Connect with us

EKONOMIJA

Hrvatski otok: europski mediji Trumpu ‘nude‘ da otvori zloglasni Goli otok, zatvor u bivšoj Jugoslaviji. Evo što se zna

Published

on

Trump je nedavno zaprijetio da će ponovno otvoriti zloglasni Alcatraz, ali i Amerikance slati u strane zatvore, rekavši da bi rado deportirao američke državljane koji počine nasilna kaznena djela u ozloglašeni zatvor u Salvadoru, piše Euronews i ironično nastavlja, “nudeći mu” napuštene zatvore diljem Europske unije.

“Ako Trump traži otočne zatvore, EU ima mnogo toga za ponuditi, uključujući povijesne lokacije koje se mogu mjeriti s Alcatrazom i koje bi mogle privući Trumpov osjećaj za povijest i kulturu.”

U Euronewsovu užem izboru našao se i bivši zatvor na Golom otoku, koji je jugoslavenski komunistički režim otvorio 1949. godine kao izoliranu kažnjeničku koloniju za stvarne i navodne “suradnike Informbiroa”, odnosno općenito simpatizere Staljina i Sovjetskog Saveza.

Evo i malo čiunjenica o Golom otoku…

Na sjevernom Jadranu, između otoka Raba i kopna, leži Goli otok – naizgled običan, kamenit i ogoljen otok, danas prepušten zubu vremena i znatiželji turista. No, iza njegovih ruševina i zaraslih staza krije se jedno od najmračnijih poglavlja jugoslavenske povijesti: logor i zatvor Goli otok, mjesto političkog progona, prisilnog rada i psihičke torture, simbol straha i šutnje koji je obilježio živote tisuća ljudi i njihovih obitelji.

image

 Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Povijesni kontekst: Tito, Staljin i početak pakla

Goli otok postao je sinonim za političku represiju nakon povijesnog raskola između Josipa Broza Tita i sovjetskog vođe Josifa Staljina 1948. godine. Jugoslavija je, izbačena iz Informbiroa (Kominforma), krenula vlastitim putem, a vlasti su u novonastaloj paranoji pokrenule masovne čistke protiv stvarnih i navodnih pristaša SSSR-a, tzv. “staljinista”. U tom kontekstu, Goli otok je 1949. godine pretvoren u strogo čuvani logor za “političko preodgajanje” – mjesto gdje su protivnici režima trebali biti slomljeni, preodgojeni i ponovo integrirani u “novog čovjeka” YU-socijalizma.

image

 Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Tko su bili zatočenici?

Prvi zatvorenici stigli su već u srpnju 1949. godine. Bili su to komunisti, partizani, intelektualci, radnici, ali i obični građani – svi oni koje je UDBA (jugoslavenska tajna policija) označila kao sumnjive zbog simpatija prema Moskvi, kritike režima ili čak zbog anonimnih dojava i osobnih obračuna. Među zatočenicima su bili i nacionalisti, antikomunisti, ali i ljudi bez jasne političke pripadnosti, uhvaćeni u vrtlogu straha i denuncijacija.

Procjenjuje se da je kroz logor i kasnije zatvor prošlo oko 16.000 političkih zatvorenika, od kojih je između 400 i 600 umrlo na otoku, iako neki izvori navode i znatno veće brojke. Među žrtvama su bili i žene, koje su bile smještene na obližnjem otoku Sveti Grgur.

image

 Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Život i smrt na Goli otoku: rad, glad, nasilje

Goli otok bio je doslovno “goli” – kamen, bez hlada, izložen ljetnim žegama i zimskim burama. Zatvorenici su morali izgraditi logor vlastitim rukama: zidali su barake, kopali cisterne za vodu, sadili rijetka stabla. Najteži i najokrutniji rad bio je u kamenolomu, gdje su pod užarenim suncem ili ledenim vjetrom razbijali kamen, često bez dovoljne hrane i vode.

Rad nije bio jedina muka. Sustav je bio osmišljen tako da zatvorenike slomi psihički: morali su međusobno špijunirati, prijavljivati i kažnjavati jedni druge. “Kroz stroj” – prolazak kroz špalir u kojem su ih drugi zatvorenici tukli – bio je jedan od najstrašnijih oblika poniženja i nasilja.

Hijerarhija unutar logora temeljila se na suradnji s upravom: oni koji su bili spremni izdati druge mogli su dobiti lakše poslove i bolje obroke, dok su “nepokorni” bili izloženi najgorim kaznama i izolaciji.

Posebno zloglasno mjesto bio je “Petrova rupa”, duboka jama u kojoj su najteži slučajevi bili izloženi dodatnim mukama, izolaciji i torturi. Glad, žeđ, bolesti i nasilje bili su svakodnevica, a smrt česta posljedica iscrpljenosti, premlaćivanja i očaja.

image

 Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Nakon Informbiroa: od logora do zatvora

S popuštanjem napetosti između Jugoslavije i SSSR-a nakon Staljinove smrti, logor za političke zatvorenike formalno je zatvoren 1956. godine. No, Goli otok nije prestao biti mjesto stradanja: pretvoren je u zatvor za “delinkvente”, mlade prijestupnike i “neprijatelje države”, uključujući i one optužene za nacionalizam ili “ideološke zablude”. Iako je udio političkih zatvorenika opadao, represija i dalje nije nestala. Zatvor je radio sve do 1988. godine, kada je napušten i prepušten propadanju.

image

 Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Šutnja, tabu i razotkrivanje

Goli otok bio je tabu tema u Jugoslaviji desetljećima. O njemu se nije smjelo govoriti, a bivši zatvorenici su često šutjeli iz straha ili srama. Tek nakon Titove smrti i početka krize jugoslavenskog sustava, počinju izlaziti memoari, romani i filmovi koji progovaraju o užasima otoka – od romana “Tren” Antonija Isakovića do filmova “Balkanski špijun” i “Kad je otac bio na službenom putu”.

S raspadom Jugoslavije i otvaranjem arhiva, Goli otok postaje predmet javne rasprave, istraživanja i pokušaja suočavanja s prošlošću. Ipak, do danas, pitanje odgovornosti, broja žrtava i karaktera represije ostaje izvor prijepora i bolnih sjećanja.

Nasljeđe i sjećanje: između zaborava i memorijalizacije

Danas je Goli otok ruševina – sablasni podsjetnik na sustav koji je ljude pretvarao u brojeve, a prijatelje u doušnike. Neke udruge bivših zatvorenika i povjesničari bore se da otok postane memorijalni centar, mjesto sjećanja i učenja o totalitarizmu i ljudskoj patnji. Drugi, pak, predlažu komercijalizaciju, pa su se pojavile i bizarne ideje o pretvaranju otoka u turističku destinaciju ili čak “gay resort”. Za sada, otok ostaje nigdje između – ni potpuno zaboravljen, ni dostojno obilježen.

Najveća tragedija Golog otoka nije samo u broju žrtava, već u tišini koja je pratila njihove sudbine. Mnoge obitelji nikad nisu doznale gdje su im nestali najmiliji, a mnogi preživjeli su ostatak života proveli u šutnji, noseći nevidljive ožiljke. Dokumentarni filmovi, knjige i svjedočanstva potomaka danas pokušavaju ispričati priču…

Goli otok ostaje simbol dvostruke naravi jugoslavenskog socijalizma: s jedne strane, vizije napredne, nesvrstane države, a s druge – brutalne represije protiv neistomišljenika. Njegova povijest podsjeća na to koliko su granice između “prijatelja” i “neprijatelja” u pojedinim sustavima tanke i koliko je lako izgubiti slobodu, pa i život, zbog pogrešne riječi, sumnje ili osobne osvete. Goli otok je, kako su već neki prije definirali, bilo mjesto gdje su se lomile kosti, ali i karakteri.

 

Komentari (1)

 

Continue Reading

EKONOMIJA

Čović sa Schmidtom u Mostaru: Izborni zakon ostaje jedan od ključnih prioriteta

Published

on

Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović sastao se u Mostaru s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom s kojim je razgovarao o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini te europskom putu zemlje.

Razgovarano je o važnosti očuvanja mira, stabilnosti, integriteta i ustavnog okvira BiH, uz istovremeno provođenje reformi koje su nužne za napredak zemlje prema Europskoj uniji, poručio je Čović na X-u.

Istaknuo je i da reforma Izbornog zakona ostaje jedan od ključnih prioriteta.

I iz OHR-a oglasili su se o današnjem posjetu Christiana Schmidta Mostara, gdje se osim s liderima HDZ BiH i HDZ 1990 Draganom Čovićem i Ilijom Cvitanović susreo i s predsjednikom Gradskohg vijeća Đanijem Rahimićem( SDA)

Fokus razgovora bio je na političkoj situaciji u Mostaru i na putu BiH ka europskim integracijama.

Visoki predstavnik istaknuo je važnost otvorenog, inkluzivnog dijaloga i istinske suradnje među političkim akterima, navedeno je iz Ureda visokog predstavnika u BiH na mreži X.

Schmidt je naglasio da samo kroz uzajamno poštovanje, kompromis i funkcionalne institucije Mostar može nadići izazove s kojima se suočava, te osigurati efikasno upravljanje i ostvariti napredak u korist svih građana.

“Politički lideri moraju se iskreno angažirati i pronaći zajednički jezik kako bi riješili preostala pitanja. To je jedini put do održivog uspjeha za sve”, zaključio je Schmidt. /HMS/

 

Foto: Fena

VIDEO ČOVIĆ: Izmjene Zakona o Vijeću ministara su neustavne i neće proći

Nema mogućnosti za rekonstrukciju Vijeća ministara BiH, izjavio je u Mostaru nakon sjednice Predsjedništva HNS-a BiH predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović odgovarajući na upit je li realna rekonstrukcija kao mogućnost do izbora.

– Nekim kolegama smo dali šansu za to. Postavili smo jedan praktičan dogovor da ovaj euroatlantski put zaštitimo, da zaštitimo jednakopravnost triju naroda. Znači da minimum usvojimo, izmjene Izbornog zakona koje bi regulirale izbor članova Predsjedništva BiH, konkretno hrvatskog člana Predsjedništva i naravno da to sve radimo u miru i stabilnosti, kazao je Čović.

Po njegovim riječima, dogovor je napravljen, krenuli su, onda su vrlo brzo vidjeli da ima previše nadmudrivanja.

– Tako da ja ne vjerujem da se bilo što može kad je u pitanju rekonstrukcija napraviti, sukladno Ustavu, sve druge mogućnosti otpadaju kao takve – istaknuo je Čović.

Izjavio je i da je pokušaj izmjene zakona o Vijeću ministara, kojim bi se ministri mogli birati i bez suglasnosti predsjedateljice, neustavan i da neće proći.

– Zakon o Vijeću ministara, je ja mislim protuustavan do kraja. On je pokušao promijeniti infrastrukturu odlučivanja na razini Bosne i Hercegovine na način da bi netko trebao u ime izvršne vlasti donositi odluke, predlagati imenovanja i tako dalje. Jasno je zbog čega se to radi, naravno da taj zakon ne može proći i tako će završiti – kazao je Čović.

Govoreći o dva ključna europska zakona – o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), Čović je, kako prenosi Fena, kazao kako do ponedjeljka treba biti jasno postoji li suglasnost za njihovo usvajanje na sjednici 26. lipnja.

Čović je o tome telefonski razgovarao i s predstavnicima EU kao i razgovore sa strankama u Banjoj Luci i Sarajevu.

– Dogovorili smo se da kroz razgovore koje sam vodio ovih dana u Banjoj Luci i Sarajevu, pokušamo stvoriti ambijent da dva europska zakona se usvoje u Domu naroda, odnosno u Zastupničkom domu, s obzirom na to da nismo imali dovoljno ruku na prošloj sjednici Doma naroda. S obzirom na to da je upravo opozicija iz Republike Srpske, koja je naglašavala svoje europske gabarite, bila protiv tih zakona, jer su bili predstavnici HDZ-a predlagači. Međutim kada je bio predstavnik Trojke, predlagač u Zastupničkom domu, zakon o sudu, uvjetno drugačijeg zakona, opet su ga srušili, iste institucije, iste stranke, tako da sam ja tražio razgovor jedan s kolegama, obavili smo te razgovore i ja očekujem da ćemo do ponedjeljaka imati stav imamo li suglasje da dva europska zakona, zakon o sudu i VSTV-u, idu na iduće sjednice Doma naroda i Zastupničkog doma – kazao je Čović.

Kazao je kako predstojeće Skopljansko zasjedanje predstavlja priliku da BiH dobije pozitivan signal, pod uvjetom da do tada budu usvojena barem dva europska zakona.

– Suprotno, ako se to ne dogodi, što je realna mogućnost, kao i to da će se pozitivno dogoditi, ja sam uvijek optimističan, nepopravljivo do tog četvrtka, pa ćemo onda vidjeti. Onda imamo to zatišje koje će biti. Bosna i Hercegovina je na onom svom mjestu gdje je i do sada bila, bez bilo kakvog pomaka – izjavio je Čović.

Izrazio je nadu u to da će se politička scena u BiH početi realnije sagledavati, posebno u kontekstu globalnih geopolitičkih kretanja, te istaknuo kako euroatlantski put nema alternativu za Bosnu i Hercegovinu.

Inače, po završetku sjednice Predsjedništva HNS-a BiH Čović je otišao na radni ručak s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom./HMS/

 

 

Preporučeno:

Preporučeno:

Podijeli:

Schmidt i s Cvitanovićem razgovarao o izmjenama Izbornog zakona i europskom putu

Predsjednik HDZ-a 1990 i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Cvitanović sastao se u Mostaru s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom.

Kako je priopćeno iz HDZ-a 1990, na sastanku je razgovarano o aktualnom političkom stanju i blokiranim procesima na razini Bosne i Hercegovine.

Osim toga, razgovarano je i o izmjenama Izbornog zakona i primjeni novih tehnologija za naredne izbore u Bosni i Hercegovini.

Dvojica sugovornika usuglasili su stavove da europski put Bosne i Hercegovine nema alternativu, te da će nastaviti kroz političke programe intenzivnije raditi na deblokadi institucija i procesa koji vode zemlju ka EU.

I iz OHR-a oglasili su se o današnjem posjetu Christiana Schmidta Mostara, gdje se osim s liderima HDZ BiH i HDZ 1990 Draganom Čovićem i Ilijom Cvitanović susreo i s predsjednikom Gradskohg vijeća Đanijem Rahimićem( SDA)

Fokus razgovora bio je na političkoj situaciji u Mostaru i na putu BiH ka europskim integracijama.

Visoki predstavnik istaknuo je važnost otvorenog, inkluzivnog dijaloga i istinske suradnje među političkim akterima, navedeno je iz Ureda visokog predstavnika u BiH na mreži X.

Schmidt je naglasio da samo kroz uzajamno poštovanje, kompromis i funkcionalne institucije Mostar može nadići izazove s kojima se suočava, te osigurati efikasno upravljanje i ostvariti napredak u korist svih građana.

“Politički lideri moraju se iskreno angažirati i pronaći zajednički jezik kako bi riješili preostala pitanja. To je jedini put do održivog uspjeha za sve”, zaključio je Schmidt./HMS/

 

 

Preporučeno:

Continue Reading

EKONOMIJA

SCHMIDT: Postoji opcija da međunarodna zajednica nešto poduzme

Published

on

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratio se javnosti nakon dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC) koje se dotaklo brojnih aktualnih tema u našoj državi.

Schmidt je kazao da su članovi PIC-a na sastanku “oštro osudili nepoštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, kao i kasnije donošenje neustavnih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

“Nadležnosti ostaju na državnoj razini i država treba da odluči hoće li to vratiti entitetima, to se može jedino glasanjem na državnoj razini”, rekao je Schmidt.

Kazao je kako je važno istaknuti da dosadašnje uvedene sankcije nisu usmjeren protiv građana u RS-u te je istaknuto da vlast u tom entitetu ima obvezu imenovati ustavne suce – “to treba uraditi odmah”, prenosi Klix.

Dotaknuo se i problema isplate duga “Viaductu”, koji je napravila Vlada RS-a prekidom ugovora i gubitkom arbitražnog spora.

“Ima dosta ugovora koji nisu provedeni u RS-u i zbog toga su plaćene kazne u velikim iznosima. Potrebno je poštivati određena pravila i snositi odgovornost za kršenje. Zašto bi bilo tko drugi tko nije odgovoran plaćao za predmet Viaduct. Stvari se tu moraju postaviti kako treba”, rekao je Schmidt.

Članove PIC-a zabrinjava i retorika rukovodstva RS-a, kao i napadi na oporbu u tom entitetu.

“Također, osudili smo huškačku retoriku Dodika protiv drugih grupa, posebno protiv bošnjačkog naroda, kao i sve veći broj napada na oporbene političare, što verbalnih što fizičkih. To je izuzetno zabrinjavajući razvoj događaja, napadi na oporbene političare u RS-u su neprihvatljivi i u potpunoj su suprotnosti sa stavovima visokog predstavnika u okviru Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma. Dakle, vrlo su blizu antidejtonskog ponašanja”, poručio je Schmidt.

Članovi UO PIC-a potvrdili su vitalni značaj ALTEA misije, a dotakli su se i problema blokade rada Doma naroda BiH.

“Napuštanje sjednica ne vodi nikuda, blokada nije odgovor. Tu sam u situaciji da pomenem jedno od najurgentnijih pitanja, a to je da organu vlasti moraju usvojiti državni budžet”, kazao je Schmidt.

Izborni zakon BiH

Govoreći o “pitanjima koje treba rješavati”, naveo je i izmjene Izbornog zakona BiH.

“Spominjali smo zahtjeve predstavnika hrvatskog naroda da se izvrše izmjene Izbornog zakona u pogledu Predsjedništva. Drugi su spominjali provedbu presude Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci i druge mogućnosti za predstavnike Ostalih, da imaju pravo da budu birani pored toga što imaju pravo glasati”, kazao je visoki predstavnik.

Schmidt je naglasio: “Treba o ovim pitanjima dodatno razmišljati, a mi ćemo s ove strane poduzeti napore jer sam mogao vidjeti da postoji dosta odlučnosti da se nađu rješenja za budućnost u predstojećim sedmicama.”

Upitan da prokomentira izjavu Dragana Čovića da Schmidt više neće nametati odluke i koristiti Bonske ovlasti, Schmidt je poručio da će koristiti ukoliko za to bude potrebe.

“Ne mogu se sjetiti te izjave da sam je čuo od njega. Dosta smo razgovarali i usuglasili se kako je bolje, da nema potrebe da se koriste Bonske ovlasti, ali ja sam pozvao sve da rade svoj posao, jer ako oni rade svoj posao nema potrebe da ja koristim Bonske ovlasti”, poruka je Schmidta.

Naglasio je potrebu za lokalnim dogovorom, ali i da je Milorad Dodik sam sebe isključio iz tih dogovora.

“Dodik je prešao crvenu liniju i iz tog razloga on više nije osoba koja može razgovarati u smislu donošenja konstruktivnih političkih odluka, međutim, pitanje je što je situacija ukoliko budemo imali neku novu većinu. Ne bih rekao da ne postoje mogućnosti da međunarodna zajednica nešto poduzme, ali dozvolite mi da malo obrnem situaciju. Ovo je izazov koji vidimo u BiH – Dakle, visoki predstavnik je uvijek osoba od koje se očekuje da deblokira i nešto poduzme, to je nekada bilo potrebno, ali mislim da je puno važniji koncept da se lokalno radi zajedno i nešto poduzme”, kazao je Schmidt.

Političarima je preporučio da počnu više osluškivati potrebe građana, pogotovo jer se bliže izbori.

“Građani ne mogu biti zadovoljni ako imate ljude u parlamentu koji će glasati protiv jedne milijarde koja se nudi BiH. Mislim da građani kada to vide moraju pitati političare ‘Što je vaš motiv da tako glasate?’, pogotovo uzimajući u obzir da imamo izbore sljedeće godine. Političari pred izbore imaju tendenciju da malo više slušaju građane, tako da bih im to i sada preporučio, a ne da čekaju da se odluke donose izvana”, zaključio je Schmidt. /HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

HDZ BiH, Trojka i oporba iz RS na zasjedanju Vijeća za provedbu mira u BiH

Published

on

Predstavnici Trojke (SDP, NiP, NS), oporbe iz Republike Srpske (PDP, SDS, Za pravdu i red) i HDZ-a BiH stigli su na zasjedanje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC).

Sastanak se održava u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a nazoči i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt koji će sutra održati konferenciju za medije.

Sastanku su se odazvali svi lideri stranaka koji su pozvani.

Kako je potvrđeno za Klix.ba, planirano je obraćanje predstavnika svih stranaka veleposlanicima PIC-a o aktualnoj političkoj krizi.

Jedna od tema sastanka je i deblokada europskog puta BiH.

Neposredno pred početak sastanka oglasio se Igor Crnadak (PDP) koji je kazao da međunarodna zajednica treba osuditi one koji narušavaju demokraciju, ali da to ne znači da trebaju imati favorite.

“Treba jasno da stanu iza svakoga tko se zalaže za demokraciju, za slobodu svakog čovjeka, za slobodne medije i efikasno pravosuđe, za pravedno društvo. Kao i da osude one koji rade protiv toga”, kazao je Crnadak. /HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba