raznolik glazbeni program – kazuju organizatori, podsjećajući na sjajne pokazatelje iz prethodnih godina.

– Moba Street Food festival nadrastao je mjesni karakter i postao prepoznatljivo turističko zbivanje u samomu srcu sezone, kada je Mostar prepun turista kako onih iz domaćih sredina, tako i iz cijeloga svijeta. Festival raste i razvija se, svake godine donoseći nešto novo, a prepoznajući ga upravo kao upečatljiv doprinos našoj ljetnoj turističkoj ponudi, Vlada HNŽ-a podržat će njegovu organizaciju, a našim sugrađanima vrhunsku zabavu u ove vruće ljetne dane – poručila je predsjednica Buhač.

 

Pristup informacijama

Ustav

Proračun

Korisne poveznice

Relevantne poveznice

Mapa stranice

Kontakt

Vijesti

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba