Connect with us

EKONOMIJA

Manifestacija „Andrinje“: Podrumi Andrija obilježili blagoslov i kušanje mladog vina

Published

on

U Podrumima Andrija u Paoči večeras je održana tradicionalna manifestacija Andrinje, posvećena blagoslovu i kušanju mladog vina. Događaju su nazočili predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.

Manifestacija je započela podsjećanjem na višegeneracijsku vinogradarsku i vinarsku tradiciju Podruma Andrija koja seže u 1883. godinu. Istaknuto je kako Podrumi nastavljaju intenzivno ulagati u razvoj – od širenja vinograda i modernizacije proizvodnje do daljnjeg jačanja prisutnosti na inozemnim tržištima. Poseban naglasak stavljen je na nastavak razvoja aktivnosti u području turizma te na daljnje unaprjeđenje inovativnih programa proizvodnje proizvoda od vinove loze.

U ime organizatora manifestacije istaknuto je kako su Podrumi Andrija ove godine posadili 25.000 novih trsova, a isti obim sadnje planiraju i iduće godine. Najavljeno je kako će program prerade sjemenki grožđa biti u potpunosti predstavljen nakon Nove godine, čime i službeno započinje puna proizvodnja.

Kušanjem vrhunskih vina, među kojima posebno mjesto zauzimaju autohtone hercegovačke sorte Žilavka i Blatina, zaključena je manifestacija na kojoj je potvrđena važnost Podruma Andrija kao jednog od nositelja razvoja vinarstva, turizma i inovativnih proizvodnih programa u regiji.

Uz predsjednika Čovića i zastupnicu Filipović događaju su nazočili ministrica prometa, komunikacija u Vladi FBiH Andrijana Katić, predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić, gradonačelnik Grada Stoca Stjepan Bošković te mnogi drugi predstavnici javnog, gospodarskog i društvenog života.

Continue Reading

EKONOMIJA

Dio magistralne ceste Grude- Ljubuški- Čapljina izmješta se iz naseljenih mjesta

Published

on

JP Ceste FBiH raspisale su natječaj za nabavu usluga izrade idejnih projekata s dispozicijom objekata za izmještanje magistralne ceste M6 Grude – Ljubuški – Čapljina, na dionici Vitina – Tasovčići, odnosno trasi Podledinac – Lipno – raskrižje na M17.4, ukupne duljine oko 26 kilometara.

Procijenjena vrijednost javne nabave iznosi 128.205 KM bez PDV-a, a riječ je o otvorenom postupku za nabavu usluga. Okvirni sporazum nije predviđen.

Kako je navedeno u natječajnoj dokumentaciji, ponude se primaju do 9. lipnja 2026. godine do 12 sati na protokol ugovornog tijela, piše eKapija.

Izmještanje trase izvan naselja

Iz JP Ceste FBiH navode kako je najveći dio magistralne cestovne mreže u Federaciji Bosne i Hercegovine izgrađen prije 40 do 50 godina, zbog čega postojeća infrastruktura više ne može u potpunosti odgovoriti suvremenim prometnim potrebama.

Magistralna cesta M6, ukupne duljine 86 kilometara, povezuje Grude, Ljubuški i Čapljinu te predstavlja jednu od ključnih prometnica za šire područje Hercegovine.

Iako se kroz redovno održavanje stanje ceste održava na zadovoljavajućoj razini, problem predstavljaju loša geometrija trase i velika naseljenost uz samu cestu, zbog čega je razina usluge značajno smanjena.

U natječajnoj dokumentaciji ističe se kako je jedino dugoročno rješenje izmještanje trase M6 izvan gusto naseljenih područja.

Problem je, kako navode, odavno prepoznat pa su prethodnih godina izrađeni brojni projekti i studije, među kojima su glavni projekt za magistralnu cestu M6 Posušje – Grude – Ljubuški iz 2007. godine, idejni projekt obilaznice Čapljine iz 2014. godine, kao i projekt rekonstrukcije i rehabilitacije regionalne ceste R425a.

Novih 26 kilometara magistralne ceste

U međuvremenu su se prometne okolnosti značajno promijenile izgradnjom autoceste na Koridoru 5C i čvorišta Zvirovići, kao i planiranjem brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica Hrvatske, zbog čega je bilo potrebno prilagoditi plansku i projektnu dokumentaciju novim prometnim tokovima.

Projekt izmještanja trase M6 obuhvaća povezivanje čvorišta Podledinac preko područja Grljevića, Cerna i Miletine s čvorištem Zvirovići i magistralnom cestom M17.

Kako se navodi, tijekom 2024. godine projektantska kuća Divel iz Sarajeva izradila je idejno rješenje izmještanja trase, nakon konzultacija s općinskim i županijskim službama, pri čemu je usvojena varijanta trase usklađena s planovima lokalnih zajednica i predviđenim prometnim koridorima.

Projektirana cesta prolazi u blizini naselja Borajna, Grljevići, Lipno i Cerno.

Cilj novog natječaja je dodatna razrada usvojene varijante kroz izradu idejnog projekta, uključujući dispoziciju objekata na trasi, prijedloge zaštite kosina, kao i vrste i lokacije propusta.

Natječajnom dokumentacijom ostavljena je mogućnost manjih situacijskih i visinskih korekcija trase kako bi se dobila optimalna inženjerska rješenja za buduću prometnicu i prateće objekte./HMS/

 

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

 

 

Continue Reading

EKONOMIJA

Hoće li se Hrvatima vratiti bar dio otetih prava prije zatvaranja OHR-a?

Published

on

Sjedište ureda visokog predstavnika u Sarajevu

Nakon istupa američke predstavnice u UN-u Tammy Bruce jasno je da su dani kolonijalne uprave nad BiH, koja je trajala više od 30 godina, bez pravnog uporišta u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, preko tzv. visokog predstavnika, odbrojani. Mandat sljedećeg visokog predstavnika će biti ograničen, njegov zadatak će biti ovlasti prenijeti na lokalne lidere, uživajte u samoupravljanju i suverenitetu…,nedvosmislena je bila Bruce.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Izjava američke diplomatkinje je “hladan tuš” za bošnjačke političare, koji na visokog predstavnika i gledaju kao izvanjskog tutora koji će i dalje ispunjavati njihove želje za centralizacijom i unitarizacijom i biti batinu za hrvatske i srpske političare koji se tome protive. I većina njih su to doista i bili. Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, kojim je upravljao tadašnji američki veleposlanik Thomas Muller uništio je Hercegovačku banku i konstittutivnost Hrvata u FBiH, omogućujući Bošnjacima izbor jedne trećine hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda i s tom jednom trećinom formiranje Federalne vlade bez stranke ili stranaka za koje je glasala većina Hrvata. Petritsch je ukinuo i hrvatski veto u Vladi FBiH i u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave, kao odgovora na izbacivanje Hrvata iz federalne vlasti, smijenio čak 450 izabranih hrvatskih dužnosnika.

Britanac Pady Ashdown dok je radio na centralizaciji FBiH i BiH nametnuo je Mostaru konsocijacijski model, kakav ne postoji nigdje u jedinicama lokalne samouprave u BiH. Austrijanac, Valentin Inzko, veliki katolik koji je redovito odlazio u Međugorje, legitimirao je nezakonito uspostavljenu platformašku Vladu FBiH, bez stranaka koje su dobile podršku 90 posto hrvatskih birača- katolika, uvođenjem nove matematičke formule prema kojoj je 5 trećina od 17.

Kada je lider SDA Bakir Izetbegović uoči prošlih izbora, odbacujući dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH Hrvatima zaprijetio “raskidanjem okova” visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je u Izborni zakon, u izbornoj noći, povećavajući broj izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda sa 17 na 23 i prag za kandidiranje čelnika FBiH sa 6 na 11. Time je spriječio ponovni pokušaj formiranja vlasti u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji bez predstavnika većinske hrvatske izborne volje. No, istovremeno je ukinuo veto u nacionalnim klubovima uvođenjem kataloga pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje hrvatskog vitalnog nacionalnog interesa i dalje je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom klubu, no tim mehanizmom Hrvati više ne mogu oboriti ni jedan zakon jer o tome je li ugrožen njihov vitalni nacionalni interes ne odlučuju oni sami, već Ustavni sud FBiH, u kojem većinu imaju “probosanski sudci”.

U Sarajevu uporno ponavljaju laž kako je Schmidt ovim pogodovao HDZ BiH. Istina je da je on svojom intervencijom onemogućio formiranje Vlade FBiH bez predstavnika Hrvata, ali je istovremeno omogućio preglasavanje Hrvata u Domu naroda, njihovoj zadnjoj brani od majorizacije, što se potvrdilo i nametanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, uz sponzorstvo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, bez ijednog hrvatskog glasa.

Nakon 30 godina međunarodnog intervencionizma, iza kojeg su ključnu ulogu imale SAD, pozicija Hrvata u BiH, kao državotvornog naroda, konstituenta FBiH i BiH, u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji BiH je potpuno devastirana, dok na razini BiH Bošnjaci i dalje bez problema mogu uz bošnjačkog birati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Američka veleposlanica u UN-u jasno je dala do znanja da je tomu došao kraj. Sada je ključno pitanje hoće li se bar djelomično Hrvatima vratiti mehanizmi zaštite ustavne jednakopravnosti, koje su im posredo oduzele ranije američke administracije. Bruce je najavila “ograničeni mandat” sljedećeg i posljednjeg visokog predstavnika, ne isključujući mogućnost da on bude i Amerikanac.

U skladu s Trumpovom politikom “America First” aktualnoj američkoj administraciji je primarni cilj rješenje pitanja državne imovine kako bi se  realizirao projekt Južne plinske interkonekcije, odnosno prodaja američkog plina Bosni i Hercegovini, a potom i širenje plinske mreže prema južnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Realizacija tog projekta, međutim, neće biti moguća bez političke stabilnosti u BiH, a te stabilnosti neće biti dokle god Bošnjaci budu majorizirali Hrvate u Predsjedništvu BiH i domovina naroda, i dok im se ne vrati pozicija jednakopravng naroda predviđena Washingtonom i Daytonom.

Budući da Hrvati nemaju političke i diplomatske snage da u to uvjere Trumpovu administraciju ostala im je samo nada da će Hrvatska pokušati nagovoriti Washington da u “ograničeni mandat” posljednjeg visokog predstavnika, uz rješavanje pitanja državne imovine uključi i izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. /HMS/

Continue Reading

EKONOMIJA

Novogradnja Listica-Siroki Brijeg..

Published

on

Fotografije

Opis: Poslovno-stambena zgrada u centru mjesta

Komentar: Građevinsko poduzeće „Novogradnja“ iz Lištice započelo je u travnju 1991. godine radove na poslovno-stambenoj zgradi iznad tržnice u središtu Lištice. Treća deka betonirana je 19. studenoga 1991. godine.

U prostorijama „Novogradnje“ 12. veljače 1992. održana je licitacija za izvođenje aluminijsko-bravarskih radova. Od sedam pristiglih ponuda komisija “Novogradnje” ocijenila je da je najpovoljniju ponudu dostavio „Feal“ te se opredijelila za tog izvođača. U to vrijeme „Novogradnja“ je na području Lištice radila i na obnovi gimnazijske zgrade te izgradnji stambenih zgrada u naselju Zorićevina.

Zgradu je kupio biznismen iz Amerike Jago Soldo. Otvorena je na blagdan Velike Gospe 1994. godine, a blagoslovio ju je širokobriješki gvardijan fra Jozo Zovko.

U intervju za “Slobodnu Dalmaciju” od 7. listopada 1994. koji je Jago Soldo dao Blanki Kraljević piše:

– Velika poslovna zgrada u užem središtu Širokoga Brijega još je jedan primjer kako on pomaže. Započeta je prije izbijanja rata, no radovi na njoj stali su kako zbog početka ratnih djelovanja, tako i zbog pomanjkanja sredstava za završetak njezine izgradnje. Kupnjom te zgrade g. Soldo osigurao je građevinskome poduzeću “Novogradnja” dobar posao.

“Zanimanje za iznajmljivanje poslovnih prostora postoji. S obzirom na ratne okolnosti, prezadovoljan sam kako sve teče. Vjerujem da će ovakav načín poslovanja biti moguće razvijati i ubuduće”.

Moderna i lijepa zgrada s ukusno uređenim poslovnim prostorima, uz iskusno vođenje čovjeka koji je posao učio u Americi, donijela je dašak američkoga poslovnog duha u Herceg-Bosnu. Poslovni centri, umjesto kioska, zahvaljujući ljudima poput Jage Solde mogli bi uskoro postati naša svakodnevnica.

Datum: 1991.
Lokacija: Široki Brijeg.
Zemlja: Bosna i Hercegovina.
Autor fotografija: Andrija Zeljko.
Arhiv: privatni arhiv, Miljenko Karačić

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba