Connect with us

KULTURA

Povijest Širokog Brijega: Fotografija škole na Kočerinu iz 1970-ih

Published

on

Na fotografiji je Karlo Rotim ispred novoizgrađene OŠ Kočerin. Rotim je u Kočerinu radio kao ravnatelj od 1961. do 1973. godine, a kasnije je u istoj školi predavao hrvatski jezik do 1979. godine. Škola na fotografiji primila je prve učenike u školskoj godini 1968/69.

U trećem broju lista općinske konferencije SSRN – “Lištica” od 8. lipnja 1975. godine napisan je tekst pod naslovom ”USPJESI I PROBLEMI U KOČERINSKOJ OSNOVNOJ ŠKOLI”:

U Kočerinu je prije četiri godine izgrađena nova Osnovna škola. Učenici su dobili nove moderno opremljene učionice i radionice, à nastavnici mnogo bolje uvjete za rad. Useljenjem u novu zgradu, problemi nisu bili ni izdaleka riješeni. Trebalo je uraditi još mnogo toga da bi škola dobila sadašnji izgled.

U posljednjoj godini izgrađena je čatrnja i ograda oko škole u vrijednosti od 24 miliona starih dinara. Brigu o zelenilu oko škole preuzeli su učenici na sebe. Za 500 radnih sati zasadili su 250 sadnica u školskom dvorištu. Posebno je lijepo uređen dio dvorišta gdje se nalaze stećci.

I unutrašnjost škole je uveliko briga učenika. Zidove u hodnicima krase najbolja likovna ostvarenja učenika. U 13 učionica i dvije radionice vlada red i čistoća. O svemu ovome brine se školska Zajednica učenika koja, pored ostalog, organizira dežuru u školi, takmičenje između razreda u učenju, vladanju i higijeni.

Omladinska organizacija u školi veoma aktivno radi. Posebno je aktivna Izviđačka četa koja broji 180 članova.

Skoro svaki od 1200 učenika radi u jednoj od sekcija. Pod stručnim nadzorom nastavnika, veoma uspješno rade: literarna, likovna, muzička, dramska i recitatorska sekcija. Članovi ovih sekcija priredili su prigodne programe za 29. novembar, 7. februar, 1. maj. Svi učenici, zajedno sa nastavnicima, gledali su u Lištici film “Užička republika”.

U matičnoj školi rade 22 nastavnika i 10 učitelja, U Kočerinu je veliki problem nedostatak stanova za nastavnike. Većina ih svakodnevno putuje po 10 i više kilometara do radnog mjesta, što svakako utiče na kvalitet nastave. Iz Mostara svaki dan putuju tri nastavnika, iz Lištice i okoline 19. Treba istaći da nastavnici koji putuju ne dobivaju nikakvu naknadu za prijevoz. I pored svih teškoća svi, od učenika, nastavnika do upravitelja škole, trude se da im uspjeh bude što bolji i da im škola što ljepše izgleda. I.M.

Datum: oko 1973.
Lokacija: Kočerin, Široki Brijeg.
Zemlja: Bosna i Hercegovina.
Vrsta: Fotografija.
Autor fotografije: nije specificirano
Arhiv: privatni arhiv, Jerina Rotim

Visak.info

Povezane objave

Continue Reading

KULTURA

Ivan Bakovic…..KOPACI….

Published

on

Kopači

Petorici rudara jame Raspotočje za koje je uprava Rudnika mrkog uglja Zenica, kao naknadu nematerijalne štete, u izvansudskom poravnanju isplatila po dvadeset tisuća maraka. Po glavi.

Rujem Bosninu utrobu
Kao i sedam generacija kašljača ugljene prašine prije mene

Rujem Bosninu utrobu

Kopam ugalj
Mrki ugalj
U jami Raspotočje
U rudniku mrkog uglja Zenica

Kopam i rastem
Rastem ko planina

Kopam

Što više kopam to sam veći i jači
Moj čađavi obraz sjajniji
Od sreće

Kopam li kopam

Za sebe
Za ženu
Za djecu
Za obitelj
Da oni ne moraju kopati

Kopam
Rujem Bosninu utrobu

Ne brojim tone
Samo kopam
Ne znam je li vani dan ili je noć (ovdje je uvijek noć)
Kopam
Rujem
Pored mene četvorica
Kopaju
Ruju
Kašlju
I psuju ugljenu prašinu

Prilazi jedan kamarad:
Stani, ne kopaj više
Mi smo mrtvi
Kako, bolan, mrtvi
Vidiš da kopamo
Ne znam ja, veli, evo u novinama piše da smo mrtvi, nas petorica, u jami Raspotočje, u Rudniku mrkog uglja u Zenici, 5. devetog 2014. godine, sve ti tu piše, jebogati… i da je uprava rudnika s obiteljima dogovorila izvansudsko poravnanje za naknadu nematerijalne štete – ženi, djeci, babi i nani po dvadeset hiljada maraka, braći i sestrama po sedam hiljada – ej, dvadeset hiljada maraka…

Gledam
I ostali čitaju novine
I svjetla im se u lampama gase
I nastaje mrak mrk(l)i mrak
U rudniku mrkog uglja
U jami Raspotočje
U Zenici
U Bosni

ivan b.

Continue Reading

EKONOMIJA

USVOJEN PRORAČUN ŽZH Leko: Više novca za demografske mjere, poticaje, projekte i plaće

Published

on

Ministrica financija ŽZH Blagica Leko Foto FENA /Mario Obrdalj)

Prijedlog Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za 2026. godinu iznosi 192.792.566 KM. Riječ je o iznosu kojeg je na prijedlog Ministarstva financija ŽZH na svojoj današnjoj sjednici usvojila Vlada ove županije, te ga uputila u daljnju proceduru.

Kako je na Fenin upit pojasnila dopredsjednica županijske vlade i ministrica financija Blagica Leko, u Prijedlogu proračuna ŽZH za iduću godinu više novca je planirano na stavkama koje se odnose na plaće i naknade proračunskih korisnika, branitelje, poticaje u poljoprivredi, poticaje u gospodarstvu, porodiljne naknade, obitelji s troje i više djece, sport, kulturu…

Najveći rast u odnosu na Proračun za 2025. godinu, kako je vidljivo iz dokumenta Prijedloga proračuna za 2026. godinu, bilježi se na stavci koja se odnosi na bruto plaće i naknade proračunskih korisnika. Ovaj iznos podiže se za 9.478.300 konvertibilnih maraka.

„Stavka koja se odnosi na plaće i naknade proračunskih korisnika značajno je uvećana zbog činjenice da je Zakon o plaćama ŽZH u završnoj fazi pripreme, a njegova će primjena osigurati rast plaća svim proračunskim korisnicima“, objasnila je ministrica Leko.

Dodala je i kako je proračunom za iduću godinu planirano 5.000.000 KM za četiri kapitalna projekta na području ove županije. Riječ je o projektu rekonstrukcije prostora bivše Duhanske stanice u Ljubuškom za koju je planirano 1.500.000 KM, a jednak iznos će biti utrošen i na projekt izgradnje Srednje strukovne škole Široki Brijeg. Za izgradnju novog dječjeg vrtića u Posušju, te proširenje kapaciteta Osnovne škole Ruđera Boškovića u Grudama planirano je po 1.000.000 KM. Proračunom za 2026. godinu tekući prijenosi braniteljima iznose 1.500.000 KM, dok je za novčanu egzistencijalnu naknadu planirano 1.250.000 KM odnosno 50.000 KM više nego u ovoj godini.

Prema podacima iz dokumenta Prijedloga proračuna ŽZH za 2026. godinu, tekući prijenosi za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvitku uvećani su za 200.000 KM te iznose 3.000.000 maraka, a tekući prijenosi za poticaje razvoja gospodarstva u ŽZH planirani su u visini od 800.000 KM, što je povećanje za 100.000 KM u odnosu na ovogodišnji proračun.

U idućoj godini više novca planirano je i na stavci naknade za treće i svako iduće dijete ukupno 13.000.000 KM, dok je za porodiljne naknade iznos povećan na 3.300.000 maraka. Tekući prijenosi za odgoj i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju podignuti su sa 568.000 na 944.000 KM. U proračunu za iduću godinu ŽZH izdvaja 1.700.000 za štićenike, 5.720.000 za Sveučilište u Mostaru, Studentski centar u Mostaru, Zavod za odgoj i obrazovanje iznose, 600.000 za vjerske zajednice, te 1.900.000 KM za zaštitu okoliša.

Ministrica Leko je potvrdila kako je i u proračunu za iduću godinu osigurano 100.000 za novi projekt sigurne kuće za žrtve nasilja čija je izgradnja krenula tijekom ove godine. Inače, Prijedlog proračuna ŽZH za 2025. godinu, kako su naveli iz Ministarstva financija ŽZH-a, rađen je po već ustaljenoj praksi odnosno prihodovna strana na temelju projekcija Federalnog ministarstva financija, a neporezni prihodi na temelju prihoda prikupljenih u posljednjih 11. mjeseci 2025. godine./HMS/

Otkrijte više
Pretplate na stručne časopise
Optimizacija web stranice
Politički pregovori
Mostaru
Dijeljenje sadržaja
Knjige o povijesti BiH
Knjige o međunarodnim odnosima
Knjige o EU integracijama BiH
Povećanje korisničkog iskustva
Vodiči za turizam u Hercegovini

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

KULTURA

MARE.E MARIJA ZDILAR…..WELCOME DECEMBER

Published

on

Mjesec u kojem crvena nije samo boja to je stav, puls, srce i snaga žene koja zna tko je.

Jer lako je nazdravljati kad ti je čaša puna.
Lako je biti glasna, nasmijana i sjajna kad sve ide glatko.
Ali prava snaga je ovo:
znati nazdraviti i kada čaša nije puna.
Kada život nije glamurozan, kada je kasno, kada si umorna,
kada moraš dići sebe iz pepela i reći:
“Idem dalje.
Dižem glavu.
Još uvijek biram sebe.”

To je moć.
To je glamur koji ne blijedi.
To je ženska hrabrost koja nema rok trajanja.

Treba uživati, ustati
i biti protagonist u svojoj vlastitoj ulozi života.

December, neka krene.
Ja sam spremna

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba