Connect with us

KULTURA

Iz prošlosti Širokog Brijega: Utemeljenje glazbene škole iz 1974.

Published

on

Digitalni arhiv Široki Brijeg je objavio fotografiju s opisom: Ravnatelj i profesor Mirko Kraljević s polaznicima “Muzičke škole Lištica” u kinu Borak.

 

 

Komentar: U sarajevskom Oslobođenju od 9. studenog 1974. godine Zvonimir Martinović piše:

LIŠTICA: Otvorena Niža muzička škola

Pri Radničkom univerzitetu u Lištici, nedavno je otvorena Niža muzička škola kao istureno odjeljenje Srednje muzičke škole u Mostaru. Interes među kandidatima bio je vrlo velik.

Prijavilo se preko 80 kandidata, od čega je njih 31 položilo prijemni ispit. Kandidati su podijeljeni u dva odjeljenja, a sa njima radi Mirko Kraljević, profesor muzike. Ovo je, u stvari, pripremno odjeljenje koje će u narednoj godini moći da se upiše u prvi razred Niže muzičke škole.

U večernjem listu od 19. ožujka 1976. pod naslovom “Muzički poletarci” A. Ćavar piše:

Svestranim zalaganjem svih društveno-političkih faktora komune u prošloj godini otvorena je Osnovna muzička škola u Lištici, odjel Srednje muzičke škole iz Mostara.

 

 

Škola je za sada smještena u prostorijama Doma kulture, ali će u toku ove školske godine dobiti nove prostorije. Po riječima Mirka Kraljevića, stalnog profesora škole, koji ujedno organizira i rad škole, ona ima dva odjela, za klavir i harmoniku, sa 68 učenika. Među mladima – każe Mirko Kraljević – je veliko zanimanje za muzičko obrazovanje.

Za ovu školsku godinu javilo se više od 100 kandidata, ali nisu mogli svi biti primljeni, jer se polaže prijemni ispit. Iduće godine očekuje se mnogo više kandidata, jer su u toku i pripreme za otvaranje gudačkog odjela. Uz Zajednicu za osnovno obrazovanje školu pomaže i Skupština općine.

U večernjem listu iz 1977. godine Slavo Sopta također piše:

Već dvije godine u Lištici radi Područni odjel Muzičke škole iz Mostara, koju vodi profesor i rukovodilac škole Mirko Kraljević. Taj odjel radi pri Narodnom sveučilištu Lištica u čijim se prostorijama izvodi nastava, a u sljedećoj godini škola će prerasti u vlastite učionice.

 

 

Zasad su najmlađi imali u programu klavir i harmoniku, a dogodine će se uvesti i violina. Većina je predavača iz Muzičke škole Mostar, koji svakog tjedna dolaze u Lišticu. U prošloj godini bila su dva odjela sa 67 učenika, a audicija za upis novih polaznika, od 8 do 10 godina, obavit će se 23. o. m. u Lištici u prostorijama Doma kulture.

O financiranju te ustanove brigu vodi Zajednica za osnovno obrazovanje SO-e Lištica. Mladi muzičari te škole već su nastupili u Lištici i susjednim općinama. U početku o. m. gu dački orkestar Muzičke škole iz Mostara, sa solistima na klaviru i violini, gostovao je u Lištici, u kojoj je za najmlađe i njihove roditelje održao koncert ozbiljne muzike prilagođene najmlađima, a uskoro će najmlađi muzičari Lištice gostovati u Mostaru.

U Osnovnoj glazbenoj školi na Lištici do Domovinskog rata radili su: Jakov Milković (1976.), Olgica Jurica (1977.), Vesna Ćubela, Meliha Kolukčija (1978.), Hasan Krpo, Smilja Mihić, Vilko Jutt (1980.), Ines Prajo (1983.), Tonćika Kolobarić (1984.), Saad Trnovac (1986.), Mubera Muminagić (1988.), Oliver Jurica, Jasna Vrankić (1989.), Katarina Petković (1990.), Marko Begić, Sanda Zekić, Dunja Lasić (1991.), Joško Slišković, Konrad Vidović (1992.) i Ante Slišković.

 

 

Ravnatelji su bili: Mirko Kraljević (1974.), Nermana Jusić (1985.), Jasna Vrankić (1989.) i Ljubo Begić (1990.).

Datum: 1977. / Lokacija: Široki Brijeg / Zemlja: Bosna i Hercegovina. / Autor fotografija: Nije specificirano / Arhiv: Glazbena škola Široki Brijeg

Vrisak.info

Continue Reading

EKONOMIJA

Iz Rukopisa Mije Ćosića direktora kompanije “Ćosićpromex” iz Usore Blagoslovljen novi dan

Published

on

Blagoslovljen današnji dan.
Život se ne sastoji samo od velikih odluka i važnih događaja. Mnogo više ga oblikuju male misli, svakodnevni stavovi i način na koji gledamo sebe, druge ljude i svijet oko sebe. Često potrošimo mnogo snage pokušavajući promijeniti okolnosti, a zaboravljamo da je najvažnija promjena ona koja se događa u našem srcu. Lako je postati zarobljen brigama, razočaranjima i tuđim pogreškama. Lako je primijetiti ono što nedostaje, ono što nije uspjelo ili ono što drugi rade pogrešno. Međutim, čovjek koji želi rasti u mudrosti i svetosti uči gledati dublje. Predstavnici Mjesne zajednice Sivša u posjetu kod Općinskog načelnika | OPĆINA USORAOn ne zatvara oči pred problemima, ali ne dopušta da problemi postanu središte njegova života. Takav čovjek nastoji u svakome pronaći ono dobro. Svjestan je da svaka osoba nosi svoje borbe, svoje rane i svoje križeve. Zato ne sudi olako, nego pokušava razumjeti. Ne natječe se s drugima, nego se raduje njihovim uspjesima. Zna da tuđe svjetlo ne umanjuje njegovo vlastito. Istinska veličina ne sastoji se u tome da budemo bolji od drugih, nego da svakoga dana budemo bolji nego jučer. Zato mudra osoba više vremena posvećuje vlastitom rastu nego kritiziranju drugih. Dok se mnogi bave tuđim manama, ona nastoji pročistiti svoje srce.
Bog vas blagoslovio

DALJINOM GLEDAM
Tišina je
moje okruženje.
Tu sazreli su svi snovi.
I ne postoje granice
u telu zarobljenom,
svetlost probija se…
Otvaram i zatvaram oči.
Ljiljana Skelić Vemić
/jun 2026./
Članice udruženja privrednika “Biznis centar”Obilazak radova i posjeta gospodrstvenicima u obuhvatu Poduzetničke zone Žabljak | OPĆINA USORA

Continue Reading

KULTURA

Ema Emila Antic..ZAŠTO?

Published

on

 

Zašto te sretoh
Kada tužan kraj
Iza ugla vreba?
Zašto mi izmami
Težak uzdisaj
Skidajuć’ mi zvezdu
Sa somotnog neba?

Zašto te zavoleh
Ko ptica slobodu
Tvoja nežnost vezuje
Od lanaca jače
Krili smo se
Kao slepi putnici na brodu
Ti nikad zaboravljeni
Mili čarobnjače.

A zora pusti svoj korak
Dotrča nam brže
Nego što smo hteli
Da bar ovaj život
Nije tako gorak
Da se ima više
Nego što se želi.

Ni hiljadu “zašto”
Neće mi pomoći
Dok mi je srce
Pod “okupacijom” tvojom
Uzalud se nadah
Da kraj neće doći
Da ćeš me bar zauvek
Zvati dragom svojom

Ema Emila Antic

Continue Reading

KULTURA

Svečanom sjednicom zaokruženi su ovogodišnji Dani HAZU-a u BiH

Published

on

HAZU u BiH u službi znanja, identiteta i budućnosti hrvatskoga naroda

Izdvajamo

23.06.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18

Dodjelom priznanja pojedincima i ustanovama koji su svojim radom, suradnjom i potporom pridonijeli razvoju Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini danas je održana 12. svečana sjednica HAZU-a u BiH. U središtu svečanosti bile su poruke o očuvanju hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta, jačanju znanstvenih i umjetničkih institucija te odgovornosti prema budućnosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

Zlatna zahvalnica dodijeljena je Hrvatskom narodnom saboru Bosne i Hercegovine za višegodišnju potporu razvoju HAZU-a u BiH. Priznanje je uime HNS-a BiH preuzeo predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora BiH akademik Dragan Čović.

„Dvanaest godina koje su iza nas ostavljaju vidljiv trag onoga što jest Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini. Uvjeren sam da ne možemo graditi svoj suverenitet i svoju konstitutivnost bez Akademije, koja uvelike nadilazi područja znanosti i umjetnosti i predstavlja pouzdan oslonac našemu identitetu“, poručio je akademik Čović.

Pozvao je članove akademske zajednice da nastave jačati povezanost HAZU-a u BiH sa srodnim ustanovama u Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj i širem okruženju te da osobnim djelovanjem pridonesu njezinoj daljnjoj vidljivosti i razvoju.

„Još je mnogo posla pred nama. Potrebno je nastaviti jačati umreženost koju naša Akademija gradi sa srodnim institucijama te osobnim doprinosom jačati njezinu ulogu i mjesto u Bosni i Hercegovini“, naglasio je akademik Čović.

Zlatna povelja zahvalnosti, najviše priznanje HAZU-a u BiH, dodijeljena je predsjedniku Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini akademiku Mladenu Bevandi za iznimne zasluge u razvoju i afirmaciji Akademije. Povelju mu je uručio predsjednik Skupštine HAZU-a u BiH akademik Šimun Musa.

„U novo desetljeće krenuli smo odvažno, s poletom i programskim sadržajima koji nisu nisko postavljeni. Akademija raste, sazrijeva, postaje vidljiva i svoju misiju ostvaruje konkretnim djelima, izradom projekata i organiziranjem znanstvenih skupova. Na taj način neposredno potičemo razvoj znanosti i umjetnosti, širimo prostor stvaralačke slobode te razvijamo kritičko mišljenje, interdisciplinarnost i etičnost znanstvenoga i umjetničkog rada“, kazao je akademik Mladen Bevanda.

Svečana sjednica bila je prigoda za pregled jednogodišnjeg rada Akademije, predstavljanje ostvarenih rezultata i utvrđivanje smjernica za njezino daljnje djelovanje. Ujedno je istaknuta važnost povezivanja znanstvene, umjetničke i kulturne zajednice te jačanja suradnje s institucijama koje podupiru rad HAZU-a u BiH.

„Akademija će djelovati i skrbiti o znamenjima našega naroda. Pred kamenim pločama, prvim tragovima našega jezika i kulture, zastajemo zazivajući snagu da očuvamo hrvatski narod i njegovo ime, a istodobno budemo bliski svakom čovjeku i svakom narodu. Vođeni razboritošću, mudrošću, obzirnošću, ustrajnošću i snošljivošću, nastojat ćemo da HAZU u BiH svojim djelovanjem u području znanosti i umjetnosti pomogne svojemu narodu“, poručio je akademik Šimun Musa, predsjednik Skupštine HAZU-a u BiH.

Zlatne plakete dodijeljene su akademiku Boži Žepiću, akademiku Branku Kataliniću i prof. dr. sc. Ivi Čolaku, dok su Zlatne zahvalnice, uz Hrvatski narodni sabor BiH, dodijeljene Radioteleviziji Herceg Bosne, Vladi Srednjobosanske županije, prof. dr. sc. Ivici Šarcu i prof. dr. sc. Ugi Vlaisavljeviću. Za počasne članove HAZU-a u BiH izabrani su prof. dr. Jure Zovko i prof. dr. sc. Ante Kvesić, a za dopisnog člana akademski kipar Stjepan Skoko.

Nazočnima se potom obratio veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Nj. E. Ivan Sabolić, koji je potvrdio kako Vlada Republike Hrvatske ostaje pouzdan partner ustanovama koje pridonose očuvanju hrvatskoga identiteta, jačanju društvenih kapaciteta i europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.

„U vremenu obilježenom složenim društvenim, političkim, gospodarskim i kulturnim izazovima jasno vidimo koliko su potrebne ustanove koje djeluju iznad dnevne politike, kratkoročnih interesa i prolaznih podjela. Dok se mnoge institucije nužno bave izazovima svakodnevice, Akademija dugoročno promišlja o budućnosti naroda, razvoju društva, očuvanju kulture i napretku znanosti. Neka i dalje bude mjesto susreta znanja i odgovornosti, tradicije i suvremenosti te nacionalnog identiteta i univerzalnih vrijednosti“, poručio je veleposlanik Sabolić.

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač naglasila je kako očuvanje povijesti, jezika i kulturne baštine daje narodu snagu za trajanje i budućnost. Istaknula je doprinos HAZU-a u BiH zaštiti hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta jednoga od triju konstitutivnih naroda, ali i povezivanju intelektualaca, umjetnika i znanstvenika te razvoju dijaloga i zajedničkih vrijednosti u Bosni i Hercegovini.

„Danas je možda važnije nego ikada prije reći da Hrvatska akademija za znanost i umjetnost mora ustrajati na izvrsnosti. Ona mora biti prostor najviših znanstvenih, umjetničkih i moralnih mjerila i ne pristajati na prosječnost, jer samo takva može biti istinski čuvar naše baštine, društveni autoritet i snažan smjerokaz našim mladima“, poručila je predsjednica Buhač.

Svečanom sjednicom zaokruženi su ovogodišnji Dani HAZU-a u BiH, kojima su nazočili predstavnici HNS-a BiH, svih razina vlasti u BiH, Sveučilišta u Mostaru, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih i medijskih ustanova te članovi i suradnici Akademije. Kroz niz znanstvenih, kulturnih i umjetničkih sadržaja istaknuta je važnost znanja, stvaralaštva i očuvanja hrvatske baštine, čime je potvrđena uloga HAZU-a u BiH kao važne nacionalne ustanove i mjesta okupljanja akademske, kulturne i društvene zajednice.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba