Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik proglasio je pobjedu Siniše Karana na prijevremenim predsjedničkim izborima.
– Razlika u glasovima trenutno je skoro 10.000 glasova. Ovo je velika pobjeda. Ovaj rezultat je dokaz da vlast ima podršku naroda. Čestitam Siniši Karanu na izboru za predsjednika Srpske – naveo je Dodik.
Kazao je da su ovi izbori realizirani u nepovoljnim okolnostima.
– I zato je izlaznost bila mala – rekao je Dodik.
On smatra da će razlika na kraju ukupno biti 12.000 do 13.000 za Karana.
SNSD je, u međuvremenu, objavio nove podatke.
– Na 97,50 posto obrađenih biračkih mjesta Siniša Karan osvojio je 214.681 glasova, a Branko Blanuša 204.780 – naveli su iz SNSD-a.
Glasnogovornik SNSD-a Radovan Kovačević rekao je da je Siniša Karan pobijedio.
– Razlika je oko 8.500 glasova, to je na ozbiljnom uzorku od 95 posto biračkih mjesta – dodao je Kovačević,.
On je istakao da je pobjeda Karana, pobjeda nad Schmidtom./HMS/
SIP: Na izborima za predsjednika RS vodi Siniša Karan s 12.000 glasova prednosti
Središnje izborno povjerenstvo BiH je objavilo da, na osnovu 92, 79 posto obrađenih biračkih mjesta, Siniša Karan ima 200.116 glasova ili 50,89, a Branko Blanuša 188.010 glasova ili 47,81 posto na danas održanim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.
Oporba u Republici Srpskoj je najavila da će ujutro podnijeti prijave zbog nepravilnosti i tražiti ponavljanje izbore u Zvorniku, Doboju i Laktašima.
Podsjećamo, ove izbore je obilježila niska izlaznost od 35,72 posto, što je čak za 18 posto manje u odnosu na izbore 2022. godine./HMS/
Otkrijte više
Ulaznice za sportske događaje
Putni dokumenti
Novinarski tečajevi
Političke analize
Hrvatska vijesti
Neum nekretnine
Slušalice za audio
Svijet vijesti
Lokalne vijesti
Tableti za čitanje
Preporučeno:
SDS tvrdi da Blanuša uvjerljivo vodi u utrci za predsjednika RS
Prema podatcima SNSD-a na osnovu 76 posto prebrojanih glasova Karan u blagom vodstvu
SLABA IZLAZNOST Na izborima za predsjednika RS do 15 sati glasovalo 26 posto birača
Preporučeno:
Dodik glasao u Laktašima: RS će se nastaviti razvijati na bazi demokratskog prava naroda
VIDEO Vlado Đajić snimljen s narkoticima; Dodik: Sam je sebe isključio sa svih funkcija
SNSD kažnjen s 30.000 KM zbog govora mržnje Milorada Dodika
Svojim izostankom branitelji su pokazali visoku razinu samopoštovanja, ostali čvrsti i nisu pristali biti korisni idioti za nečije političke ciljeve. Ne kao organizirana skupina i ne po nečijoj zapovijedi, nego svatko za sebe, nakon što je razmislio i rekao: NE.
Nisu pristali da se žrtva njihovih pokojnih suboraca utopi u širokoj i neodređenoj priči u kojoj se, bez jasnog razlikovanja, zajedno trpaju ljudi različitih svjetonazora, ideologija i zastava. Njihovi suborci nisu bili dio neke neodređene povijesne skupine, nego su znali zašto su svoje živote položili na Oltar Domovine. Zato su im njihovi suborci danas sačuvali čast jer su to smatrali svojom obvezom.
Povijest se ne prekraja odjednom i velikim lažima, nego se to često čini puno tiše. Prešućivanjem ljudi, zanemarivanjem događaja i isticanjem drugih datuma, sve dok ono što je nekada bilo potpuno jasno ne postane neodređeno.
Prema svjedočenjima branitelja, 12. kolovoza bio je običan ratni dan, za razliku od 9. svibnja ili 10. travnja, datuma koji se pamte i koji su ostali u sjećanju naroda.
A onda ono što možda najviše boli i što se na ovakvoj svečanosti nikako nije smjelo dogoditi: kako je moguće organizirati svečanost u čast poginulih, a da se ne izgovore njihova imena, da im se ne oda pijetet barem Minutom tišine i da se njihovim obiteljima ne omogući da zapale svijeću za svoje najmilije?
To nije protokol koji se može preskočiti i to nije formalnost koja se smije zaboraviti. To je najmanji čin poštovanja prema ljudima koji su položili živote.
Ako se već govori da se spomenik podiže u njihovu čast, onda su upravo njihova imena, tišina, svijeća i molitva trebali biti središte cijelog događaja, a sve drugo trebalo je biti sporedno.
A kada se taj najvažniji čin izostavi, dok se istodobno njihova žrtva koristi za političke govore i promociju, onda to više nije počast mrtvima, nego duboko nepoštovanje prema njima i njihovim obiteljima i teško moralno posrnuće.
Posebna je priča kada na ovakav događaj dolaze političari i državni dužnosnici koji danas govore o Šujici, Hrvatskoj i Domovinskom ratu, a tada su bili daleko i od Šujice i od hrvatske stvarnosti. Jedni su se, kako se ljudi sjećaju, stidjeli Hrvatske himne, drugi Šujice i zato njihovi današnji govori ne mogu izbrisati ono što ljudi pamte.
Branitelji desetljećima nose ožiljke, kako na tijelu, tako i na duši, i samo dragi Bog zna kako se nose s užasima koje su proživjeli. A kako njihovi pokojni suborci više ne mogu braniti svoje ime ni žrtvu, danas su njihovi živi suborci stali su uz njih.
Njihov izostanak i njihova šutnja bili su glasniji od svih govora, jer nisu htjeli dopustiti da se njihovi pokojni još jednom pokopaju, ovaj put ne u zemlju, nego u neku novu, široku i nejasnu povijesnu priču.
Zato nije pitanje: Zašto branitelji nisu došli, nego zašto nisu imali razloga doći?
da nije bilo dragovoljaca 18. rujna 1991. godine, gorio bi kamen na kamenu. Danas svojim kukavičkim potpisom nudite nešto što mnogi doživljavaju kao pokušaj prekrajanja istine o Domovinskom ratu.
Jeste li poznavali čitlučke heroje – pokojnog generala Martina Bevandu, jednog od najsposobnijih i najobrazovanijih hrvatskih časnika iz vojne oblasti, i pukovnika Jerku Šarca? Jeste li svjesni njihove uloge? Ustanite kada se spominju njihova imena, kao i imena broćanskih dragovoljaca.
Hoćete li 18. rujna 2026. godine biti u Čitluku na obilježavanju 35. obljetnice dragovoljaca?
Znate li da je Jerko Šarac uspostavio crtu obrane na Kruševu? Znate li da je general Bevanda na sastanku u Mostaru, pred najvišim vojnim vrhom, rekao: „Zapadna Hercegovina brani se na Busku, a ne na Vraniću.”
Vi ste doktor prava. Dobro znate da se istina o Domovinskom ratu, stvarana u krvi, ne smije dirati. Promjenom datuma otvarate prostor za opasne pravne i političke interpretacije.
Mi smo utemeljeni kao hrvatski dragovoljci i borili smo se za stvaranje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a ne tek nakon njihova međunarodnog priznanja. Zanimljivo je da je naš status potvrđivalo Predsjedništvo BiH na čelu s Alijom Izetbegovićem.
Nudite nam kukavičje rješenje. Mi nismo bili pod zapovjedništvom Franje Tuđmana i Gojka Šuška u smislu koji pokušavate sugerirati. Još je zanimljivije što nas pokušavate odvojiti od obrane vlastite države i prostora.
Zar želite reći da južno bojište nije postojalo? Da u Ravnom nije bilo agresije? Da Kupres, Drvar, Glamoč i Posavina nisu dio istine o Domovinskom ratu?
Iskreno smatram da treba pozvati znanstvenike i povjesničare – prof. Ivu Lučića, prof. Mladena Ančića, dr. Davora Marijana, Hrvoja Mandica kao i naše povjesničare i pravne stručnjake. Svi političari, generali i ratni zapovjednici trebali bi zajedno s vama potpisati izjavu kojom će zaštititi povijesnu istinu, a ne mijenjati je.
Tko ne želi istinu, neka mu je Bog na pomoći. Za izdaju vlastite povijesti nema opravdanja.
03.06.2009.,Mostar,BiH – Obiljezena 19 obljetnica utemeljenja HDZ-a BIH u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosace.Petar Zelenika i Jadranko TopicrPhoto:Stojan Lasic/Vecernji list
I na kraju, da nije bilo dragovoljaca Mostara, predvođenih generalima Hrvatske vojske Jadranom Topićem, predsjednikom Kriznog stožera Mostara, i prvim ratnim zapovjednikom Mostara, generalom Petrom Zelenikom, pitanje je kako bi izgledala obrana juga.
Da se 18. i 19. rujna 1991. godine vojska i rezervisti nisu smjestili u vojarne, ne bi bila ugrožena samo Hercegovina nego i Dalmacija.
Gospodine Martinoviću, Alija Izetbegović izjavljivao je da „to nije naš rat”, a vi danas svojim potpisom otvarate mogućnost da se legalizira teza kako nismo imali političko i vojno vodstvo te da je sve bilo stihijsko. Razmislite kakve posljedice takvo tumačenje može imati.
Više od 330.000 branitelja ostvarilo je svoja prava temeljem datuma 18. rujna 1991. godine. Spomenice, odlikovanja i priznanja vezani su uz taj kontinuitet.
Promjena karaktera Domovinskog rata nije bezazlena stvar. Ona može imati dalekosežne posljedice
Predsjednik Udruge dragovoljaca HVO-a BiH Nikica Tomić nikada, ni po cijenu krvi, nije dao niti će dati suglasnost za promjenu istine o Domovinskom ratu.
Ne zaboravite ni prvu žrtvu Domovinskog rata – heroja i mučenika Ludviga Pavlovića, utemeljitelja Kažnjeničke bojne. Njegovo ime s ponosom nosi postrojba PPN Ludvig Pavlović.
Ovo vam govorim kao prijatelj. U Domovinski rat ušao sam s 31 godinom i izabran sam za prvog ratnog zapovjednika. Ne zaboravite ni odlikovanu postrojbu Poskoci – Poskok bojnu HVO-a Široki Brijeg, kao ni ljude koji su sudjelovali u njezinu ustrojavanju i odlikovanju.
Povijest se može istraživati, ali se ne smije prekrajati.
To dugujemo poginulima, njihovim obiteljima i svim hrvatskim dragovoljcima koji su stali u obranu svoga naroda i domovine.
Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović boravili su danas u službenom posjetu Gradu Zadru, gdje su održali sastanak s gradonačelnikom Šimom Erlićem.
Središnje teme razgovora bile su mogućnosti razvoja prekogranične suradnje, snažnije povezivanje lokalnih zajednica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te razmjena iskustava u područjima od zajedničkog interesa, s posebnim naglaskom na kulturnu, gospodarsku i institucionalnu suradnju. Istaknuta je važnost unapređenja partnerskih odnosa između Zadra gradova te općina u BiH kroz razvoj.
Predsjedatelj Čović istaknuo je kako lokalne zajednice imaju važnu ulogu u povezivanju Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te da upravo suradnja na lokalnoj razini može otvoriti prostor za konkretne oblike partnerstva i nove razvojne prilike. Naglasio je potrebu kontinuiranog unaprjeđenja odnosa između gradova i općina te razvoja zajedničkih inicijativa.
Kao snažno razvijen grad, Zadar je danas gospodarsko i obrazovno središte, infrastrukturno čvorište, ali i primjer uspješnog upravljanja turističkim potencijalima. Zajedničkim djelovanjem nastavljamo stvarati prostor za nove projekte i buduća partnerstva. Razgovarali smo o potencijalima za daljnju suradnju na dobrobit BiH i Republike Hrvatske, poručila je zastupnica Filipović.
GradonačelnikErlić predstavio je mogućnosti za buduću suradnju grada Zadra s gradovima i općinama u BiH, pri čemu je naglašena otvorenost za razvijanje partnerskih odnosa i razmjenu iskustava u područjima lokalne uprave, kulture, gospodarstva, turizma i razvoja komunalne infrastrukture.
Istaknuta je obostrana spremnost za nastavak institucionalnog dijaloga i definiranje konkretnih oblika suradnje, osobito na gospodarskom, infrastrukturnom i društvenom planu, uz uvjerenje kako nove razvojne prilike mogu dodatno učvrstiti veze Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Izvor: Ured predsjedatelja Doma naroda PS BiH, @FilipovicD_, X.com
