Connect with us

KULTURA

Hoće li Hrvati ovaj put pobjediti sami sebe?

Published

on

Hoće li Hrvati ponovo ostati bez mjesta u državnom vrhu BiH? Protuustavni Izborni zakon, na žalost još nije izmjenjen. Federacija BiH, u kojoj živi četiri puta više Bošnjaka nego Hrvata, i dalje je jedna izborna jedinica za izbor i hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Na prošlim izborima kandidati bošnjačkih stranaka osvojili su 800 tisuća glasovima, kandidatkinja HDZ BiH (Borjana Krišto) 184.000. I to nije bilo dovoljno za ulazak u Predsjedništvo BiH. S 234.000 glasova za hrvatskog člana Predsjedništva Bošnjaci su, po četvrti put, nametnuli Željka Komšića.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Ovaj put situacija je nešto drugačija. Kako se Komšić po treći put uzastopno ne može kandidirati kandidirao je svog savjetnika Slavena Kovačevića. Osobu koja je tužila BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu i izgubila. Kovačević se sada vraća kako bi ponovo pokušao poniziti i poraziti Hrvate i daytonsku BiH. U nacističkom pristupom u kojem jedan narod i njegove političke predstavnike predstavlja kao rušitelji BiH Kovačević ističe kako mu je cilj nastaviti politiku svog političkog šefa Željka Komšića, te da njegov izbor u Predsjedništvo BiH znači 2:1 za državu BiH. Dva bošnjačka člana, jedan srpski i ni jedan hrvatski u državnom vrhu je Kovačevićeva i Komšićeva vizija BiH, u kojoj nema mjesta za Hrvate.

Može li Kovačević ostvariti taj cilj, a Hrvati ponovo ostati bez važne poluge moći? Kovačević među Bošnjacima nema “karizmu” kakvu ima Komšić. No, ne treba ga ni podcjeniti. Za njega će neosporno glasati birači DF-a, a taj broj je pribižan broju birača HDZ BiH. Kada bi se sve hrvatske stranke okupile oko jednog kandidata, Kovačevićeve šanse bile bi minimalne. Obrnuto, ustraje li hrvatska “petorka” na tome da i ona ide u utrku za hrvatskog člana Predsjedništva, Kovačevićeve šanse rapidno rastu. Što kandidat “petorke” bude “jači” to će Kovačevićeve šanse biti veće, a poraz neodgovorne hrvatske politike potpun.

Matematika je vrlo jasna. Kandidat “petorke” realno, prema broju birača koji glasaju za hrvatske oprbene stranke, može osvojiti maksimalno 40 do 50 tisuća glasova. I s tim brojem siguran je gubitnik. Ono što može napraviti je “oteti” 10 tisuća glasova kandidatkinji HDZ BiH i time pomoći ulasku Kovačevića u Predsjedništv BiH i porazu i jedne i druge hrvatske političke opcije.

Hoće li Hrvati ovaj put sami sebe pobjediti, ili će biti dovoljno odgovornosti i mudrosti da sve hrvatske političke opcije podrže kandidatkinju stranke koju podržava skoro 3/4 Hrvata, HDZ BiH, Darijanu Filipović, a da HDZ BiH zauzvrati udovolji nekim drugim političkim zahtjevima “petorke”- ostaje vidjeti?

Filipović ima političke kvalitete koje zavrijeđuju svehrvatsku podršku. Mlada je, ali ne i politički neiskusna, obrazovana, govori engleski jezik, fascinantna je i njezina elokventnost, preciznost i smirenost u izražavanju i politički stavovi koji su prihvatljivi ne samo Hrvatima, već i svim dobronamjernim u BiH./HMS/

 

 

Continue Reading

KULTURA

Schmidt pred Vijećem sigurnosti- ni riječ o nametanju hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Published

on

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt upozorio je danas pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda da se Bosna i Hercegovina nalazi na sve užem putu između institucionalne stabilizacije i daljnje političke stagnacije, ocijenivši da je zemlja suočena s kontinuiranom krizom funkcionalnosti institucija i političke odgovornosti.

Predstavljajući 69. izvješće glavnom tajniku UN-a o provedbi mira u BiH, Schmidt je poručio da sigurnosna situacija ostaje stabilna, ali kako stabilnost ne treba zamijeniti za institucionalno zdravlje, upozorivši na, kako je naveo,“namjerne” pokušaje razgradnje državnih institucija kroz blokade i onemogućavanje njihovog rada.

U obraćanju Vijeću sigurnosti Schmidt je kao četiri ključna prioriteta za ovu godinu naveo očuvanje institucionalnog poretka uspostavljenog Dejtonskim sporazumom, obnovu funkcionalnosti institucija, rješavanje pitanja državne imovine te uvođenje izbornih tehnologija pred opće izbore 2026. godine.

Ocijenio je da se ustavni poredak BiH kontinuirano slabi iznutra kroz neslaganja oko tumačenja Dejtonskog sporazuma, nepoštivanje odluka najviših sudskih institucija i političke blokade koje, kako je rekao, postepeno podrivaju funkcionalnost države do točke u kojoj narativ o neodrživosti BiH postaje samoispunjavajuće proročanstvo.

Posebno je upozorio na povratak secesionističke retorike iz entiteta Republika Srpska, navodeći da rukovodstvo tog entiteta nastavlja dovoditi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i podrivati stabilnost i reformske procese.

Kao primjer naveo je “izjave Milorada Dodika tijekom obilježavanja u Donjoj Gradini”, ocijenivši da oscilacije između angažmana i konfrontacije dodatno podrivaju povjerenje i onemogućavaju stvarni politički napredak.

Schmidt je ukazao i na zabrinutost zbog položaja povratnika i pripadnika konstitutivnih naroda u RS-u, pozivajući se na pismo potpredsjednika Republike Srpske Ćamila Durakovića i grupe bošnjačkih političkih predstavnika u kojem su navedeni problemi poput diskriminatornog zapošljavanja, neinkluzivnog obrazovanja i glorifikacije ratnih zločinaca.

Govoreći o izborima planiranim za listopad 2026. godine, Schmidt je istaknuo da su zaštitni mehanizmi za integritet izbornog procesa ključni za vraćanje povjerenja građana, navodeći da je u suradnji s članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, OESS-om, Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama pripremljen pravni i proračunski okvir za unaprjeđenje transparentnosti izbora.

Istaknuo je i da neriješeno pitanje državne imovine ostaje ozbiljna prepreka ekonomskom razvoju, investicijama i infrastrukturnim projektima, naglasivši da bi otvaranje zemlje domaćim i stranim ulaganjima moglo pozitivno utjecati i na političku dinamiku.

Kao pozitivan primjer izdvojio je projekt Južne interkonekcije za dopremu ukapljenog prirodnog plina iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

Schmidt je upozorio i na pogoršanje stanja medijskih sloboda, posebno u Republici Srpskoj, navodeći da se civilno društvo i nezavisni mediji suočavaju sa sve restriktivnijim okruženjem.

Govoreći o europskom putu BiH, ocijenio je da koncept domaćeg vlasništva nije donio očekivani politički dijalog niti reformski napredak, poručivši da odgovornost mora biti provedena, a ne samo deklarativno zagovarana.

U završnom dijelu obraćanja Schmidt je priopćio da je odlučio okončati mandat visokog predstavnika u BiH te da je proces izbora njegovog nasljednika već pokrenut.

Naveo je da planira napustiti dužnost u lipnju ove godine, te da je današnje obraćanje Vijeću sigurnosti vjerojatno njegovo posljednje u svojstvu visokog predstavnika.

Schmidt je poručio da je krajnje vrijeme za suštinsko okončanje provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i postupno gašenje Ureda visokog predstavnika u skladu s agendom 5+2, naglasivši da međunarodna zajednica ne smije dozvoliti postepeno urušavanje mira, demokracije i ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

KULTURA

Počivaj u miru Generale

Published

on

𝐌𝐚𝐭𝐞 𝐋𝐚𝐮š𝐢ć rođen je u Sisku 1949., a školovanje od osnovne, srednje škole do fakulteta završio je u Zagrebu.

Diplomirao je 1976. na Višoj školi za unutarnje poslove u Zagrebu, a 1990. godine na Fakultetu kriminalističkih znanosti u Zagrebu.

Od veljače 1971. do prosinca 1991. godine radio je u Ministarstvu unutarnjih poslova na raznim operativnim i vodećim poslovima.

Od svibnja do prosinca 1991. godine bio je šef osiguranja predsjednika Republike Hrvatske, a od 31. prosinca 1991. obnaša dužnost načelnika Uprave Vojne policije u Ministarstvu obrane.

Tijekom jedanaest godina na dužnosti načelnika Uprave Vojne policije i Službe Vojne policije, upravljao je, usklađivao i odgovarao za rad Uprave VP i postrojbi, zapovijedao je postrojbama VP, utvrđivao osnove razvoja i specijalističke izobrazbe VP, vodio sustav upravljanja osobljem VP te vrlo uspješno surađivao s ostalim upravama zapovjedništvima i tijelima OS RH kao i sa službama, tijelima i institucijama RH iz djelokruga zadaća Vojne policije.

Umirovljen je 30. prosinca 2002. godine.

U činu brigadira je od ožujka 1992.

U čin general-bojnika promaknut je 1994., a u čin general-pukovnika 2002. godine.

Odlikovan je Redom Nikole Šubića Zrinskog, Redom bana Jelačića, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti za 5 i 10 godina uzorne službe te medaljama “Bljesak” i “Oluja”.

Suautor je knjiga “Jeste li još uvijek sigurni da ste sigurni?” (suautori Saša Petar, Bono Marjanović), 2008. i “Sigurnost na službenom putu” (suautori Saša Petar, Bono Marjanović).

2009. Uredio je knjigu “Vojna policija u Domovinskom ratu” (1998.).

Bavio se savjetovanjem i pružanjem usluga na području sigurnosti.
#bitkazavukovar

Continue Reading

KULTURA

HDZ BiH: Demokratski i legitimno izabrani dužnosnici moraju preuzeti odgovornost za BiH, nužno je transformirati OHR

Published

on

Uvažavajući ulogu međunarodnih partnera u potpori stabilnosti i razvoju Bosne i Hercegovine u njezinom post-konfliktnom i demokratskom razdoblju, HDZ BiH ističe potrebnim žurno  provođenje reformskih koraka na putu prema ispunjenju unutarnjih i vanjskopolitičkih prioriteta te ostvarenja potpune neovisnosti BiH nakon više od tri desetljeća aktivnog djelovanja međunarodnih faktora.

Imajući u vidu kako članstvo u Europskoj uniji, kojemu svi težimo, nije kompatibilno s aktivnom međunarodnom ulogom kakva još postoji u BiH ukazujemo na potrebnu transformaciju Ureda visokog predstavnika i njegovo izmještanje iz BiH.

Domaći i legitimno izabrani dužnosnici koji su dobili povjerenje žitelja u demokratskim izbornim procesima moraju konačno preuzeti potpunu odgovornost za Bosnu i Hercegovinu, za svoju domovinu.

HDZ BiH ističe kako se potrebni iskoraci mogu postići samo sustavnim i konstruktivnim unutarnjim dijalogom političkih aktera, međusobnim povjerenjem i uvažavanjem te poštivanjem ustavnog uređenja BiH uz jednakopravnost svih konstitutivnih naroda.

Put Bosne i Hercegovine mora biti samostalno i suvereno izgrađen od strane njezinih žitelja i političkih dužnosnika kako bi postala stabilna i sigurna zemlja, perspektivne budućnosti, u kojoj će međunarodni faktori pružati svoju pomoć, ali u kojoj više neće postojati institucije koje bi bile nad institucijama vlasti BiH.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba