Connect with us

EKONOMIJA

Hrvatski otok: europski mediji Trumpu ‘nude‘ da otvori zloglasni Goli otok, zatvor u bivšoj Jugoslaviji. Evo što se zna

Published

on

Trump je nedavno zaprijetio da će ponovno otvoriti zloglasni Alcatraz, ali i Amerikance slati u strane zatvore, rekavši da bi rado deportirao američke državljane koji počine nasilna kaznena djela u ozloglašeni zatvor u Salvadoru, piše Euronews i ironično nastavlja, “nudeći mu” napuštene zatvore diljem Europske unije.

“Ako Trump traži otočne zatvore, EU ima mnogo toga za ponuditi, uključujući povijesne lokacije koje se mogu mjeriti s Alcatrazom i koje bi mogle privući Trumpov osjećaj za povijest i kulturu.”

U Euronewsovu užem izboru našao se i bivši zatvor na Golom otoku, koji je jugoslavenski komunistički režim otvorio 1949. godine kao izoliranu kažnjeničku koloniju za stvarne i navodne “suradnike Informbiroa”, odnosno općenito simpatizere Staljina i Sovjetskog Saveza.

Evo i malo čiunjenica o Golom otoku…

Na sjevernom Jadranu, između otoka Raba i kopna, leži Goli otok – naizgled običan, kamenit i ogoljen otok, danas prepušten zubu vremena i znatiželji turista. No, iza njegovih ruševina i zaraslih staza krije se jedno od najmračnijih poglavlja jugoslavenske povijesti: logor i zatvor Goli otok, mjesto političkog progona, prisilnog rada i psihičke torture, simbol straha i šutnje koji je obilježio živote tisuća ljudi i njihovih obitelji.

image

 Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Povijesni kontekst: Tito, Staljin i početak pakla

Goli otok postao je sinonim za političku represiju nakon povijesnog raskola između Josipa Broza Tita i sovjetskog vođe Josifa Staljina 1948. godine. Jugoslavija je, izbačena iz Informbiroa (Kominforma), krenula vlastitim putem, a vlasti su u novonastaloj paranoji pokrenule masovne čistke protiv stvarnih i navodnih pristaša SSSR-a, tzv. “staljinista”. U tom kontekstu, Goli otok je 1949. godine pretvoren u strogo čuvani logor za “političko preodgajanje” – mjesto gdje su protivnici režima trebali biti slomljeni, preodgojeni i ponovo integrirani u “novog čovjeka” YU-socijalizma.

image

 Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Tko su bili zatočenici?

Prvi zatvorenici stigli su već u srpnju 1949. godine. Bili su to komunisti, partizani, intelektualci, radnici, ali i obični građani – svi oni koje je UDBA (jugoslavenska tajna policija) označila kao sumnjive zbog simpatija prema Moskvi, kritike režima ili čak zbog anonimnih dojava i osobnih obračuna. Među zatočenicima su bili i nacionalisti, antikomunisti, ali i ljudi bez jasne političke pripadnosti, uhvaćeni u vrtlogu straha i denuncijacija.

Procjenjuje se da je kroz logor i kasnije zatvor prošlo oko 16.000 političkih zatvorenika, od kojih je između 400 i 600 umrlo na otoku, iako neki izvori navode i znatno veće brojke. Među žrtvama su bili i žene, koje su bile smještene na obližnjem otoku Sveti Grgur.

image

 Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Život i smrt na Goli otoku: rad, glad, nasilje

Goli otok bio je doslovno “goli” – kamen, bez hlada, izložen ljetnim žegama i zimskim burama. Zatvorenici su morali izgraditi logor vlastitim rukama: zidali su barake, kopali cisterne za vodu, sadili rijetka stabla. Najteži i najokrutniji rad bio je u kamenolomu, gdje su pod užarenim suncem ili ledenim vjetrom razbijali kamen, često bez dovoljne hrane i vode.

Rad nije bio jedina muka. Sustav je bio osmišljen tako da zatvorenike slomi psihički: morali su međusobno špijunirati, prijavljivati i kažnjavati jedni druge. “Kroz stroj” – prolazak kroz špalir u kojem su ih drugi zatvorenici tukli – bio je jedan od najstrašnijih oblika poniženja i nasilja.

Hijerarhija unutar logora temeljila se na suradnji s upravom: oni koji su bili spremni izdati druge mogli su dobiti lakše poslove i bolje obroke, dok su “nepokorni” bili izloženi najgorim kaznama i izolaciji.

Posebno zloglasno mjesto bio je “Petrova rupa”, duboka jama u kojoj su najteži slučajevi bili izloženi dodatnim mukama, izolaciji i torturi. Glad, žeđ, bolesti i nasilje bili su svakodnevica, a smrt česta posljedica iscrpljenosti, premlaćivanja i očaja.

image

 Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Nakon Informbiroa: od logora do zatvora

S popuštanjem napetosti između Jugoslavije i SSSR-a nakon Staljinove smrti, logor za političke zatvorenike formalno je zatvoren 1956. godine. No, Goli otok nije prestao biti mjesto stradanja: pretvoren je u zatvor za “delinkvente”, mlade prijestupnike i “neprijatelje države”, uključujući i one optužene za nacionalizam ili “ideološke zablude”. Iako je udio političkih zatvorenika opadao, represija i dalje nije nestala. Zatvor je radio sve do 1988. godine, kada je napušten i prepušten propadanju.

image

 Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Šutnja, tabu i razotkrivanje

Goli otok bio je tabu tema u Jugoslaviji desetljećima. O njemu se nije smjelo govoriti, a bivši zatvorenici su često šutjeli iz straha ili srama. Tek nakon Titove smrti i početka krize jugoslavenskog sustava, počinju izlaziti memoari, romani i filmovi koji progovaraju o užasima otoka – od romana “Tren” Antonija Isakovića do filmova “Balkanski špijun” i “Kad je otac bio na službenom putu”.

S raspadom Jugoslavije i otvaranjem arhiva, Goli otok postaje predmet javne rasprave, istraživanja i pokušaja suočavanja s prošlošću. Ipak, do danas, pitanje odgovornosti, broja žrtava i karaktera represije ostaje izvor prijepora i bolnih sjećanja.

Nasljeđe i sjećanje: između zaborava i memorijalizacije

Danas je Goli otok ruševina – sablasni podsjetnik na sustav koji je ljude pretvarao u brojeve, a prijatelje u doušnike. Neke udruge bivših zatvorenika i povjesničari bore se da otok postane memorijalni centar, mjesto sjećanja i učenja o totalitarizmu i ljudskoj patnji. Drugi, pak, predlažu komercijalizaciju, pa su se pojavile i bizarne ideje o pretvaranju otoka u turističku destinaciju ili čak “gay resort”. Za sada, otok ostaje nigdje između – ni potpuno zaboravljen, ni dostojno obilježen.

Najveća tragedija Golog otoka nije samo u broju žrtava, već u tišini koja je pratila njihove sudbine. Mnoge obitelji nikad nisu doznale gdje su im nestali najmiliji, a mnogi preživjeli su ostatak života proveli u šutnji, noseći nevidljive ožiljke. Dokumentarni filmovi, knjige i svjedočanstva potomaka danas pokušavaju ispričati priču…

Goli otok ostaje simbol dvostruke naravi jugoslavenskog socijalizma: s jedne strane, vizije napredne, nesvrstane države, a s druge – brutalne represije protiv neistomišljenika. Njegova povijest podsjeća na to koliko su granice između “prijatelja” i “neprijatelja” u pojedinim sustavima tanke i koliko je lako izgubiti slobodu, pa i život, zbog pogrešne riječi, sumnje ili osobne osvete. Goli otok je, kako su već neki prije definirali, bilo mjesto gdje su se lomile kosti, ali i karakteri.

 

Komentari (1)

 

Continue Reading

EKONOMIJA

Zajedničkim radom i koordinacijom do novih razvojnih potencijala na dobrobit Čapljine i cijele Hercegovine

Published

on

O aktualnom političkom trenutku u BiH, stanju na lokalnoj razini, razvojnim projektima i planovima u Čapljini te organizacijskim aktivnostima uoči predstojećeg izbornog procesa, uz poštivanje zakonskog okvira, predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović danas su razgovarali s Gradskim odborom HDZ-a BiH Čapljina, predvođenim predsjednikom Jozom Juricom.Galerija 2

Predstavljene su aktivnosti Gradskog odbora te pregled projekata i planova usmjerenih na daljnje unaprjeđenje kvalitete života u Čapljini. Predsjednik Čović i dopredsjednica Filipović podržali su rad Gradskog odbora i s članovima razmijenili mišljenja o daljnjoj implementaciji svih dogovorenih ciljeva i aktivnosti važnih za budućnost Čapljine. Poseban naglasak stavljen je na nastavak infrastrukturnih ulaganja, jačanje gospodarstva, potporu demografskim mjerama te provedbu projekata od značaja za lokalnu zajednicu, uz nastavak odgovorne suradnje svih razina vlasti.

Središnji dio sastanka bio je posvećen aktualnoj političkoj situaciji u BiH te izazovima i prioritetima koji stoje pred hrvatskim političkim predstavnicima. Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović izvijestio je nazočne o aktualnoj političkoj situaciji, pri čemu su razmotrene okolnosti koje utječu na političku stabilnost, europski i euroatlantski put BiH kao i potreba očuvanja ustavnog poretka, jednakopravnosti konstitutivnih naroda te nastavka reformskih procesa koji će omogućiti funkcionalnije institucije i ubrzati europske integracije.

Galerija 5

Galerija 9

Galerija 7

Razgovaralo se i o pripremama za predstojeći izborni proces, aktivnostima na terenu te daljnjem jačanju stranačke infrastrukture. Dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović osvrnula se na aktivnosti vezane uz organizacijske pripreme stranke za predstojeće razdoblje, pri čemu je posebna pozornost posvećena koordinaciji svih razina HDZ-a, planiranim aktivnostima i ciljevima te važnosti zajedništva, odgovornog djelovanja i stalne komunikacije.Galerija 4

Sudionici sastanka razmijenili su mišljenja o svim aktualnim pitanjima te izrazili spremnost za nastavak zajedničkog rada i provedbu aktivnosti koje će dodatno osnažiti organizaciju i doprinijeti razvoju Čapljine i cijele Hercegovine.

Čapljina
stranački sastanak
Gradski odbor

Continue Reading

EKONOMIJA

Tihomir Šarac:Očekivano” Nositelj županijske liste HSP-a BIH”

Published

on

Saznajemo tko su nositelji listi HSP-a BiH za županijske skupštine

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH službeno je zatvorilo proces zaprimanja kandidacijskih listi za Opće izbore 2026. godine, čime je i službeno otpočela otvorena politička borba za vlast. Među strankama s hrvatskim predznakom, posebnu pozornost privlači strategija Hrvatske stranke prava (HSP) BiH, koja na ove izbore u županijama izlazi s jasnim ciljem jačanja pravaškog utjecaja kroz provjerena i prepoznatljiva imena.

Kako ekskluzivno doznajemo iz izvora bliskih vrhu stranke, HSP BiH je za županijske skupštine odredio nositelje listi koji iza sebe imaju bogato političko i institucionalno iskustvo, dok je strategija za više razine vlasti podređena širem nacionalnom zajedništvu.

Karte,vodiči, zastave i sl.

U nastavku donosimo detaljan pregled ključnih imena koja će predvoditi HSP BiH:

Listu za skupštinu  Hercegovačko-neretvasnke županije predvodi Tihomir Šarac

Pet hrvatskih političkih stranaka – HSP BiH, HUM, HSP BiH i HB, HSP Ante Starčević i Hrvatska neovisna lista – dale su snažnu i jednoglasnu potporu Tihomiru Šarcu, glasnogovorniku HSP-a BiH, da predvodi zajedničku hrvatsku koaliciju na izborima za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije.
Šarac je posljednjih godina postao jedno od najprepoznatljivijih lica hrvatske politike na društvenim mrežama, a široj javnosti posebno je poznat po inicijativi za smjenu Dragana Miokovića nakon njegove izjave o Bleiburgu koja je izazvala brojne reakcije i ogorčenje među hrvatskim narodom.

Posebno se istaknuo i javnim osporavanjem kandidature Slavena Kovačevića, o čemu je uputio više otvorenih pisama nadležnim institucijama i međunarodnim dužnosnicima, među kojima su Središnjem izbornom povjerenstvu BiH, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću te otpravniku poslova Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u BiH Johnu Ginkelu, upozoravajući na važnost poštivanja ustavnih načela i legitimnog političkog predstavljanja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke je dr. Zvonko Jurišić

Dr. Zvonko Jurišić je dugogodišnji političar i stomatolog iz Posušja, prepoznatljiv kao jedna od vodećih figura pravaške političke scene u Bosni i Hercegovini. U Zapadnohercegovačkoj županiji (ŽZH) ostavio je dubok trag obnašajući dužnost zastupnika u Skupštini ŽZH u više mandata, kao i funkciju predsjednika Vlade ŽZH u razdoblju od 2006. do 2010. godine. Uz regionalnu politiku, Jurišić je bio aktivan i na višim razinama vlasti, djelujući kao zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH te dugogodišnji predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) BiH.

Listu za Skupštinu  Posavske županije predvodi Mario Pejić

Iznenađenje i snažan adut HSP-a BiH na sjeveru zemlje je Mario Pejić. Koji je javnosti u Bosni i Hercegovini najpoznatiji po svom angažmanu na čelu Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta Županije Posavske. Tijekom obnašanja ove ministarske funkcije, njegov je rad bio primarno usmjeren na upravljanje obrazovnim sustavom, koordinaciju kulturnih aktivnosti te razvoj sporta na području posavskih općina. U tom su razdoblju pokrenute i realizirane različite županijske inicijative, s posebnim naglaskom na modernizaciju školstva i unaprjeđenje uvjeta rada u lokalnim odgojno-obrazovnim ustanovama.

Karte,vodiči, zastave i sl.

Listu za skupštinu Hercegbosanske županije (HBŽ) Tadija Ljubičić

U uvijek politički dinamičnoj Hercegbosanskoj županiji, gdje se vodi najžešća bitka na hrvatskoj političkoj sceni, listu HSP-a BiH povest će Tadija Ljubičić. On je dugogodišnji je politički djelatnik, društveni analitičar i kolumnist iz Tomislavgrada. Široj javnosti u Hercegbosanskoj županiji (HBŽ) poznat je kao nekadašnji predsjednik Hrvatske čiste stranke prava (HČSP) BiH te kao glasan kritičar lokalnih i federalnih vlasti. Kroz svoje tekstove i javne istupe godinama upozorava na korupciju, klijentelizam i pogrešne ekonomske politike koje, prema njegovim riječima, tjeraju mlade na iseljavanje iz rodnog kraja.

Koalicijski nastup unutar HNS-a za više razine vlasti

Dok na razini županijskih skupština HSP BiH nastoji maksimizirati svoj autentični pravaški identitet i ponuditi biračima prepoznatljive lokalne lidere, situacija na višim razinama vlasti je znatno drukčija.

Izvori potvrđuju kako će na razini Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine, HSP BiH nastupiti u širokoj koaliciji stranaka Hrvatskog narodnog sabora (HNS), koju predvodi HDZ BiH. Ovakav potez tumači se kao strateška odluka s ciljem sprječavanja preglasavanja Hrvata i osiguravanja legitimnog nacionalnog predstavljanja u domovima naroda i parlamentima, čime stranka pokazuje političku zrelost i stavlja nacionalni interes ispred stranačkog.

 

Otkrijte više
Karte, vodiči, zastave i sl.
Rođendani i imendani
Alati i resursi za prevođenje

Službena kampanja počinje 4. rujna, a konačni sud o ovim imenima dat će birači na biralištima 4. listopada 2026. godine.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Continue Reading

EKONOMIJA

Iz Rukopisa Mije Ćosića direktora kompanije “Ćosićpromex” iz Usore04.07.2026 god Blagoslovljen novi Dan

Published

on

Dobro je svaki dan tražiti sunce. Treba podizati pogled od onoga što nas straši, prema onome što nas oslobađa. Zagledani u izloge, u parkove, ceste i automobile, zagledani smo previše u ljudska djela te možemo postati robovi samih sebe. Zbog toga ne vidimo krošnje drveća, zvjezdano nebo i mjesečinu, ne zapažamo ljepotu pročelja zgrada, tornjeva crkava iznad grada ili sela, te zbog toga ne vidimo bol u očima drugih ljudi, ispruženu ruku na pomoć i šutnju koja odaje da čovjek trpiMijo Ćosić želi uvoziti radnike iz Turske, plaća 1.000 eura sa smještajem i obrocima. Zarobe nas poslovi i imanje. Djetetu ispadne čaša iz ruku i već na njega vičemo. Netko nam je uzeo cvijet iz dvorišta i već na njega mrmljamo. Netko je došao nešto posuditi, a nama se srce stislo… Ovdje nismo da budemo ljubljeni, nego da ljubimo. Ovdje nismo da skupljamo blago, nego da ga drugome dijelimo. Ovdje nismo da ostanemo, nego da odavde putujemo kući. Nije ovdje naša domovina, ona je na nebesima. Sve što želimo, za čim čeznemo i na što mislimo, smatramo da sve treba ovdje imati. Tako smo se vezali uz zemlju, postali ovisnici o željama i stvarima. Robovi smo umjesto slobodni.Predstavnici Mjesne zajednice Sivša u posjetu kod Općinskog načelnika | OPĆINA USORA Životnu odluku je lakše napraviti ako se podsjetimo čiji smo, odakle smo i kamo idemo. Tko je satkao tvoje tijelo, tko ti je darovao inteligenciju, životno zvanje, tko daje zrak, funkcioniranje organizma i misli? Kamo ideš, postoji li život nakon smrti, u čijoj ruci stoji cvijet, stablo, šuma, zvijezde i more? Kome ti odgovaraš za djela, u čijoj se prirodi nalaziš? Ako danas temeljito upoznaš da je sve što imaš došlo od Boga, ništa te neće smesti ni uzdrmati, tvoji su putevi otvoreni i tvoja vrata nitko ne može zaključati. Važno je izdržati kušnje u pustinji zemlje.
Bog vas blagoslovio.

Tamo gde vetar
pesmu proleća piše.
Postojiš ti – neprolazno!
U svakom cvetu
osmeh ti niče,
po rosnoj vlati
kupam te zorom.

Budnih li dana
u rajskoj lepoti,
sve nežnosti bi da polete…
U zovinim granama snovi sakriveni,
gledaju se kradom…

Ljiljana Skelić Vemić
/april 2026./

Obilazak radova i posjeta gospodrstvenicima u obuhvatu Poduzetničke zone Žabljak | OPĆINA USORA

Vijesti iz Posavine - Odžak - Orašje - B. Brod - B. Šamac - Derventa - Modriča - Posavina.org - 2026Sastanak Općinskog načelnika sa predstavnicima poduzeća Ćosićpromex d.o.o. | OPĆINA USORA

Članice udruženja privrednika “Biznis centar”Mijo Ćosić zapošljava strane državljane sa platom od 1.000 eura, smještaj i dva obroka

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba