U Osijeku i Vinkovcima od 24. do 26. listopada 2025. godine održana je međunarodna paneuropska konferencija „Europa – svjetska predvodnica mira“, u organizaciji Hrvatske paneuropske unije i Međunarodne paneuropske unije.
Konferencija je okupila više od 80 sudionika iz 13 europskih zemalja, predstavnike državnih institucija, akademske zajednice, diplomacije i Crkve, s ciljem promicanja dijaloga o ulozi Europe u izgradnji globalnog mira i sigurnosti.
„Mir se ne nasljeđuje – on se svakodnevno gradi, čuva i obnavlja“
Bosnu i Hercegovinu na konferenciji predstavljalo je izaslanstvo Paneuropske unije BiH, među kojima i Dario Plavčić, predsjednik Mladeži HDZ-a BiH i Mladeži Paneuropske unije BiH.
U svom govoru Plavčić je istaknuo kako Europa može biti predvodnica mira samo ako ostane vjerna vrijednostima na kojima je utemeljena – slobodi, pravu, ljudskom dostojanstvu i jedinstvu u različitosti.
„Dolazim iz zemlje koja je naučila koliko mir vrijedi tek kad ga je izgubila. Iz zemlje koja je shvatila da se mir ne nasljeđuje- on se svakodnevno gradi, čuva i obnavlja“, rekao je Plavčić u uvodu, istaknuvši kako Europa može biti predvodnica mira samo ako ostane vjerna svojim temeljnim vrijednostima – slobodi, pravu, ljudskom dostojanstvu i jedinstvu u različitosti.
U nastavku je poručio da Bosna i Hercegovina duboko vjeruje u europsku budućnost, ali i da „živi u okruženju koje svakodnevno pokazuje koliko su mir i stabilnost krhki“. Dodao je kako Europa ne smije biti samo promatrač, nego „istinski partner koji razumije da stabilna Bosna i Hercegovina znači stabilnu regiju.
„Danas svjedočimo trenutku u kojem se granica između rata i mira briše. Rat nije više daleka vijest s naslovnica – on je ušao u našu svakodnevicu, kroz medije, strahove, ali i kroz tišinu“, poručio je Plavčić, upozorivši da se rat danas vodi i riječima, lažnim informacijama i strahom, koji su najveći neprijatelji.
U završnom dijelu govora Plavčić je uputio tri ključne poruke mladih Europe – da sigurnost znači vjerodostojnost, da snaga leži u integraciji, a ne dominaciji, te da Europa mora biti predvodnica, a ne promatrač.
„Mi, mladi Europe, ne želimo biti generacija koja nasljeđuje podjele, nego ona koja ih nadilazi. Mir se ne održava silom, nego znanjem, empatijom i međusobnim poštovanjem“, poručio je Plavčić, zaključivši govor porukom o zajedništvu i odgovornosti mladih generacija.
Poruke domaćih i europskih dužnosnika
Govoreći o aktualnim globalnim izazovima, predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije Pavo Barišić poručio je da Europa ima povijesnu odgovornost biti „globalna sila mira“, dok je ravnatelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer, Norbert Eschborn, istaknuo da „snaga Europe leži u njezinim idealima – demokraciji, miru i prosperitetu“.
Sudionicima su se obratili i brojni visoki dužnosnici, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, zastupnici u Europskom parlamentu Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Davor Ivo Stier, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, predsjednik Gradskog vijeća Osijeka Tihomir Florijančić, te veleposlanik RH u Albaniji Zlatko Kramarić.
Iz Bosne i Hercegovine sudjelovao je i Đuro Topić, predsjednik Vlade Županije Posavske, koji je istaknuo važnost prekogranične suradnje i europskog puta BiH kao zaloga trajnog mira i stabilnosti.
Svoja izlaganja imali su i brojni međunarodni predstavnici – Alain Terrenoire, počasni predsjednik Međunarodne paneuropske unije, Walburga Habsburg Douglas, potpredsjednica Međunarodne unije, te predsjednici i predstavnici Paneuropskih unija iz Njemačke, Italije, Francuske, Ukrajine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.
Zajedništvo kao putokaz
U sklopu trodnevnog programa održana je i sjednica Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije, posjeti kulturnim institucijama Osijeka i Vinkovaca, te svečana misa u osječkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, koju je predvodio mons. Franjo Komarica, banjolučki biskup u miru.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Osječko-baranjske županije, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Osijeka i Grada Vinkovaca, uz potporu Zaklade Konrad Adenauer, Zaklade Robert Schuman, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Vinarije Dragun i tvrtke Agro-klaster d.o.o.
Završna poruka konferencije bila je jasna – Europa mora ponovno pronaći svoju hrabrost, vjeru u dijalog i odgovornost za mir.
Nakon istupa američke predstavnice u UN-u Tammy Bruce jasno je da su dani kolonijalne uprave nad BiH, koja je trajala više od 30 godina, bez pravnog uporišta u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, preko tzv. visokog predstavnika, odbrojani. Mandat sljedećeg visokog predstavnika će biti ograničen, njegov zadatak će biti ovlasti prenijeti na lokalne lidere, uživajte u samoupravljanju i suverenitetu…,nedvosmislena je bila Bruce.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Izjava američke diplomatkinje je “hladan tuš” za bošnjačke političare, koji na visokog predstavnika i gledaju kao izvanjskog tutora koji će i dalje ispunjavati njihove želje za centralizacijom i unitarizacijom i biti batinu za hrvatske i srpske političare koji se tome protive. I većina njih su to doista i bili. Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, kojim je upravljao tadašnji američki veleposlanik Thomas Muller uništio je Hercegovačku banku i konstittutivnost Hrvata u FBiH, omogućujući Bošnjacima izbor jedne trećine hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda i s tom jednom trećinom formiranje Federalne vlade bez stranke ili stranaka za koje je glasala većina Hrvata. Petritsch je ukinuo i hrvatski veto u Vladi FBiH i u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave, kao odgovora na izbacivanje Hrvata iz federalne vlasti, smijenio čak 450 izabranih hrvatskih dužnosnika.
Britanac Pady Ashdown dok je radio na centralizaciji FBiH i BiH nametnuo je Mostaru konsocijacijski model, kakav ne postoji nigdje u jedinicama lokalne samouprave u BiH. Austrijanac, Valentin Inzko, veliki katolik koji je redovito odlazio u Međugorje, legitimirao je nezakonito uspostavljenu platformašku Vladu FBiH, bez stranaka koje su dobile podršku 90 posto hrvatskih birača- katolika, uvođenjem nove matematičke formule prema kojoj je 5 trećina od 17.
Kada je lider SDA Bakir Izetbegović uoči prošlih izbora, odbacujući dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH Hrvatima zaprijetio “raskidanjem okova” visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je u Izborni zakon, u izbornoj noći, povećavajući broj izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda sa 17 na 23 i prag za kandidiranje čelnika FBiH sa 6 na 11. Time je spriječio ponovni pokušaj formiranja vlasti u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji bez predstavnika većinske hrvatske izborne volje. No, istovremeno je ukinuo veto u nacionalnim klubovima uvođenjem kataloga pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje hrvatskog vitalnog nacionalnog interesa i dalje je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom klubu, no tim mehanizmom Hrvati više ne mogu oboriti ni jedan zakon jer o tome je li ugrožen njihov vitalni nacionalni interes ne odlučuju oni sami, već Ustavni sud FBiH, u kojem većinu imaju “probosanski sudci”.
U Sarajevu uporno ponavljaju laž kako je Schmidt ovim pogodovao HDZ BiH. Istina je da je on svojom intervencijom onemogućio formiranje Vlade FBiH bez predstavnika Hrvata, ali je istovremeno omogućio preglasavanje Hrvata u Domu naroda, njihovoj zadnjoj brani od majorizacije, što se potvrdilo i nametanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, uz sponzorstvo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, bez ijednog hrvatskog glasa.
Nakon 30 godina međunarodnog intervencionizma, iza kojeg su ključnu ulogu imale SAD, pozicija Hrvata u BiH, kao državotvornog naroda, konstituenta FBiH i BiH, u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji BiH je potpuno devastirana, dok na razini BiH Bošnjaci i dalje bez problema mogu uz bošnjačkog birati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Američka veleposlanica u UN-u jasno je dala do znanja da je tomu došao kraj. Sada je ključno pitanje hoće li se bar djelomično Hrvatima vratiti mehanizmi zaštite ustavne jednakopravnosti, koje su im posredo oduzele ranije američke administracije. Bruce je najavila “ograničeni mandat” sljedećeg i posljednjeg visokog predstavnika, ne isključujući mogućnost da on bude i Amerikanac.
U skladu s Trumpovom politikom “America First” aktualnoj američkoj administraciji je primarni cilj rješenje pitanja državne imovine kako bi se realizirao projekt Južne plinske interkonekcije, odnosno prodaja američkog plina Bosni i Hercegovini, a potom i širenje plinske mreže prema južnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Realizacija tog projekta, međutim, neće biti moguća bez političke stabilnosti u BiH, a te stabilnosti neće biti dokle god Bošnjaci budu majorizirali Hrvate u Predsjedništvu BiH i domovina naroda, i dok im se ne vrati pozicija jednakopravng naroda predviđena Washingtonom i Daytonom.
Budući da Hrvati nemaju političke i diplomatske snage da u to uvjere Trumpovu administraciju ostala im je samo nada da će Hrvatska pokušati nagovoriti Washington da u “ograničeni mandat” posljednjeg visokog predstavnika, uz rješavanje pitanja državne imovine uključi i izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. /HMS/
Komentar: Građevinsko poduzeće „Novogradnja“ iz Lištice započelo je u travnju 1991. godine radove na poslovno-stambenoj zgradi iznad tržnice u središtu Lištice. Treća deka betonirana je 19. studenoga 1991. godine.
U prostorijama „Novogradnje“ 12. veljače 1992. održana je licitacija za izvođenje aluminijsko-bravarskih radova. Od sedam pristiglih ponuda komisija “Novogradnje” ocijenila je da je najpovoljniju ponudu dostavio „Feal“ te se opredijelila za tog izvođača. U to vrijeme „Novogradnja“ je na području Lištice radila i na obnovi gimnazijske zgrade te izgradnji stambenih zgrada u naselju Zorićevina.
Zgradu je kupio biznismen iz Amerike Jago Soldo. Otvorena je na blagdan Velike Gospe 1994. godine, a blagoslovio ju je širokobriješki gvardijan fra Jozo Zovko.
U intervju za “Slobodnu Dalmaciju” od 7. listopada 1994. koji je Jago Soldo dao Blanki Kraljević piše:
– Velika poslovna zgrada u užem središtu Širokoga Brijega još je jedan primjer kako on pomaže. Započeta je prije izbijanja rata, no radovi na njoj stali su kako zbog početka ratnih djelovanja, tako i zbog pomanjkanja sredstava za završetak njezine izgradnje. Kupnjom te zgrade g. Soldo osigurao je građevinskome poduzeću “Novogradnja” dobar posao.
“Zanimanje za iznajmljivanje poslovnih prostora postoji. S obzirom na ratne okolnosti, prezadovoljan sam kako sve teče. Vjerujem da će ovakav načín poslovanja biti moguće razvijati i ubuduće”.
Moderna i lijepa zgrada s ukusno uređenim poslovnim prostorima, uz iskusno vođenje čovjeka koji je posao učio u Americi, donijela je dašak američkoga poslovnog duha u Herceg-Bosnu. Poslovni centri, umjesto kioska, zahvaljujući ljudima poput Jage Solde mogli bi uskoro postati naša svakodnevnica.
Datum: 1991.
Lokacija: Široki Brijeg.
Zemlja: Bosna i Hercegovina.
Autor fotografija: Andrija Zeljko.
Arhiv: privatni arhiv, Miljenko Karačić
Godinama je vrijedna INA-ina imovina u Siriji stajala neiskorištena, bez stvarne koristi za kompaniju i hrvatsko gospodarstvo.
To želim promijeniti.
Od prvog dana dolaska na dužnost ministra činim sve što mogu kako bi se otvorio put za ponovno aktiviranje te imovine i povratak INA-e na njezina naftna polja u Siriji. Tu temu redovito otvaram i u razgovorima sa stranim, pogotovo američkim, dužnosnicima.
O tome sam danas razgovarao s Yousefom Qiblawyjem, predsjednikom i CEO-om Syrian Petroleum Company, nacionalne kompanije s 30.000 zaposlenih. Ključna tema je bila obnova energetske suradnje, stvaranje uvjeta za INA-in novi angažman, razvoj infrastrukture, širenje tržišta i jačanje hrvatske industrije i izvoza.
Ne želimo INA-u koja stoji, već kompaniju koja ulaže, raste i otvara nove prilike za hrvatsko gospodarstvo. To je smjer koji provodimo kroz politike Vlada Republike Hrvatske.
