Connect with us

Uncategorized

BIH U 2004.: Još jedna godina propuštenih šansi

Published

on

Bosna i Hercegovina ispraća 2024. kao još jednu godinu propuštenih šansi za trajnu stabilizaciju političkih i društvenih odnosa, iako je vladajuća koalicija na njezinu početku obećavala ubrzane reforme i približavanje članstvu u EU.

Početak godine bio je obećavajući. Stranke koje su dobile većinsko povjerenje birača na općim izborima 2022. konsolidirale su vlast i definirale reforme i zakone koje će usvojiti kako bi BiH nadoknadila zaostajanje iz proteklih desetak godina i tako uvjeriti tijela Europske unije da joj omoguće otvaranje pristupnih pregovora.

Članstvo u EU bio je zapravo jedini zajednički vezivni element šarolike vladajuće koalicije. U zemlji koja je i dalje duboko podijeljena vidljivim, administrativnim i nevidljivim, etničkim granicama njeni stanovnici i dalje imaju potpuno suprotstavljene vizije budućnosti, no uvjerljiva većina ipak želi da BiH postane dijelom europskih integracija.

Prema istraživanjima provedenim tijekom 2024. više od 71 posto građana BiH na potencijalnom bi referendumu glasalo za priključenje EU, iako ta potpora varira u entitetima pa je tako u Federaciji BiH za članstvo više od 83 posto građana, a u Republici Srpskoj njih nešto više od 48 posto.

Proeuropske ambicije u BiH Bruxelles je podupro odlukom da u prosincu 2022. zemlja dobije status kandidata za članstvo, na što se od podnošenja zahtjeva čekalo punih šest godina.

U 2023. uslijedili su dodatni reformski koraci uključujući upravljanje migracijama, usklađivanje sa zajedničkom i vanjskom sigurnosnom politikom EU, kao i usvajanje zakona o integritetu pravosuđa, borbi protiv pranja novca i sukoba interesa pa je u ožujku 2024. Europsko vijeće donijelo i formalnu odluku da odobri otvaranje pristupnih pregovora uz uvjet nastavka donošenja reformskih zakona.

Europska komisija od tada čeka te rezultate pripremajući pregovarački okvir s ciljem da ga Europsko vijeće usvoji kad u BiH budu poduzeti koraci definirani još 2022.

No na samom kraju 2024. nema nikakvih naznaka da će se to uskoro i dogoditi jer su zemlju ponovo preplavili stari politički sukobi, a vlast je paralizirana.

Zaoštrena retorika listopadskih lokalnih izbora

Glavni uzrok tome bila je neuobičajeno duga kampanja uoči lokalnih izbora provedenih u listopadu.

Političke su stranke zaoštrenom retorikom borbu za glasove započele još u proljeće i s tim nisu prestale do okončanja izbora, analizira Hina.

Na njima su HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika potvrdili apsolutnu dominaciju u hrvatskom odnosno srpskom biračkom tijelu dok je Stranka demokratske akcije (SDA) pokazala da, unatoč tome što je u oporbi, ima veliku potporu među Bošnjacima i ozbiljno ugrožava status “trojke”- SDP BiH, Naše stranke i Naroda i pravde (NiP) koje su dio vlasti.

Početkom listopada BiH je bila suočena s prirodnom katastrofom – bujične poplave pogodile su dijelove Hercegovine i središnje Bosne pri čemu je poginulo 27 osoba i srušene na stotine građevina, a ukupna materijalna šteta procijenjena je na više od 100 milijuna eura. Hrvatska je tada bila među prvim državama koje su reagirale poslavši svoje timove za spašavanje i izdvajajući deset milijuna eura za pomoć stradalima.

Proteklu godinu u BiH su obilježila i dva značajna sudska procesa.

Bivšeg predsjednika vlade Federacije BiH Fadila Novalića (SDA) Sud BiH u siječnju je pravomoćno osudio na četiri godine zatvora zbog zloporabe službenog položaja i ovlasti povezane s nabavkom respiratora tijekom pandemije koronavirusa, a pred tim istim sudom u veljači je počelo suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku po optužnici koja ga tereti za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Suđenje toj dvojici pokušaj je dokazivanja da pravosuđe u BiH može biti učinkovito i procesuirati i visoke dužnosnike kada prekrše zakon.

Epilog suđenja Dodiku koji se očekuje u 2025. mogao bi trajno odrediti sudbinu tog dugogodišnjeg neprikosnovenog čelnika Republike Srpske jer bi osuđujuća presuda u njegovu slučaju značila i automatsku smjenu s dužnosti koju obnaša.

I u novoj godini stari izazovi

To će imati posebnu težinu u svjetlu nastavljenih secesionističkih prijetnji za kojima poseže Dodik opetovano zagovarajući odcjepljenje RS od BiH i njeno ujedinjenje sa Srbijom.

Zbog takve politike SAD su tijekom 2024. pojačale sankcije čija su meta Dodik i osobe koje s njim surađuju pa su se na “crnoj listi” američkog Ministarstva financija našle brojne tvrtke za koje je utvrđeno kako su prikriveni financijeri čelnika RS i njegove obitelji.

S obzirom na “mršav” učinak u ovoj godini BiH i u 2025. čekaju dobro poznati stari izazovi. Prvi i najveći bit će kako osigurati otvaranje pristupnih pregovora s EU, a drugi kako smanjiti političke napetosti i izbjeći nove svađe i sukobe među ključnim političarima koji zastupaju tri konstitutivna naroda.

Za Hrvate u BiH važno ostaje pitanje izborne reforme koja se mora provesti u narednoj godini s obzirom da su u 2026. planirani opći izbori pa se u njoj izborni zakon ne bi smio mijenjati.

Naredne godine trebale bi biti obilježene dvije simbolički važne obljetnice jer će se u srpnju 2025. navršiti 30 godina od genocida počinjenog u Srebrenici, a u studenome tri desetljeća od parafiranja Dejtonskog sporazuma na kojemu se temelji današnja BiH i kojoj opstanak jamče najvažnije zapadne države, koje su i svjedoci tog sporazuma.

Ti će događaji biti poticaj za još jedno preispitivanje odnosa međunarodne zajednice prema BiH, a povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću predstavlja nepoznanicu o kojoj će puno toga ovisiti./HMS/

Continue Reading

SPORT

Ovaj Širokobriježanin će u punoj ‘Ciboni’ boksati na najboljem boksačkom eventu u Hrvatskoj

Published

on

Široki Brijeg ima talentirane sportaše koji svoj talent i znanje pokazuju kroz ovdašnje sportske kolektive kojih ima značajan broj u ovom gradu kao i one sportaše koji su trenutno izvan Širokog i Hercegovine ali s mislima i svojom pripadnošću duboko vezani za svoj rodni zavičaj.

Dvadesetsedomogodišnji Marko Kraljević je dijete Širokog Brijega koga su sportska karijera i životni izazovi odveli iz Širokog najprije u Zagreb a nešto kasnije i u Njemačku. Marko je profesionalni boksač i iza sebe ima četiri meča i isto toliko pobjeda. Prije svojih borbi Marko se redovno vraća u Široki Brijeg kako bi odradio one najvažnije mentalne pripreme s kojima želi dobiti mirnoću i samopouzdanje.

Ovaj Širokobriježanin uskoro ima dva meča (Innsbruck i Zagreb) pa je jasno zbog čega je navratio u svoj rodni grad. Ekipa ABC portala je provela jedno vrijeme u razgovoru s njim s posebnim osvrtom na njegovo sudjelovanje u najvećem i najboljem boksačkom eventu u Hrvatskoj (Boksački event u Zagrebu) gdje će u svibnju u krcatoj ‘Ciboni’ odraditi još jedan svoj profesionalni boksački meč.

 

Kako se spremio, šta mu znače Široki Brijeg i Hercegovina te koji boksači sudjeluju na ovom vrhunskom eventu možete pogledati u našem videu

 

 

 

www.abcportal.info

Facebook komentari

Continue Reading

KULTURA

Širokobriješka kamena ljepotica: Stoljetno duhovno središte Hercegovine

Published

on

Gospin Brig oduvijek je bio i ostao duhovna vodilja širokobriješkog i hercegovačkog katoličkog puka. Ovaj značajan lokalitet povijesti i vjere ističe se svojom bogatom prošlošću i arhitektonskom ljepotom.

Temelji crkve na Širokom Brijegu postavljeni su zajedno s franjevačkim samostanom 23. srpnja 1846. godine. Crkva je bila povezana sa samostanom dok je zvonik podignut 1871. godine.

Nakon što je stara crkva srušena 1905., iste je godine započela gradnja nove, veličanstvene crkve u stilu kasnoromaničke trobrodne bazilike. Nacrte je izradio poznati graditelj Maksimilijan David dok je vođenje radova povjereno fra Didaku Buntiću.

Tijekom Drugog svjetskog rata crkva i samostan pretrpjeli su velika oštećenja, ali su ipak sačuvani. Obnova pročelja završena je između 1959. i 1960. godine dok je južni toranj dovršen 1969. godine.Foto: Vrisak.info/Jure MusaFoto: Vrisak.info/Jure Musa

Foto: Vrisak.info/Jure Musa
Foto: Vrisak.info/Jure Musa

Crkva danas mjeri 50 metara u dužinu, 26 metara u širinu dok zvonici dosežu visinu od 32 metra. Masivni kameni stupovi odvajaju glavnu lađu od bočnih, a crkva je ukusno ukrašena kiparskim radovima.

Posebno mjesto u srcima vjernika zauzima zavjetni kip Gospe Širokobriješke, cilj brojnih Marijinih pobožnika.

Kip, koji prikazuje Bogorodicu duge kose i uzdignuta pogleda prema nebu, izrađen je u bijeloj haljini, simbolizirajući čistoću i uznesenje. Ovo djelo talijanskog majstora iz sredine 19. stoljeća odraz je duboke pobožnosti hercegovačkih katolika prema Isusovoj Majci.

U ljeto prošle godine kip je nakon restauracije vraćen u crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u svom izvornom izgledu. Haljina na kipu nije više bijele, već je roze boje.

Osim crkve, Široki Brijeg je poznat i po svojoj franjevačkoj klasičnoj gimnaziji, koja je odgojila mnoge istaknute intelektualce. Povijest gimnazije Fra Dominika Mandića usko je povezana s dolaskom franjevaca u Hercegovinu 1844. godine.

Tijekom Drugog svjetskog rata, gimnazija je privremeno prestala s radom, kada je njezin prostor pretvoren u bolnicu za njemačke vojnike.

Nažalost zgrada gimnazije godinama nije u onakvom izdanju kakvom bi trebala biti, a u siječnju 2024. godine zahvatio ju je i požar.

Danas traju radovi obnove i nadamo se kako će nakog toga zgrada gimnazije zasjati u pravom svjetlu i napokon biti dovedena u stanje kakvo zaslužuje.

Danas je Širokobriješka crkva, sa svojim predivnim okolišem, prava oaza mira i duhovnosti. Kao stoljetno duhovno središte, nastavlja privlačiti vjernike i posjetitelje iz svih krajeva, čuvajući svoju bogatu baštinu i tradiciju.

Foto: Vrisak.info/Jure Musa
Foto: Vrisak.info/Jure Musa

Župa Široki Brijeg  broji 5.040 obitelji i 16.935 vjernika svjedočila je snažnom duhovnom angažmanu svojih članova u protekloj godini.

Tijekom korizme posebno kroz sudjelovanje u križnim putevima svakog petka vjernici su zajedno s članovima dijaspore uložili svoje vrijeme i energiju pripremajući se za najveći kršćanski blagdan Uskrs.

Na Veliki petak župa Široki Brijeg okupila je brojne vjernike na tradicionalnom Putu Križa, koji je započeo kod crkve sv. Ante na Uzarićima, a završio u župnoj crkvi na Brigu.

Put Križa predvodio je fra Augustin Čordaš, župni vikar, čije su riječi molitve i razmatranja pratile sudionike kroz svaku postaju.

Poseban trenutak bilo je bdijenje na Veliku subotu, koje je označilo vrhunac zajedničkog iščekivanja.

Uskrsne mise okupile su velik broj vjernika pri čemu je crkva bila ispunjena do posljednjeg mjesta, što je odraz njihove predanosti vjeri i zajedništvu.

Posebnu ulogu u dušobrižničkom djelovanju imaju 12 fratara i 3 časne sestre, koji svakodnevno svojim radom osnažuju duh zajedništva i vjerske predanosti u Širokom Brijegu.

Vrisak.info

Continue Reading

KULTURA

Umro je papa Franjo

Published

on

Papa Franjo preminuo je u 89. godini života, objavio je Vatikan. Papa, koji je bio rimski biskup i poglavar Katoličke crkve, postao je papa 2013. nakon što je njegov prethodnik Benedikt XVI. podnio ostavku.

 

Njegovu smrt objavio je kardinal Kevin Farrell u priopćenju koje je objavio Vatikan. Rekao je: “Draga braćo i sestre, s dubokom tugom moram objaviti smrt našeg Svetog Oca Franje. Jutros u 7:35 sati rimski biskup Franjo vratio se u kuću Očevu.

Cijeli svoj život posvetio je služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi. Učio nas je živjeti vrijednosti Evanđelja s vjernošću, hrabrošću i univerzalnom ljubavlju, posebno u korist najsiromašnijih i najmarginaliziranijih.

S neizmjernom zahvalnošću za njegov primjer kao pravog učenika Gospodina Isusa, preporučamo dušu pape Franje beskrajnoj milosrdnoj ljubavi Jednoga i Trojedinog Boga.“

Nedavni posjeti bolnici

Posljednjih godina njegovo papinstvo obilježilo je nekoliko posjeta bolnicama i zabrinutosti za njegovo zdravlje. Papa je 14. veljače primljen u bolnicu na liječenje bronhitisa.

U danima koji su uslijedili, Vatikan je rekao da mu je dijagnosticirana bilateralna upala pluća i da je imao transfuziju krvi nakon što su testovi otkrili da ima niske razine trombocita u krvi, što je povezano s anemijom.

Dana 22. veljače, objavljeno je da je Papa u kritičnom stanju nakon “produžene respiratorne krize” koja zahtijeva visok protok kisika, a sljedeći dan Vatikan je rekao da Franjo pokazuje “početno, blago” zatajenje bubrega.

Sljedećih dana tisuće vjernika okupilo se na Trgu svetog Petra kako bi molili za njegovo ozdravljenje, dok su drugi otišli u rimsku bolnicu gdje je boravio ostaviti cvijeće i čestitke.

Ostao je u bolnici do kraja mjeseca, a liječnici su rekli da je njegovo stanje i dalje “složeno”.

Dana 6. ožujka njegov se glas čuo prvi put otkako je primljen u bolnicu u audio poruci, u kojoj se zahvalio dobronamjernicima, prije nego što je dodao: “Odavde sam s vama”. U nedjelju je pozdravio mnoštvo na uskršnjoj nedjeljnoj službi, dan nakon sastanka s američkim potpredsjednikom JD Vanceom .

Njegov 38-dnevni boravak u bolnici završio je 23. ožujka kada se prvi put pojavio u javnosti nakon pet tjedana na balkonu u Gemelliju gdje se nasmiješio i podigao palac gomili okupljenoj vani.

Vratio se u Vatikan, iznenada se zaustavivši u svojoj omiljenoj bazilici na putu kući, prije nego što je započeo dva mjeseca propisanog odmora i oporavka.

Liječnici su rekli da će Franjo imati pristup dodatnom kisiku i 24-satnoj medicinskoj skrbi prema potrebi – dodajući da će, iako je infekcija upale pluća uspješno izliječena, papa nastaviti uzimati oralne lijekove neko vrijeme za liječenje gljivične infekcije u plućima i nastaviti s respiratornom i fizikalnom terapijom.

‘Narodni papa’

Rođen 1936. godine, Franjo je bio prvi papa iz Južne Amerike. Njegovo papinstvo obilježeno je zalaganjem za one koji bježe od rata i gladi, kao i za one u siromaštvu, zbog čega je dobio nadimak “narodni papa”.

Godine 2016. oprao je noge izbjeglicama iz različitih religija u centru za azilante izvan Rima u “gesti poniznosti i služenja”.

Također je iznio svoja stajališta o širokom spektru pitanja, od klimatskih promjena do nejednakosti u bogatstvu i uloge žena u Katoličkoj crkvi.

Njegovo prihvaćanje LGBTQ zajednice bilo je bez presedana – počevši s neočekivanom primjedbom novinarima na povratku iz Brazila o gay svećenstvu.

Rekao je: “Ako je osoba gay i traži Boga i ima dobru volju, tko sam ja da joj sudim?”

Međutim, čini se da je u travnju 2024. ponovio nepokolebljivo protivljenje Vatikana promjeni spola, surogat majčinstvu, pobačaju i eutanaziji, potpisujući tekst “Dignitas Infinita” (Beskrajno dostojanstvo).

Iste godine, njegove vlastite liberalne akreditacije dovedene su u pitanje nakon izvješća da je koristio homofobne uvrede iza zatvorenih vrata.

Papino zdravlje posljednjih godina

Franji je kao mladiću u rodnoj Argentini odstranjen dio jednog plućnog krila. U posljednjih nekoliko godina svog života, Francisu su bila potrebna invalidska kolica ili štap da bi se kretao i ograničio je javno govorenje dok se borio s bronhitisom i gripom.

Franjo je prvi put proveo u bolnici kao papa 2021. zbog operacije uklanjanja dijela debelog crijeva. U lipnju 2023. primljen je u bolnicu na operaciju crijeva. Tada je Vatikan rekao da je patio od “ponavljajućih, bolnih i pogoršavajućih” simptoma uzrokovanih trbušnom kilom.

Njegovi nedavni zdravstveni problemi značili su da je bio prisiljen propustiti značajne događaje u rimokatoličkom kalendaru, uključujući tradicionalnu procesiju Velikog petka u rimskom Koloseumu prošle godine.

Godine 2022. nagovijestio je da bi mogao odstupiti ako mu se zdravlje pogorša nakon što su ga slikali u invalidskim kolicima zbog problema s pokretljivošću uzrokovanih izbijanjem išijasa – živčanog stanja koje uzrokuje bolove u nogama.

Njegov prethodnik, pokojni Benedikt XVI., postao je prvi papa koji je podnio ostavku u više od 600 godina 2013. umjesto doživotne službe, a umro je 2022.

Papino izvorno ime bilo je Jorge Mario Bergoglio i prethodno je služio kao biskup u Buenos Airesu. Procjenjuje se da će 1,4 milijarde katolika diljem svijeta oplakivati ​​Franjin odlazak.

M.Marković /Foto: news.sky

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba