Connect with us

KULTURA

Svečano predstavljen “Zbornik Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost”, predsjednik Čović: Kultura sjećanja u službi vrijednosti Europske unije

Published

on

U nakladništvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine te pod glavnim uredništvom predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH, akademika Dragana Čovića, objavljen je Zbornik radova Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost. Zbornik je danas svečano predstavljen u Muzeju moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, povodom 30. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma – povijesnog dokumenta koji je 1995. godine okončao rat i postavio temelj ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine.

Zbornik je obuhvatio znanstvene i stručne radove, pružajući analizu i uvid u uređenje BiH i položaj hrvatskoga naroda kroz političku, društvenu i institucionalnu perspektivu, nudeći istodobno promišljanja o budućnosti te mogućim smjerovima razvoja ustavnopravnog poretka BiH.

U svome obraćanju, predsjednik Čović istaknuo je kako 30. obljetnica Daytonskog mirovnog sporazuma predstavlja važnu priliku za cjelovito sagledavanje proteklih 30 godina razvoja Bosne i Hercegovine. Naglasio je ulogu hrvatskoga naroda u izgradnji i očuvanju stabilnosti BiH te potrebu dosljednog poštivanja konstitutivnosti kao temelja funkcionalne BiH. Također je zahvalio akademskoj zajednici na doprinosu analizi protekla tri desetljeća te posebno izdvojio važnost Zbornika radova koji pruža vrijedan uvid u demografske, političke, kulturne i sigurnosne procese od osamostaljenja do danas. Ukazao je i na brojne izazove, uključujući nametnute odluke međunarodnih institucija, nefunkcionalnost pojedinih segmenata vlasti te posljedice ratnih stradanja i masovnih raseljavanja. Istaknuo je kako budućnost Bosne i Hercegovine vidi u konstruktivno uređenom federalizmu, osnaživanju legitimnog političkog predstavljanja, jasno definiranoj europskoj perspektivi i odgovornoj suradnji triju konstitutivnih naroda. Zaključio je kako hrvatski narod ostaje čvrsto opredijeljen za očuvanje svog identiteta i ravnopravnog položaja u zajedničkoj europskoj budućnosti, poručivši: „Ja sam uvjeren da će nam vrijeme koje dolazi ispred nas dati za pravo da imamo dovoljno odvažnosti i odgovornosti kazati tko smo, što smo, što smo naslijedili kroz kulturu sjećanja iz povijesti od svojih predaka i što mislimo ugraditi i unijeti u vrijednosti Europske unije“.

Predsjednik HAZU-a BiH akademik Mladen Bevanda naglasio je kako je Zbornik od iznimnog značaja za dokumentiranje povijesnih činjenica o ulozi Hrvata u Bosni i Hercegovini. Istaknuo je kako knjiga nije pisana radi traženja krivaca, nego iz potrebe za istinom, poviješću i odgovornošću prema hrvatskom narodu, domovini i međunarodnoj zajednici. Temeljen na činjenicama i dokumentima, Zbornik, kako je naglasio, potvrđuje konstitutivnost Hrvata i važnost hrvatskoga jezika te ističe nužnost otvorenog dijaloga, poštivanja prava svih konstitutivnih naroda i rješavanja problema bez odgađanja. Naposljetku je poručio kako Bosna i Hercegovina unatoč brojnim izazovima danas ima novu priliku za izgradnju stabilnosti, mira i ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda te napredak prema članstvu u Europskoj uniji, zaključivši riječima: „Bosna i Hercegovina ima drugu šansu – iskoristimo je“.

Bivši sudac i predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić istaknuo je ključnu ulogu konstitutivnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini te nužnost očuvanja stečenih prava tri konstitutivna naroda u Predsjedništvu i Domovima naroda. Podsjetio je na povijesni kontekst usvajanja odredbi u Ustav prije Daytonskog sporazuma, ističući kako su odredbe oblikovane s ciljem osiguranja ravnopravnosti Hrvata, Bošnjaka i Srba te legitimnog predstavljanja svakog konstitutivnog naroda u najvišim institucijama Bosne i Hercegovine. Naglasio je potrebu poštivanja odluka Europskog suda za ljudska prava i dosljednu implementaciju ustavnih odredbi koje garantiraju ravnopravnost svih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, zaključivši kako je važno zadržati duh Daytonskog sporazuma i osigurati da „tri naroda imaju svoje predstavnike u ovim legitimnim tijelima“.

Docentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru dr. sc. Ana-Mari Bošnjak predstavila je Zbornik iz društveno-političke perspektive. Istaknula je kako Zbornik interdisciplinarno analizira pravni, politički, povijesni i međunarodni kontekst Daytonskog sporazuma te istražuje društvene i komunikacijske posljedice ustavnog modela, posebno u pogledu isprepletenih identiteta u zemlji i položaja Hrvata. U završnom dijelu govora iznijela je: „Politička znanost nije samo znanost o onome što jest, nego i o onome što bi trebalo biti. Utopija i stvarnost dva su lica političke znanosti i zdrava politička misao i zdrav politički život mogu se pronaći samo ondje gdje obje imaju svoje mjesto, a moje je mišljenje da je ovaj Zbornik obje udomio“.

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako je „suštinska poruka ovoga Zbornika ukazati na potrebu poštivanja konstitutivnosti triju naroda” te dodao kako Zbornik nudi smjernice za budućnost Bosne i Hercegovine kroz elemente demokratiziranog federalizma. Akademik Bevanda je u svojoj izjavi podsjetio kako ovo nije prvi pokušaj Akademije da skrene pozornost domaće i međunarodne javnosti na izazove u Bosni i Hercegovini te je naglasio kako je cilj Zbornika, u kojem je sudjelovalo 22 stručnjaka, doprinijeti stabilnosti, suživotu i ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda u zemlji.

Izvor: hnsbih.ba

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH dr. Dragan Čović i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović danas su posjetili Župu Duha Svetoga u…
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH dr. Dragan Čović i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović danas su posjetili Župu sv. Ante…
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH dr. Dragan Čović i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović danas su posjetili Novi Travnik, gdje…
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović održao je sastanak s veleposlanikom Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini Nj.E…

Continue Reading

KULTURA

MISIŠTE NA BILIMA 43. GODINE

Published

on

 

Na slici je fra. Bogdan Ćubela sa bratom Petrom
Ćubela, fra Bogdan (Mirko) (1913.-1979.), rođen u Grabovoj Dragi (župa Mostarski Gradac). Pastoralno je djelovao kao kapelan u Grudama (1939.-1941.) i Kočerinu (1941./42.), a potom u Rakitnu kao kapelan (1942./43.) i župnik (1943.-1948.) župnik do77.u Glavatičevu. Preminuo je u Konjicu 1979. na Markovdan.
Mater mi je pričala da me je fra Bogdan dok je bio u mostarskom samostanu krstio i pritom me zvao Blago, jer je prije toga krstio dijete koje je imalo to ime. Za vrijeme mog prvog izlaska iz ratnog Mostara u Gradacu na moru mi profesor Križan Čuljak ispriča kako je sa njime pio crno vino i jeo pršut u Glavatičevu na Veliki petak. Kum mi jednom reče tešku obiteljsku priču kako je rođeni otac tražio od fra Bogdana da se skine iz franjevaca i da se oženi jer su mu braća bila pobijena na Bilima 45.. Njihova imena su bila na popisu žrtava Jasenovca iako su ubijeni kilometer iznad svoje kuće u Grabovoj Dragi.

Continue Reading

EKONOMIJA

Andrej Plenković privatno posjetio Hercegovinu

Published

on

 

Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković boravio je u subotu u privatnom posjetu Drinovcima kod Gruda u Hercegovini.

Kako je objavila župa Drinovci premijer Plenković je posjetio župnu crkvu sa svojom obitelji.

“U ovom lijepom susretu bio je i naš dragi biskup Željko Majić”, objavili su iz Župe Drinovci.

Drinovci su mjesto u općini Grude neposrednu uz granicu s Republikom Hrvatskom. Rodno su mjesto pjesnika Antuna Branka Šimića, povjesničara

Bazilija Pandžića, biskupa fra Paškala Buconjića i mnogih drugih.

www.abcportal.info

Facebook komentari

 Facebook

Continue Reading

KULTURA

Zasto si se vratio u pravo vrjeme

Published

on

Poduzetnica se vratila po svoju bolesnu majku i zatekla bivšeg kako se brine o njoj; kad je otvorila jednu kutiju, otkrila je tko joj je 4 godine krao 18 milijuna dok je on šutio
DIO
Blindirani terenac zaustavio se ispred izblijedjele kućice na rubu Pátzcuara, u Michoacánu, i za manje od 2 minute nekoliko susjeda već je virilo kroz prozore.
Ne vraća se svaki dan u kvart žena poput Camile Arriage.
U novinama su je zvali “najmlađom investitoricom u Meksiku”. Imala je tvrtke, stanove u Polancu, intervjue na televiziji i način hodanja zbog kojeg je izgledalo kao da je nitko ne može dotaknuti.
Ali tog jutra, kad je izašla s tamnim naočalama, bež odijelom i preskupim štiklama, nije izgledala moćno.
Izgledala je kao kći koja je stigla prekasno.
Kuća njezine majke bila je gora nego što je zamišljala. Vrata su škripala, vrt je bio suh, zidovi vlažni, a na ulazu je stajala razbijena kanta koja je skupljala kapljice vode.
Camila se namrštila.
Slala je novac svaki mjesec.
Mnogo novca.
Dovoljno da plati medicinsku sestru, lijekove, hranu, čišćenje i sve što bi gospođa Rosario mogla trebati.
Ušla je bez kucanja.
—Mama?
Kuća je mirisala na mast, podgrijanu juhu i odjeću spremljenu u ormar.
Iz stražnje sobe čula je suh, dug kašalj, onakav koji steže prsa.
Camila je brzo krenula.
Ali kad je stigla do vrata, ukočila se.
Gospođa Rosario sjedila je na krevetu, mršava, umotana u sivi rebozo, umornih očiju i blijede kože.
A pokraj nje bio je Tomás Rivas.
Njezin bivši muž.
Isti muškarac kojeg je Camila ostavila prije 4 godine jer, prema njezinim riječima, “nije imao glad za napretkom”.
Tomás je nosio iznošenu traper košulju, čizme pune zemlje i ruke grube od rada. Držao je šalicu čaja i pažljivo je prinosio usnama gospođe Rosario.
Kad je starica zakašljala, obrisao joj je usta salvetom i namjestio joj jastuk nježnošću koja se ne može odglumiti.
Camila je osjetila nešto čudno u želucu.
Nije to bila ljubav.
Ili je barem tako htjela vjerovati.
—Što radiš ovdje? —upitala je hladno.
Tomás je podigao pogled.
—Tvoja mama se sinoć pogoršala. Došao sam pomoći.
—Ti više nisi obitelj.
Gospođa Rosario pokušala je progovoriti, ali novi kašalj ju je savio.
Tomás joj je polako dao vode.
Camila je pogledala sobu: tablete odvojene po satima, bilježnica sa simptomima, čiste deke, presavijeni računi, stolica pokraj kreveta.
Sve je vrištalo da Tomás nije stigao jučer.
Bio je ondje mnogo puta.
Previše puta.
—Mama, zašto nisi nekoga zaposlila? —rekla je Camila—. Šaljem ti više nego dovoljno.
Gospođa Rosario pogledala ju je tugom koja je boljela.
—Novac ne sjedi s tobom kad te strah da ćeš umrijeti, kćeri.
Camila je stisnula čeljust.
—Kako dramatično, mama. Zato postoje njegovatelji.
Tomás je ustao.
—Idem po poslijepodnevni lijek.
—Nema potrebe —prekinula ga je Camila—. Od danas se ja brinem.
Nije se raspravljao.
Ta ju je smirenost zasmetala više nego vika.
Camila ga je slijedila do dvorišta, gdje je uz zid bio naslonjen stari bicikl.
—Isti si kao prije, zar ne? —rekla je—. Sitni poslovi, usluge i taj zahrđali bicikl.
Tomás je duboko udahnuo.
—I dalje radim ono što mogu.
—Onda prestani to raditi ovdje. Ne želim da selo misli kako koristiš moju mamu da mi se približiš.
Tomás se ukočio.
Prvi put su mu oči doista pokazale bol.
—Nikada nisam želio ništa tvoje, Camila.
—Onda se nemoj vraćati.
Gospođa Rosario pojavila se oslonjena na svoj štap.
—Kćeri, molim te…
Ali Camila je već odlučila.
—Ova kuća prestala je biti tvoja odgovornost onog dana kad smo se razveli.
Tomás je uzeo vrećicu s lijekovima, predao je gospođi Rosario i tiho rekao:
—Žuta nakon jela. Plava ako vam ponestane zraka. Ako se vrati temperatura, nazovite me.
Zatim je otišao gurajući bicikl niz zemljanu ulicu.
Gospođa Rosario plakala je bez glasa.
Camila je mislila da je vratila kontrolu.
Sve dok pokraj noćnog ormarića nije ugledala hrpu računa iz bolnice, ljekarne i trgovine.
Svi plaćeni gotovinom.
Ne od nje.
Na najnovijem računu bila je rukom napisana poruka:
“Platio Tomás.”
Camila je podigla pogled, zbunjena.
Tada je njezina majka izgovorila rečenicu koja joj je slomila svijet:
—On me spašava već 4 godine, kćeri… otkad je tvoj novac prestao stizati.
HVALA ŠTO STE ODVOJILI VRIJEME DA PROČITATE OVAJ DIO PRIČE  OVO JE SAMO PRVI DIO; NASTAVAK I KRAJ VEĆ SU OBJAVLJENI U KOMENTARIMA  AKO IH NE VIDITE, KLIKNITE NA “PRIKAŽI SVE KOMENTARE” I POTRAŽITE IH KAKO BISTE IH PROČITALI 💬✨

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba