Connect with us

KULTURA

Fra Miro Relota imenovan novim biskupom Vojnog ordinarijata u BiH

Published

on

Apostolska nuncijatura u BiH 21. studenog objavila je kako je papa Leon XIV. na službu biskupa Vojnog ordinarijata imenovao fra Miru Relotu, člana Bosne Srebrene. Vijest o njegovu imenovanju objavljena je u podne u Rimu, a u Sarajevu ju je u isto vrijeme objavio vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić.

U Nadbiskupskoj rezidenciji u Sarajevu, imenovanju su, uz nadbiskupa Vukšića i novoimenovanog biskupa Relotu, nazočili generalni vikari – Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić i Vojnog ordinarijata u BiH mons. Željko Čuturić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić, članovi obaju ordinarijata kao i uprave Provincije te nekoliko vojnih kapelana.

 

 

U svom govoru nadbiskup je izrazio radost jer „vjerujemo da je Tvoje biskupsko imenovanje dar Božje providnosti ovom dijelu Crkve Božje i da ćeš i ubuduće truditi se biti glasnik Božje poruke ljudima i ponizan sluga ostalih sredstava spasenja milosrdnoga Boga kojima On, po služenju Crkve, neprestano poučava svakoga čovjeka i stalno blagoslovima obdaruje sva svoja stvorenja“. „Crkva Te šalje da od sada kao biskup Kristovo evanđelje navješćuješ i svjedočiš u onom njezinu dijelu, koji se zove Vojni ordinarijat u Bosni i Hercegovini. Znam da će to za Tebe biti posvema novo iskustvo, ali znaj također da si poslan među Kristove vjernike, koji vole svoju Crkvu, njezine svećenike i vojnoga biskupa i očekuju da im budu duhovni oslonac i potpora. To ti mogu posvjedočiti iz svog osobnog iskustva vojnoga biskupa koje traje skoro 15 godina“, kazao je uz ostalo nadbiskup vrhbosanski.

U svom obraćanju novoimenovani biskup Relota kazao je kako je „s osjećajem franjevačke jednostavnosti i osobne manjkavosti, primio sam vijest od njegove ekselencije Apostolskog nuncija nadbiskupa Francisa Assisa Chullikatta želju Svetog Oca Leona da mene imenuje na službu Vojnog biskupa u našoj domovini Bosni i Hercegovini“.

„Na tu vijest otišao sam u kapelu u nuncijaturi i ne znam koliko sam ostao sam pred Presvetim Sakramentom. Prvo je došla velika oluja, onda blagi vjetar pa na kraju tišina. I onda se javi pomisao na Bl. Jakova Zadranina koji do svoje smrti vrši poslanje u gradu Bitettu na jugu Italije. Kao da sam začuo njegove riječi često ponavljane onima koji su od njega tražili savjete: ‘Ite secure! Idi sigurno.’ Ustao sam i vratio se nunciju koji me je strpljivo i s osmijehom dočekao. Rekao sam: ako je to želja Svetog Oca, onda evo me!

Draga braćo, hvala na povjerenju! Hvala ponajprije Svetom Ocu, papi Leonu, velika hvala njegovoj ekselenciji apostolskom nunciju koji nosi ime Sv. Franje Asiškog i Redu Manje braće kojem pripadam i kojem ću uvijek ostati vjeran (…) Mogu vam reći da sam kao fratar – redovnik naučio živjeti red, rad i disciplinu. Nadam se da ću zajedno s vama biti svjedok Kristove ljubavi u onom što se dotiče vašeg života i vašeg rada. Naš nadbiskup Tomo ustrojio je Vojni ordinarijat na najbolji način i na tomu mu od srca zahvaljujem. Uz vlastite sposobnosti, zasigurno ste mu vi svećenici bili veliko olakšanje, da se naviknem, vojni kapelani ili još bolje onako jednostavnije, braćo po službi, u Kristu. Naš nadbiskup Tomo učinio je dobar pomak, a uvjeren sam da kako vrijeme odmiče i kako se ubrzano stvari odvijaju da ipak pred nama stoje još uvijek brojni izazovi“, rekao je, među ostalim, biskup Miro.

Podsjetimo, mons. Relota na ovoj službi kao drugi ordinarij po redu, nasljeđuje mons. Vukšića koji je tu službu obnašao od 2011., najprije kao biskup, a po imenovanju vrhbosanskim nadbiskupom onda i kao apostolski upravitelj. Biskupsko ređenje novoimenovanog biskupa Mire predviđeno je za 14. veljače 2026. u katedrali Srca Isusova u Sarajevu.

 

J.P., KT

Continue Reading

KULTURA

Jagoda Savic….Od kad te nema…

Published

on

 

Ja ne mirisem na jorgovane kraj puta
ne trazim gnezda na medji izmedju livada.
Ne drzim goluzdravog ptica dok majka ne dodje
Ne sanjam..

Od kad te nema ,sve price stoje
da ih nekada ponovo ispricam.
Da zasuzim
Da pokleknem..

Ja zivim dan za danom
Napuklih srcanih zalizaka
I ruka praznih
sto bi da opet zalutaju u tvoju nevinost prstiju..

Ako dodjes u san
radost ce mi obasjati srce
osmeh ce ukrasiti lice a usne prosaptati
,,Hvala ti Boze .”

 

Continue Reading

KULTURA

Znate li da Podastrana u Ljubotićima skriva tri tisućljeća povijesti? Pročitajte priču

Published

on

Znate li da Podastrana u Ljubotićima skriva tri tisućljeća povijesti? Pročitajte priču

Znate li da Podastrana u Ljubotićima skriva tri tisućljeća povijesti? Pročitajte priču

Rijetko koji zaselak u Širokom Brijegu na tako malom prostoru okuplja toliko povijesnih slojeva kao Podastrana u Ljubotićima. Između kanjona rijeke Ugrovače i brdskih obronaka nižu se tragovi života stari više od tri tisućljeća.

Od prapovijesne gradine, preko srednjovjekovnih stećaka, do skrovitoga franjevačkog misišta na kojem se, u doba osmanske vlasti, vjera čuvala pod otvorenim nebom – sve to nudi Podastrana.

Živopisne priče

U nedjelju, 7. prosinca 2025., lokalitete je za Josipa Bošnjaka predstavljao Miljenko Mićo Brekalo, dragovoljac i veteran Domovinskog rata. On je 1997. podigao zavjetnu kapelicu na Kruškovcu i obnovio tradiciju koja seže stoljećima unatrag.

Kruškovac, svetište iznad Ljubotića, u predaji se spominje kao tajno utočište franjevaca i mjesto bogoslužja za vjernike Ljubotića i okolnih sela. Sačuvana su i svjedočanstva da je na grobištu obavljeno krštenje u vrijeme kada crkvene građevine nisu bile dopuštene, pa je lokalitet funkcionirao kao “župna crkva” u šumi i kamenu.

Isječak sa označenim vjerojatnim prostorom utvrđenog naselja -Gradine (Google Earth)

Živopisne priče preživjele su do danas: govori se o konjima potkovanim “naopačke” kako bi progonitelje naveli u krivom smjeru, kao i o fratru-mučeniku pokopanom na mjestu koje su vjernici zvali “Biskupov grob”.

Vrijedni povijesni tragovi

Ime Kruškovac veže se i uz predaju o devet krušaka poredanih “kao po koncu”.

Svake treće nedjelje u srpnju ondje se služi misa “na kamenu”, uz mnoštvo vjernika, a u tijeku je i gradnja veće kapele.

Pogled na bedem gradine

 

Stotinjak metara iznad svetišta uzdiže se jedna od najvećih gradina zapadne Hercegovine. U Arheološkom leksikonu BiH (1988.) evidentirana je kao prahistorijska gradina nad Ugrovačom, s ostacima suhozida dugima oko 100 metara i nalazima keramike iz brončanog i željeznog doba. Klisure s tri strane i bedem na četvrtoj zatvaraju plato veći od 25.000 četvornih metara.

Stara legenda

Prema Kruškovcu vodi cesta s devet oštrih “bogna”, građena u vrijeme stare Jugoslavije, koja spaja Ljubotiće s Crnim Lokvama, a na jednom zavoju stoji stari kameni križ.

Cesta s devet oštrih “bogna”

Uz taj križ veže se legenda o svatovima u bijegu nakon sukoba s Agom Lasicom i o jami u koju su, prema predaji, bačeni progonjeni ljudi.

U polju prema groblju Sunčenjak nalaze se tri skupine stećaka:

  • Crtanica (tri sanduka s bordurama, viticama, simbolima i figuralnim prizorima),
  • Kravarica (19 stećaka)
  • Vrt/Križ (četiri primjerka, među njima i križ, kasnije pomaknuti na jednu hrpu).

Nekoliko stotina metara istočno, na lokalitetu Bila njiva, oko stoljetnog hrasta leži četrdesetak skromnih kamenih grobova – bez natpisa i ukrasa – za koje se smatra da potječu iz najtežih godina osmanskih progona.

Ukrašeni stećak na nalazištu Crtanica

Podastrana je rijedak mozaik kontinuiteta života, ali i prostor pod pritiskom: kamenolomi se približavaju gradinama, solarni paneli niču na zemljištu koje skriva nekropole, a infrastruktura se često gradi bez arheoloških istraživanja.

Stručna zaštita i turistička valorizacija – staze, table i vođeni obilasci – mogli bi ovu baštinu pretvoriti u vrijednost koja se čuva, umjesto u priču koja nestaje.

Cijelu priču pronađite ovdje.

(www.jabuka.tv | Foto: Josip Bošnjak)

 

 

Continue Reading

EKONOMIJA

FOTO BUHAČ SA SORECOM I VELEPOSLANICIMA EU: Županije ključne u provođenju Reformske agende

Published

on

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač susrela se danas, u zgradi Vlade, s posebnim predstavnikom Europske unije u BiH veleposlanikom Luigijem Sorecom i veleposlanicima pet država članica EU-a: veleposlanicom Češke NJ.E. Janom K. Lolić Šindelkovom, veleposlanikom Irske Nj.E. Adrianom Farrellom, veleposlanicom Italije NJ.E. Sarah Eti Castellani, veleposlanikom Slovenije NJ.E. Damijanom Sedarom i veleposlanicom Švedske Helenom Lagerlöf.

Premda je sastanak, kao prvi susret predsjednice Buhač s veleposlanikom Sorecom, imao nastupni karakter, otvoreno je nekoliko bitnih tema, s naglaskom na euroatlantski put BiH i usvajanje Reformske agende odnosno ulogu županija u tomu procesu. Predsjednica je veleposlanike izvijestila o najbitnijim postignućima Vlade HNŽ kroz proteklo dvogodišnje razdoblje, posebno im zahvalivši na potpori koju su njihove zemlje, zajedno s Republikom Hrvatskom, pružile HNŽ-u u ključnim trenucima žurnoga odgovora na tragičnu prirodnu nepogodu koja je lani pogodila Konjic, Jablanicu i sjeverni prostor Mostara. Ocijenila je kako je susret bio prigodom još jednom potvrditi nedvojbenu opredijeljenost županijske izvršne vlasti da, u sklopu svojih mjerodavnosti, aktivno sudjeluje i pruži punu potporu europskomu putu BiH.

– Taj put nema alternativu, ali mora biti zasnovan na načelima zaštite ustavima utvrđenih mjerodavnosti svake od razina vlasti. Na svima nama je odgovornost ne propustiti prigodu koja nam se ukazala odlukom o otvaranju pregovora. Svi uključeni u te procese dijelimo odgovornost da, kroz dijalog, konsenzus i poštivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, dajemo puni doprinos našemu putu ka pridruživanju obitelji europskih zemalja – komentirala je Buhač, dodavši kako su dio razgovora posvetili iznimnim vijestima o službenomu odobravanju Reformske agende BiH, čime je potvrđeno da dokument koji je dostavilo Vijeće ministara ispunjava ključne preduvjete, a što otvara mogućnost korištenja više od 950 milijuna eura koji su namijenjeni za reforme i rast.

– Ta ćemo sredstva moći koristiti isključivo ako uspješno provodimo reformske mjere koje podrazumijevaju temeljne političke promjene, jačanje institucija, kao i socio-gospodarske reforme uz kontinuiranu suradnju s Europskom komisijom. Ono što zabrinjava jest činjenica da je, prema posljednjemu izvješću Europske komisije o proširenju, BiH nažalost u skupini zemalja koje nisu napravile ozbiljan korak na putu prema EU. Zato ponavljam kako je na svima nama odgovornost naše obveze shvatiti krajnje ozbiljno i posvećeno raditi na njihovu ispunjavanju, ulažući svoj maksimum, svatko unutar svojega djelokruga i svoje razine vlasti. Svjesna sam, a to je potvrđeno i danas, da u Izaslanstvu Europske unije u BiH i veleposlanicima naših prijateljskih zemalja imamo snažne partnere posvećene pružanju pune potpore BiH i narodima u njoj za što brži ulazak u europsku obitelj, gdje je ovoj državi prirodno mjesto – snažna je poruka predsjednice Vlade HNŽ.

U obraćanju novinarima, veleposlanik Soreca istaknuo je kako je ovo njegov drugi službeni boravak u Mostaru, te kako je s nekoliko veleposlanika Europske unije boravio u Mostaru i u svibnju na obilježavanju Dana Europe. Istaknuo je kako je s predsjednicom Vlade imao konstruktivan sastanak na kojemu je razgovarano o nizu tema koje su bitne ne samo za građane HNŽ-a nego i šire.

Također je bilo govora o ulozi županija u svezi s procesom integriranja u kojemu sve razine vlasti državna, entitetska i županijska imaju svoju ulogu, ali kako je u tom procesu, kada se pregovori i formalno otvore, više od 70 % poslova na nižim razinama vlasti.
Kazao je kako Europska unija i sve njezine članice nastavljaju pružati neupitnu potporu ne samo ovoj županiji nego i svim drugim županijama, kao i entitetima i Bosni i Hercegovini u cijelosti na njezinu ubrzanom putu ka Europskoj uniji.

Posebna tema razgovora bila je Reformska agenda koju je protekli tjedan odobrila Europska komisija, a koja predstavlja jedan ključan alat i županijama da mogu provesti potrebne reforme s ciljem dobrobiti za sve građane.

Pozdravio je i napore Vlade koje čini kada je u pitanju digitalizacija javne uprave, reforma obrazovanja i zelena tranzicija dodavši kako na tom putu Europska unija može puno pomoći, ne samo financijski nego i politički.

Također je razgovarano o društvenoj koheziji i snažnijoj suradnji županija, osobito u smislu nastavka pomoći nedavno stradalim područjima od poplava, istaknuvši kako je Europska unija već pružila značajnu potporu svim stradalim područjima, ali i najavio dodatna sredstva koja će u iznosu od 46 milijuna eura biti osigurana iz Fonda solidarnosti. Izrazio je nadu kako će njihovu konkretnu realizaciju na terenu vidjeti u što skorijem roku.

Veleposlanik se osvrnuo i na sastanak koji je imao sa studentima sa SUM-a, kazavši kako ga je taj razgovor uvjerio da mladi ljudi svoju budućnost vide u Europskoj uniji.

Na kraju je još jednom podvukao kako BiH u svim zemljama EU-a ima neupitnu potporu, ali kako je potrebno da u tomu procesu sve razine vlasti daju svoj puni doprinos. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba