U mirovini sam, ali – iskreno – ne mogu mirovati. Za razliku od mnogih visokopozicioniranih političara koji su postali glasnogovornici vlastitih privatnih ideja, potpuno odvojeni od nacionalnih interesa, osjećam dužnost progovoriti. Jer državotvornost ne poznaje mirovinu.
U današnjoj BiH rijetki su političari koji analizu rade ozbiljno i precizno. Prof. Marko Tokić jedan je od rijetkih koji istinski razumiju političku stvarnost i javno je jasno tumače. Ovih dana slušali smo izjave ministra obrane BiH i reakcije brojnih političara, pa i našeg Zdenka Ćosića.
Reagirajući na sramotne uvrede Zukana Heleza – koji je Željanu Zovko i Maksa Primorca nazvao “ustaškom kopiladi”, “zadojenima fašizmom”, “lažovima” i “islamofobima” – Ćosić je kazao kako takve psovke dolaze samo od onih koji nemaju argumente. I dodao kako nije očekivao takvu razinu javnog diskursa u BiH.
No, gospodine Ćosiću – važno je nešto jasno reći:
Zukan Helez nije rekao ništa što bošnjačka politička elita već godinama ne misli.
Upravo zato njegove riječi nisu incident nego odraz mentaliteta političkog Sarajeva.
Paradoksalno, Helezova “iskrenost” probudila je duh naših ratnika i pokazala koliko je važno da se hrvatski političari konačno počnu baviti ne samo politikom – nego nacionalnom politikom.
Vi, gospodine Ćosiću, kao jedan od utemeljitelja HDZ-a BiH, čovjek iz vrha politike, morali ste u tim trenucima stati pred javnost i čestitati hrvatskim generalima:
Jadranu Topiću, Petru Zeleniki, Ilija Ile Vrljiću, Mario Bradari i Ivi Filipoviću.
To priznanje nije samo osobno – ono je poruka narodu kako je žrtva branitelja temelj Hrvatske zajednice i Hrvatskog naroda u BiH.
Zar HAZU BiH doista ne vidi hrvatske generale kao najveće živuće svjedoke hrvatske državotvornosti? Zar je moguće ne pozvati ih na obilježavanje 30. obljetnice Daytona?
Zar su generali HV-a ikada bili manje važni od akademika?
Upravo siu oni stvarali povijest koju akademici danas proučavaju!
Bi li političari nakon 1945., smjeli ignorirati Prvu proletersku ili slavne partizanske brigade?
Kako onda danas možemo ignorirati Poskoke, Poskok bojnu, i sve naše postrojbe HVO-a odlikovane na Veliku Gospu 2023.?
Ako vam nije jasno – pitajte heroje.
Zato kapa do poda predsjedniku akademiku Draganu Čoviću, koji je državničkom mudrošću napokon otvorio hrvatsko daytonsko pitanje, i našoj zastupnici Željani Zovko, koja je u Bruxellesu godinama neumorno razotkrivala politiku “građanskog Sarajeva” i njegove diplomatske emisare mržnje prema Hrvatima BiH.
Njihovim radom, uz ključnu podršku američkog stručnjaka hrvatskog podrijetla Maksa Primorca, stvoreni su uvjeti da tema jednakopravnosti konačno dođe do Washingtona – i da se ondje čita, razumije i podrži.
Za bošnjačke političare ravnopravnost tri naroda – naročito u Federaciji – najveći je “zločin” hrvatske politike.
Ali hvala Bogu: istina je stigla gdje treba.
Ništa nije slučajno.
Vrijeme je za hrvatske nacionalne interesa se boriti, a ne analizom bošnjačkih spinova.
Predsjednik Dragan Čović zaslužuje nagradu za životno djelo za sve što je učinio u ovih 30 godina – i knjigu koja će ostati dokument budućim generacijama.
Isto tako, svaki Hrvat smije biti ponosan na svoje generale – na Jadrana Topića, Petra Zeleniku, Vrljića, Bradaru, Filipovića – i na sve branitelje bez kojih ne bi bilo ni Daytonskog sporazuma, ni mira, ni HZ-a, ni hrvatske političke opstojnosti.
Božić je vrijeme obitelji i zajedništva.
Stoga upućujem Božićnu čestitku hrvatskom narodu, a posebno hrvatskim braniteljima.
Hvala Bogu na onima koji štite interese Hrvata u BiH – i hvala Bogu što je nacionalna politika Hrvata u BiH u rukama onih koji su za nju ginuli.
Stanovnike Hercegovine, od Mostara, preko Širokog Brijega do Stoca noćas u 2.35 uznemirio je potres. Udar je bio kratak, ali prilično jak, posebice ako znamo da je mnoge uznemirio prenuvši ih iz sna. EMSC (Euromediteranski seizmološki centar) navodi kako je bio magnitude 2,2 po Richteru, a zabilježen je na dubini od 7 km, i to 73 km jugozapadno od Sarajeva te 14 km zapadno-sjeverozapadno od Mostara.
Sudeći prema brojnim komentarima, mnogi su ga osjetili, a najjači udar bio je u Širokom Brijegu i okolici. Ovo su samo neki od komentara stanovnika Širokog Brijega i okolnih mjesta: I u Širokom se osjetio; Dobro prodrma; Jako zatreslo, kratko trajalo; Spavala, probudilo me dok je treslo; Neugodno… Probudilo me iz sna…
Mostarci su ga pak ovako doživjeli: Prepade me dobro; Lagano; Tutanj; Mostar, 8. kat zgrade – kratki udar; Imala sam osjećaj da je bio jači kad je zatreslo…
Dok su iz Stoca komentirali da se potres “samo čuo”…
Stranica potresi.hr pak navodi kako se potres dogodio 6,6 km od Mostara te 4,2 km od mostarskoga naselja Cim. Na prikazanoj karti epicentar je zabilježen između Širokog Brijega i Mostara – odnosno na mostarskom gradskom području.
Foto: Potresi.hr
Seizmološka postaja Republičkog hidromereorološkog zavoda RS-a u Banjoj Luci navodi pak kako je potres magnutude 2,3 po Richteru te procijenjenim intenzizetom u epicentralnoj zoni od 3 stupnja Mercallijeve ljestvice zabilježen s epicentrom u regiji Širokog Brijega.
Potres tog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni.
Danas je u Dubrovniku, u okviru Inicijative Tri mora (3 SI) potpisan Međudržavni sporazum Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o Južnoj interkonekciji, energetskom projektu koji podrazumijeva izgradnju plinovoda s ciljem osiguranja sigurnog i stabilnog snabdijevanja energijom i poboljšanja uvjeta.
Realizacijom projekta „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’‘ na pravcu Split – Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojku za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla osigurava se diverzifikacija pravaca i izvora prirodnog plina koji će omogućiti energetsku neovisnost naše zemlje.
Na svečanosti potpisivanja sudjelovao je i američki državni tajnik za energiju, Chris Wright, uz brojne druge visoke dužnosnike i zvanice prisutne na 10. obljetnici Inicijative Tri mora.
Općinski odbor HDZ-a BiH Čitluk održao je sjednicu kojoj su nazočili predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, dopredsjednica HDZ-a BiH i kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Darijana Filipović, glavni tajnik HDZ-a BiH Goran Božić, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Kristina Šimović, ministar zdravstva Hercegovačko-neretvanske županije dr. Milenko Bevanda te vijećnici HDZ-a BiH u Općinskom vijeću Čitluk.
Na sjednici se razgovaralo o pripremama za Opće izbore, aktualnoj političkoj situaciji te drugim važnim političkim pitanjima, uz razmatranje aktualnih tema, realiziranih projekata te razvojnih prioriteta Općine Čitluk i Brotnja, a načelnik Marin Radišić tom je prigodom predstavio izvješće o radu za 2025. godinu.
Radišić je naglasio kako je Općina Čitluk i u 2025. godini nastavila snažan razvojni zamah kroz provedbu brojnih infrastrukturnih, društvenih i komunalnih projekata, čime se potvrđuje odgovorno upravljanje te jasna i dugoročna vizija razvoja Brotnja.
Među najvažnijim projektima izdvojeni su završetak sportske dvorane Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića, nastavak radova na Kulturno-informativnom centru u Čitluku, otvaranje Doma kulture u Čerinu, nova podružnica dječjeg vrtića, završni radovi na izgradnji vatrogasnog doma te ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu kroz ambulante u Čerinu i Međugorju.
Značajna sredstva uložena su i u prometnu infrastrukturu kroz izgradnju i sanaciju cesta, nova parkirališta, kružne tokove i prometnice, čime se dodatno povećava sigurnost i protočnost prometa na području cijele općine. Naglašeno je kako je izmještanje magistralne ceste, odnosno izgradnja zaobilaznice oko Čitluka, jedan od ključnih strateških infrastrukturnih projekata za budući razvoj Brotnja. Za ovaj projekt već je izrađeno idejno rješenje te slijedi izrada idejnog i glavnog projekta, što predstavlja važan korak u njegovoj daljnjoj pripremi.
Dopredsjednica Filipović dala je potporu svim aktivnostima i planovima Općine Čitluk, posebno razvojnim projektima, među kojima se izgradnja zaobilaznice oko Čitluka izdvaja kao jedan od najvažnijih, s obzirom na to da se nadovezuje na višegodišnje napore Općine u unaprjeđenju prometne infrastrukture i povezivanja. Ujedno je zahvalila Općinskom odboru HDZ-a BiH Čitluk na potpori njezinoj kandidaturi.
Na sjednici je naglašeno kako HDZ BiH u Čitluku ostaje snažno usmjeren na nastavak podrške mladima i obiteljima, gospodarstvu i sportu, uz jasnu opredijeljenost za projekte koji podižu kvalitetu života svih žitelja Brotnja.
koja je u Bruxellesu godinama neumorno razotkrivala politiku “građanskog Sarajeva” i njegove diplomatske emisare mržnje prema Hrvatima BiH.
stvoreni su uvjeti da tema jednakopravnosti konačno dođe do Washingtona – i da se ondje čita, razumije i podrži.
