Mato Zovko: Žepče danas ima 5700 zaposlenih, gradimo novi Dom zdravlja vrijedan 12 milijuna KM
Načelnik Žepča govori o kapitalnim projektima, gospodarstvu i izvozu, novim poslovnim zonama, povratku obitelji iz inozemstva, cestama, vodoopskrbi, obrazovanju…
U povodu Dana općine Žepče, koji se obilježava 14. listopada, s načelnikom Matom Zovkom razgovarali smo o razvoju općine, kapitalnim investicijama i planovima za iduće razdoblje. Žepče danas ima oko 5700 zaposlenih, izvoz veći od 175 milijuna KM i niz poslovnih zona, a među najvažnijim budućim projektima izdvajaju se nova zgrada Doma zdravlja vrijedna oko 12 milijuna KM i zgrada općinske uprave. Govorili smo i o vodoopskrbi, cestama, povratku stanovništva, obrazovanju, kulturi, sportu, izborima i međunacionalnim odnosima.
Večernji list BiH: Načelniče Zovko, u povodu Dana općine Žepče prilika je osvrnuti se na najvažnije projekte realizirane u proteklom razdoblju. Među značajnijim investicijama ističe se i projekt nove zgrade Doma zdravlja. Koliko ste zadovoljni dosadašnjim razvojem Žepča, što biste posebno izdvojili i kada građani mogu očekivati završetak nove zgrade Doma zdravlja?
Zadovoljni smo razvojem općine Žepče. Prije rata bila je to nerazvijena općina s oko 3000 zaposlenih. Danas je srednje razvijena općina s oko 5700 zaposlenih. U idućem razdoblju planirali smo izgradnju dvaju zahtjevnih kapitalnih objekata – Doma zdravlja i zgrade općinske uprave.
Večernji list BiH: Jedan od najvažnijih projekata za kvalitetu života stanovnika Žepča svakako je izgradnja novog Doma zdravlja sa stacionarom. Kako napreduje realizacija ovog projekta, kada se može očekivati njegov završetak i koliko će nova zdravstvena ustanova unaprijediti dostupnost i kvalitetu zdravstvenih usluga?
Najvažniji i prioritetan projekt izgradnja je zgrade Doma zdravlja sa stacionarom površine 6300 četvornih metara, vrijedne oko 12 milijuna KM. Za prvu fazu potpisan je ugovor za betonske i armiračke radove do krova u iznosu od 3,157.000 KM. Sredstva su osigurana iz općinskog proračuna, Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Hrvatske. U nastavku izgradnje Vlada ZDŽ-a osigurat će nova sredstva, a veliku pomoć i dalje očekujemo od Vlade Republike Hrvatske. Završetak očekujemo za tri do četiri godine. Zdravstvo prvenstveno ovisi o zdravstvenim djelatnicima i liječnicima. Uz njih, bolje uvjete rada i suvremenu opremu, zdravstvenu uslugu podignut ćemo na višu razinu.
Večernji list BiH: Opskrba pitkom vodom jedan je od dugogodišnjih izazova Žepča, posebno tijekom ljetnih mjeseci. U tijeku su istraživanja i radovi na pronalaženju novih izvorišta. Koliko ste blizu trajnom rješenju problema vodoopskrbe i kakvi su planovi za daljnje širenje i modernizaciju vodovodne mreže?
Davno smo mislili da smo uglavnom riješili pitanje opskrbe stanovništva gradskim vodovodom. Klimatske promjene i smanjenje izdašnosti izvora doprinijeli su nestašicama pitke vode. U tijeku su pripreme za geološka istraživanja, a već su započela i bušenja kako bismo osigurali nove količine vode.
Večernji list BiH: Žepče ima snažnu poduzetničku tradiciju, a gospodarske zone postupno se popunjavaju novim proizvodnim i poslovnim kapacitetima. Pritom važnu ulogu ima i Razvojna agencija Žepče, koja godinama pruža potporu lokalnom gospodarstvu. Kakva je trenutačna gospodarska slika općine, postoji li interes novih investitora i koliko je rad Agencije pridonio gospodarskom razvoju Žepča?
Ponosni smo na svoje poslovne zone. Prvu smo izgradili još 1998. godine, Poslovnu zonu XP Žepče, zatim Begov Han, Polja i Radovlje – četiri zone u vlasništvu Općine, a počinje i gradnja pete, Tatarbudžak. Proširujemo i Poslovnu zonu Polja. Tri poslovne zone gradili su poduzetnici uz pomoć Općine Žepče: Golubinja, Goliješnica-Lug i Ljeskovica. One zapošljavaju velik broj radnika. Uvijek imamo usvojen regulacijski plan i osigurano građevinsko zemljište za domaće i strane investitore. Danas posluje oko 1100 poslovnih subjekata. Broj zaposlenih je oko 5700. Izvoz je u 2025. godini iznosio 175 milijuna KM, a uvoz 161 milijun KM.
Večernji list BiH: Posljednjih godina značajna sredstva ulažu se u prometnu i komunalnu infrastrukturu, kako u središtu Žepča tako i u udaljenijim naseljima, gdje se asfaltiraju lokalne ceste i proširuje mreža javne rasvjete. Koje biste projekte posebno izdvojili, koliko je još naselja kojima nedostaje osnovna infrastruktura i može li se u dogledno vrijeme osigurati ravnomjeran razvoj svih dijelova općine?
Općina Žepče ima 120 kilometara lokalnih cesta, 190 kilometara nekategoriziranih cesta i 26 kilometara ulica. Ove godine uloženo je oko četiri milijuna KM u gradske ulice, poslovne zone te lokalne i nekategorizirane ceste. Među većim ulaganjima su ona po 300.000 KM u ulice Stjepana Tomaševića i Abdulvehaba Ilhamije te Ulicu hrvatskih branitelja i Poslovnu zonu XP, kao i 250.000 KM u Poslovnu zonu Polja.
Večernji list BiH: Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša sve su važnija pitanja za lokalne zajednice. Žepče je uključeno u projekte zelene transformacije i kružnog gospodarstva, a planirana su i ulaganja u modernizaciju sustava prikupljanja otpada. Koliko ste blizu dugoročnom rješenju pitanja otpada i što bi projekti u okviru zelene agende trebali konkretno donijeti građanima i gospodarstvu?
Najbitnije je istaknuti da se komunalni otpad prikuplja na cijelom području općine Žepče i odvozi na Regionalni deponij Mošćanica u Zenici i Regionalni deponij Doboj. Kroz projekt kružne ekonomije, koji implementiramo s općinama Tešanj i Teslić preko Češke razvojne agencije, nastojimo što manje otpada voziti na deponije. Za našu općinu vrlo je značajno i to što smo izgradili novi prečistač otpadnih voda s kolektorom, koji je pušten u rad 2006. godine.
Večernji list BiH: Realizacija velikih infrastrukturnih projekata često nadilazi financijske mogućnosti lokalnih zajednica. Koliko je Žepče uspješno u privlačenju sredstava viših razina vlasti, međunarodnih organizacija, europskih fondova i Republike Hrvatske te koje biste projekte realizirane zahvaljujući toj suradnji posebno izdvojili?
Davno smo shvatili da je općinski proračun nedovoljan za sve potrebe općine. Više od 20 godina implementiramo brojne projekte međunarodnih organizacija i vlada europskih država te nekoliko projekata Europske unije. Možda smo jedina općina u BiH koja je implementirala i realizirala četiri projekta prekogranične suradnje IPA između BiH, Republike Hrvatske i Crne Gore, a ovih dana trebamo potpisati ugovore za još dva projekta. Uglavnom je riječ o projektima iz gospodarstva, zdravstva, školstva i drugih područja. Sve projekte realizira Razvojna agencija Žepče uz pomoć općinskih službi.
Večernji list BiH: Iseljavanje stanovništva i nedostatak radne snage izazovi su s kojima se suočava gotovo cijela Bosna i Hercegovina. Kakva je danas demografska slika Žepča, primjećujete li povratak ljudi iz inozemstva i koliko ulaganja u obrazovanje, uključujući povezivanje obrazovnih programa s potrebama lokalnog gospodarstva, mogu pridonijeti ostanku mladih?
Za vrijeme koronavirusa gotovo je zaustavljen odlazak mladih iz Žepča. Danas imamo puno više povratnika. Prošle godine imali smo više od 40 povratničkih obitelji s 53 djece te još oko 40 samaca. Kada je riječ o školstvu, Općina Žepče prva je i jedina u BiH koja je još od 2009. godine, u skladu sa zakonom, nadležna za osnovno i srednje obrazovanje, a naknadno je tu nadležnost dobila i Usora. Upis učenika u srednje škole prilagođavamo potrebama gospodarstva. U učeničkom domu KŠC-a “Don Bosco” boravi 98 učenika od Neuma do Orašja.
Večernji list BiH: Žepče ima bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, ali i prirodne potencijale koji još nisu u potpunosti turistički valorizirani. Što smatrate najvećim neiskorištenim potencijalom općine i može li turizam u budućnosti postati značajniji dio lokalnog gospodarstva?
Prvi pisani trag o Žepču datira od 14. listopada 1458. godine i upravo se zato tog datuma obilježava Dan općine. Nalazimo se na vrlo povoljnom geografskom položaju. Kroz Žepče prolaze magistralna cesta M-17 i željeznička pruga Šamac – Sarajevo, a gradi se i 21,5 kilometara autoceste na koridoru Vc. Nastojat ćemo sve to iskoristiti za gospodarski i turistički razvoj.
Večernji list BiH: Sport, kultura i društveni život važni su za kvalitetu života stanovnika, osobito mladih. Žepče ima bogatu tradiciju kulturnih manifestacija, sportskih uspjeha i djelovanja brojnih udruga. Koliko Općina ulaže u razvoj sportskih i kulturnih sadržaja, postoje li planovi za izgradnju ili obnovu infrastrukture i što biste izdvojili kao najveće uspjehe u ovom području?
JU Dom kulture Žepče u suradnji s brojnim udrugama organizira mnoge kulturne sadržaje. Među najvažnijima su Žepačko ljeto i Dani kazališta. Stvorili smo vrlo dobre uvjete za razvoj svih sportova. Imamo Gradsku sportsku dvoranu, školske i dvije privatne dvorane, glavni nogometni teren i pomoćni teren s umjetnom travom te nogometno igralište s poligonom u KŠC-u. Tijekom cijele godine imamo različite društvene sadržaje za sve generacije.
Večernji list BiH: Iza nas su i opći izbori u BiH. Kako ste ih doživjeli?
Izbore sam kao dopredsjednik OO-a HDZ-a doživio pobjedonosno i radosno. Rezultat u Žepču je odličan.
U Predsjedništvo BiH nakon dugo vremena izabrana je hrvatska predstavnica koja je dobila većinsku potporu hrvatskih birača. Mogu li ovi izbori biti početak relaksacije odnosa među narodima u zemlji?
Najveća pobjeda Hrvata je što smo izabrali svoju hrvatsku članicu Predsjedništva BiH Darijanu Filipović. Vjerujem da će to itekako pridonijeti iskrenijim odnosima između naroda u BiH.
Večernji list BiH: Žepče ima dugu tradiciju zajedničkog života različitih naroda i kultura, što je jedno od njegovih prepoznatljivih obilježja. Koliko je ta raznolikost prednost u razvoju lokalne zajednice i koliko je važno očuvati je za buduće generacije?
Žepče, prema popisu stanovništva, ima 59 posto Hrvata, 39 posto Bošnjaka i dva posto Srba. Prošli smo teška ratna i poratna vremena. Danas sam ponosan na međuljudske i međunacionalne odnose u Žepču. Stvorili smo ugodno životno i poslovno okružje. Prije svega, ne daj Bože prirodnih i drugih nepogoda. Želio bih veći broj tvornica, veći broj zaposlenih, zaustavljen odlazak stanovništva te izgrađenu i otvorenu novu zgradu Doma zdravlja.
Izvor: večernji bih
