Connect with us

KULTURA

Primorac u Mostaru: Hrvati u Hrvatskoj i Hrvati u BiH će zajedno graditi budućnost

Published

on

Primorac u Mostaru: Hrvati u Hrvatskoj i Hrvati u BiH će zajedno graditi budućnost

Kandidat HDZ-a za predsjednika Republike Hrvatske Dragan Primorac u ponedjeljak navečer je pred punom dvoranom Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru predstavio svoj program, naglasivši kako će mu Hrvati u BiH biti jedan od glavnih prioriteta ”kada postane novim predsjednikom RH”.

Dobrodošlicu i podršku Draganu Primorcu iskazao je predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović, koji se u svom govoru osvrnuo na protekle izbore u Republici Hrvatskoj, zatim na europske izbore i na ove predsjedničke koji slijede u Hrvatskoj.

Da nije bilo Vlade RH i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića teško da bismo se mi mogli nositi sa svim izazovima koji stoje ispred nas, a njih je bezbroj i to ne samo u političkom smislu nego i kad su u pitanju europske integracije, sigurnosna politika i stabilnost BiH, i sve institucije hrvatskog naroda kroz koje baštinimo svoju kulturu i identitet, ali i kroz sve ono što gospodarski gradimo da bi ljudi u ovim krajevima mogli živjeti, kazao je Čović.

Dragan Čović (Foto: Fena)

U svom govoru Čović se dotaknuo južne plinske interkonekcije kazavši kako su prije godinu dana ustvrdili kako je to strateški projekt kojim će upravljati Hrvati.

Tko misli da može strateške projekte hrvatskog naroda i strateške projekte BiH, gdje su tri naroda, definirati u okviru dva naroda, jasno je da pokušava napraviti štetu BiH, projektu koji zagovara i tek onda hrvatskom narodu, poručio je Čović

Kazao je kako postoje predstavnici ove zemlje i naroda, jedni koji bi unitarizirali prostor BiH i drugi koji bi, osjećajući tu unitarizaciju, se izdvojili izvan okvira BiH.

Na nama je jedan ogroman zadatak, težak zadatak da kao malobrojni pokušamo uvezati, neki bi rekli, ono nemoguće. Koliko je teško vidjelo se ovih dana u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, u Vijeću ministara (…) Dovoljno je da netko da neki mig izvana i da sve ono što smo gradili mjesecima i godinama na neki način propadne, ocijenio je Čović.

Čović je u svom govoru podsjetio kako je Vlada RH kroz različite projekte zadnjih devet godina uložila oko 400 milijuna eura. Kazao je kako današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo Hrvata BiH kao i da Hrvata u BiH ne bi bilo da nije bilo Republike Hrvatske.

To je zajedništvo i ono moramo i dalje graditi i to je ono za što se zajednički moramo zalagati, poručio je Čović.

Čović je zatim Dragana Primorca najavio kao profesora, znanstvenika, menadžera, političara, ali i kao budućeg predsjednika.

Moramo svi razumjeti kako je važno vrijeme koje dolazi i koliko je bitno da imamo sklad po pitanju politike u Hrvatskoj, na koji se onda mi možemo osloniti. Vjerujem da ćemo imati odgovor kao što smo imali na prethodna tri pobjednička izborna ciklusa u ovoj godini, da postotak bude iznad 80 posto i da se podrži predstavnik HDZ-a za predsjednika RH. Uvjeren sam da imamo najboljeg kandidata, mišljenja je Čović.

Primorac je nakon gromoglasnog pljeska iskazao zahvalu na ogromnoj podršci.

Nema grada u BiH koji nisam obišao, danas mi rekoše, da dok sam bio profesor i ministar, kako sam oko 340 puta prešao granicu i bio sa svojim narodom u BiH te participirao u ogromnom broju projekata, počeo je svoj govor Primorac dodavši kako će Hrvati u BiH biti ”uvijek predmet njegovog interesa, i kao ministra, i kao profesora, i sutra kao hrvatskog predsjednika”.

 

Primorac u Mostaru:

 

Kazao je kako su Hrvati u BiH faktor stabilnosti, ali da budućnost Hrvata u BiH itekako ovisi o tome što čini Hrvatska.

Hrvatska je davno odabrala put izvrsnosti, članica je EU, NATO-a, korak pred ulazak u OECD. Time Hrvatska zatvara sve svoje procese koje su generacije sanjale stoljeće, ali Hrvatska nikada neće biti ispunjena i sretan i zadovoljna dok svaki Hrvat, gdje god on živio, ne bude sretan i ispunjen. Moja poruka iz Mostara je večeras jasna: Kao sljedeći hrvatski predsjednik, u veljači 2025. godine, jedan od ključnih prioriteta moga rada i djelovanja će biti Hrvati iz BiH, i Hrvati gdje god živjeli, istaknuo je Primorac.

Podsjetio je i na svoje djelovanje kao ministar znanosti, obrazovanja i športa RH u razdoblju od 2003. do 2009., gdje se dogodilo da je Hrvatska učinila ogroman korak naprijed u obrazovanju, od osnivanja novih sveučilišta, državne mature i povratka znanstvenika. Naglasio je i tadašnju podršku radu Sveučilišta u Mostaru na koju je, kako kaže, posebno poseban.

Ponosan sam na svaki uspjeh Mostara i Hrvata u BiH. Godine 2010. naslovnica američkog ”Newsweeka” se osvrnula na jedan fenomen o kojemu je pričala čitava Amerika, jedna mala Hrvatska, u sedam godina moga mandata, je glede kvalitete obrazovanja ispred 12 država članica G20 skupine. To je Hrvatska koju sam sanjao, to je Hrvatska kakvu danas imamo i takvu želim Hrvatsku vidjeti i u budućnosti, ali da te standarde imaju i Hrvati u BiH, izjavio je HDZ-ov kandidat za predsjednika Hrvatske.

Također, dodao je kako će Hrvati u Hrvatskoj i Hrvati u BiH zajedno graditi budućnost.

Kad govorim o Hrvatima u BiH, nedvojbeno je da će Hrvatska učiniti sve da otvori put ulaska Bosne i Hercegovine u EU. Osobno ću učiniti sve da Hrvati kao ključni čimbenik i kao narod imaju sva prava i obaveze i zastupljenost u svim tijelima BiH (…) Kroz razne projekte ovdje se uložilo više od 400 milijuna eura, ali to nije pomoć Hrvatske, već vraćanje duga za Hrvate u BiH koji su sve ove godine sve činili za Hrvatsku, rekao je Primorac.

Dragan Primorac iz Mostara je poslao poruke i aktualnom hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću, koji u predsjedničku utrku ulazi za svoj drugi mandat.

Dragan Primorac (Foto: Armin Durgut/Pixsell)

Svoju domovinu vidim kao državu gdje nema podjela, a predsjednik u odlasku Milanović živi na podjelama, živi na vraćanju Hrvatske u prošlost i on dijeli Hrvate. Naši saveznici u NATO-u su duboko zabrinuti jer imamo čovjeka koji Hrvatsku pozicionira prema istoku, a podsjetit ću vas da kao predsjednika imamo čovjeka koji je rekao da je Hrvatska ”slučajna država”, čovjeka koji je rekao da je Hrvatska napravila agresiju na BiH, čovjeka koji vrijeđa i čovjeka kojega mnogi zaobilaze i ne žele se s njim sastati jer misle da će ih izvrijeđati. Iz Mostara mu poručujem da je u veljači 2025. godine on prošlost Republike Hrvatske, naglasio je Primorac.

Poručio je kako hrvatski predsjednik mora biti faktor koji ujedinjuje, čovjek koji ne vrijeđa i čovjek koji ne trguje na račun svog naroda i čovjek na kojega će hrvatski narod biti ponosan. Okupljene je podsjetio kako je Zoran Milanović, kao čelnik oporbe i kao kasniji predsjednik Vlade RH, zagovarao da se broj saborskih mjesta za Hrvate izvan RH smanji s pet na tri mjesta i da je nakon toga limitirao broj mjesta gdje Hrvati u inozemstvu mogu glasovati.

Uspio je napraviti nemoguće, ukrao je ustavno pravo brojnim Hrvatima diljem svijeta i to je još jedan razlog zašto mora otići. Predsjednik treba poštivati Ustav, on nije predsjednik svih hrvatskih građana. Nedavno je pokazao da pripada samo jednoj političkoj opciji kada je prekršio Ustav i stao na čelo SDP-a, ali se nije usudio povesti tu stranku na parlamentarne izbore. Podsjetiti ću vas i da je ranije dao podršku Željku Komšiću, a i to je jedan od razloga zašto on ne može biti predsjednik svih Hrvata, smatra Primorac.

Na kraju je izjavio da BiH nema iskrenijeg partnera od Hrvatske.

Ne postoji politička opcija na ovim prostorima koja može, kada smo zajedno, pobijediti HDZ. Idemo pokazati tu snagu tijekom izbora, a onda se vraćam u Mostar zajedno s vama proslaviti pobjedu. Kao budući hrvatski predsjednik iskoristiti ću svoja brojna poznanstva, s američkim predsjednicima, predsjednicima Izraela, premijerom Indije, čelnicima nizom drugih država, da sve one bitne stvari za Hrvate u Hrvatskoj, BiH i ostalim državama budu rješavane na mjestima gdje se donose prave odluke, zaključio je Primorac.

Kao još jedan od bitnih točaka njegovog programa predstavljeni su borba protiv korupcije, ostanak mladih u Hrvatskoj, razvoj inovacija i tehnologija, razvoj medicine i ostalo.

Inače, tijekom današnjeg posjeta Hercegovini Primorac je otvorio Dom kulture u Donjoj Blatnici kod Čitluka, dok je u Mostaru obišao gradilište Hrvatskog narodnog kazališta, susreo se s mjesnim biskupom mons. Petrom Palićem, gradonačelnikom Mariom Kordićem te predstavnicima Sveučilišta u Mostaru i Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.

(Fena)

Continue Reading

KULTURA

KNJIGA AKADEMIKA PEČARIĆA “DR. IVIĆ PAŠALIĆ“

Published

on

Knjiga akademika Josipa Pečarića “Dr. Ivić Pašalić“ dana je na našem portalu:
https://www.dragovoljac.com/pecaric/pasalic.pdf

U Uvodu akademik Pečarić piše:
„S Ivićem Pašalićem sam osnivao stranku Hrvatski blok. U to vrijeme on je najjasnije zastupao Tuđmanove ideje o neovisnoj Hrvatskoj, danas bi rekli o suverenističkoj Hrvatskoj. Zato je prirodno da u seriji knjiga o mojoj suradnji s državotvornim Hrvatima bude i knjiga o njemu tj. knjiga u kojoj su dani tekstovi iz mojih knjiga u kojima se spominje Ivić Pašalić (…)
Pašalić se više ne bavi aktivno politikom. Poslije njegovog povlačenja iz politike rijetko se susrećemo. Obično je to kada nam odlaze oni s kojima smo se zajedno borili sa takvim domoljubima. Nedavno i na pogrebu Julienne Bušić. Oprostio se svojevremeno od političkog tajnika Hrvatskog bloka i našeg zajedničkog prijatelja Benjamina Tolića (…)
Na mom Facebooku možete naći i objavu o nedavnom njegovom sudjelovanju u Šujici kod Tomislavgrada gdje je otvoren Spomen park te spomen-obilježje stanovnicima toga mjesta poginulima za domovinu, (…)
Ivić Pašalić iz Šujice poslao snažnu poruku:
“Nema kuće u Šujici, da netko u nekom od ratova nije izgubio oca, sina, brata…
Na ovom će se mjestu učiti o povijesti, o nastanku Republike Hrvatske, a bez Tuđmana i Šuška ne bi bilo današnje Hrvatske”
Uvjeren sam da Hrvatski Blok i dr. Ivić Pašalić nije pokraden na Izbornoj skupštini HDZ-a danas bi imali drugačiju RH, mnogo bližu onome što sam stavio u naslovu moje knjige iz 2001. ‘Za hrvatsku Hrvatsku’.

Continue Reading

EKONOMIJA

Lihtenštajn traži radnike, plaće prelaze 7000 eura: Evo koji su uvjeti za Hrvate

Published

on

Za one koji razmišljaju o odlasku, najbolja kombinacija može biti visoka plaća u Lihtenštajnu ili Švicarskoj i život u povoljnijem području izvan najskupljih lokacija.

Lihtenštajn, bogata alpska kneževina, suočava se s manjkom radne snage, a visoke plaće čine ga privlačnim odredištem za radnike iz inozemstva. Istodobno, hrvatski državljani od 2026. imaju puni pristup švicarskom tržištu rada, nakon što švicarske vlasti nisu aktivirale zaštitnu klauzulu za Hrvatsku.

Lihtenštajn je malena, ali iznimno bogata alpska kneževina smještena između Švicarske i Austrije. EURES na svojoj platformi objavljuje informacije o tržištu rada i slobodnim radnim mjestima u Lihtenštajnu, a posao je moguće tražiti i preko te europske mreže. Ipak, važno je znati da pravo rada i pravo boravka nisu ista stvar: državljani EGP-a mogu raditi u Lihtenštajnu, ali za stalni boravak postoje kvote, dok su za prekogranične radnike pravila jednostavnija.

Za hrvatske građane posebno je zanimljiva susjedna Švicarska. Švicarsko savezno tijelo SEM objavilo je u siječnju 2026. da pragovi za ponovno ograničavanje slobode kretanja hrvatskih radnika nisu dosegnuti, pa su hrvatski državljani u 2026. godini zadržali puni pristup švicarskom tržištu rada. Nakon isteka prijelaznog razdoblja 31. prosinca 2026. takav pristup postaje konačan.

Plaće prelaze 7000 franaka

Plaće u Lihtenštajnu doista su vrlo visoke. Prema službenim podacima tamošnjeg statističkog ureda, medijalna bruto mjesečna plaća u 2024. iznosila je 7401 švicarski franak, uključujući jednu dvanaestinu 13. plaće i drugih dodataka. To je aktualniji i metodološki pouzdaniji podatak od navođenja prosječne plaće od 6800 franaka.

Naravno, primanja znatno ovise o zanimanju, iskustvu i razini odgovornosti. Zato pojedini stručnjaci i menadžeri mogu zarađivati znatno više od medijana, dok su početne plaće u slabije plaćenim zanimanjima niže.

EURES Lihtenštajn navodi da je riječ o vrlo specifičnom tržištu rada s visokom zaposlenošću i vrlo niskom nezaposlenošću. Krajem 2023. u zemlji je bilo više od 20.700 aktivnih sudionika na tržištu rada, a stopa nezaposlenosti bila je samo 1,4 posto.

Posao se može pronaći preko EURESA, ali postoji važna kvaka

EURES je službena europska mreža za traženje zaposlenja i na njezinu se portalu svakodnevno ažuriraju oglasi za radna mjesta u EGP-u i Švicarskoj. To znači da i hrvatski građani mogu preko platforme tražiti poslove u obje zemlje.

Kod Lihtenštajna, međutim, nije dovoljno samo pronaći posao. Državljani EGP-a podliježu posebnim pravilima za boravak. Polovica godišnjih dozvola za boravak dodjeljuje se putem lutrije, dok se druga polovica dodjeljuje odlukom Vlade. Za zaposlene državljane EGP-a u godišnjem se izvlačenju trenutačno dodjeljuje 28 dozvola.

Zbog toga je za mnoge realnija opcija prekogranični rad. EGP državljani koji rade u Lihtenštajnu, ali svakodnevno žive izvan zemlje, mogu dobiti potvrdu za prekogranične radnike, a poslodavac mora prijaviti početak radnog odnosa nadležnim tijelima u roku od deset dana.

Koji su radnici traženi?

Potražnja za radnicima u obje zemlje obuhvaća različite sektore, a posebno su važni zdravstvo, tehnologija, industrija, građevinarstvo, logistika i stručne usluge. U Lihtenštajnu snažnu ulogu imaju i financijske usluge, dok je gospodarstvo općenito izrazito usmjereno na industriju i usluge.

Za kandidate je znanje njemačkog jezika velika prednost, posebno za poslove koji uključuju izravan kontakt s klijentima, pacijentima ili lokalnim timovima.

Izuzetno privlačan porezni sustav

Lihtenštajn ima vrlo konkurentan porezni sustav za poduzeća. Porez na dobit iznosi 12,5 posto, uz minimalni porez na dobit od 1800 švicarskih franaka.

Zbog toga je zemlja privlačna brojnim kompanijama i investitorima, iako porezna politika nije jedini razlog njezina gospodarskog uspjeha. Lihtenštajn je posljednjih godina uskladio svoje financijsko zakonodavstvo s međunarodnim standardima transparentnosti.

Demografija povećava potražnju za radnicima

Jedan od važnih razloga pritiska na tržište rada jest starenje stanovništva i odlazak velikog broja zaposlenih u mirovinu. EURES-ovi podaci pokazuju da Lihtenštajn ima vrlo visoku stopu zaposlenosti i vrlo nizak udio nezaposlenih, što dodatno povećava potrebu za radnom snagom.

Slični trendovi prisutni su i u Švicarskoj, gdje se dostupnost kvalificiranih radnika pokušava povećati kombinacijom domaćeg obrazovanja i useljavanja.

Visoke plaće, ali i visoki troškovi života

Visoka primanja ipak ne znače automatski i visok životni standard nakon svih troškova. Stanovanje u regiji iznimno je skupo, a važan trošak može biti i zdravstveno osiguranje u Švicarskoj.

Upravo zato mnogi radnici koji rade u Lihtenštajnu žive u susjednoj Austriji, Švicarskoj ili drugdje u regiji i svakodnevno putuju na posao. Takav model posebno je zanimljiv zbog posebnog statusa prekograničnih radnika.

Za one koji razmišljaju o odlasku, najbolja kombinacija može biti visoka plaća u Lihtenštajnu ili Švicarskoj i život u povoljnijem području izvan najskupljih lokacija. No prije prihvaćanja posla treba provjeriti konkretne uvjete rada, poreze, troškove stanovanja i pravila boravka.

www.abcportal.info

Facebook komentari

Continue Reading

KULTURA

Brotnjak Goran Glamuzina predstavio nove nalaze megalita u zaleđu Neuma

Published

on

U zaleđu Neuma predstavljeni su novi nalazi megalitskih kamenih struktura za koje geolog i istraživač, Brotnjak Goran Glamuzina smatra da potječu iz prapovijesnog razdoblja. Među njima posebno izdvaja velike kamene konstrukcije koje opisuje kao dolmene, kiklopske zidine i menhire, ali i neobičan nalaz kamena s fosilima na jednom od monumentalnih kamenih objekata.

Glamuzina je rezultate svojih terenskih obilazaka predstavio u opsežnom tekstu posvećenom području koje naziva Neumskom dolinom megalita. Kao središnju zonu navodi prostor južno od planine Žabe, od šireg područja Zelenikovca i Gradačkog polja prema jugoistočnom dijelu Metkovića i okolnim naseljima.

Prema njegovim navodima, na tom se području nalazi velik broj kamenih struktura koje tumači kao ostatke prapovijesne monumentalne gradnje, uključujući dolmene, menhire, gradinske bedeme, podzidane terase, stare pristupne putove i druge kamene objekte, piše Goran Glamuzina za Megaliti Hercegovine.

Monumentalni dolmen kod Gradca

Posebnu pozornost posvetio je jednoj kamenoj konstrukciji na području istočno od sela Gradac, u smjeru Hotnja Hutovskog, Prapratnice i Zelenikovca. Nalazi se na južnoj strani uzvišenja Gače, a Glamuzina je opisuje kao jedan od najvećih i najupečatljivijih dolmena koje je pronašao u neumskom zaleđu.

Do lokaliteta je, prema njegovu opisu, vrlo teško doći zbog izrazito strmog, kamenitog i vegetacijom obraslog terena. Tijekom obilaska uočio je i ostatke kamenih terasa, zidova te pristupne staze koju interpretira kao prapovijesni put ili dromos prema samoj strukturi.

Najveću pozornost privukla je golema pokrovna kamena ploča postavljena gotovo vodoravno. Autor smatra da njezino postavljanje pokazuje visoku razinu znanja tadašnjih graditelja o svojstvima stijena, pomicanju velikih kamenih blokova i prilagođavanju izrazito zahtjevnom krškom terenu.

Na kamenom bloku pronađeni fosili

Na vrhu ove strukture Glamuzina je pronašao i manji komad vapnenca ispunjen vidljivim fosiliziranim ljušturama rudista, izumrlih školjkaša.

Kako navodi, takav fosilni sadržaj nije pronašao neposredno uz samu kamenu konstrukciju, zbog čega pretpostavlja da je komad kamena namjerno donesen i ostavljen na tom mjestu.

Autor ide i korak dalje te taj pronalazak povezuje s mogućnošću da su tadašnji stanovnici fosile prepoznavali kao nešto posebno i sakupljali ih. Upravo zato u svom tekstu iznosi tezu o mogućem vrlo ranom kolekcionarstvu fosila na području Hercegovine.

Ipak, sam razlog zbog kojeg bi fosilni kamen bio donesen na navedeno mjesto ostaje nepoznat. Glamuzina navodi više mogućnosti, od simboličke i obredne uloge do jednostavne zainteresiranosti tadašnjih stanovnika za neobične okamine.

Dolmeni kao mjesta za zaklon od vrućine?

Još jednu zanimljivu pretpostavku autor iznosi nakon obilaska megalitskih struktura kod Neumskog Gradca tijekom izrazito toplog razdoblja u kolovozu 2026. godine.

Kako opisuje, prostor ispod velike kamene ploče jednog od objekata bio je osjetno ugodniji i hladniji od okolnog terena izloženog suncu. Zbog sjene, kamene konstrukcije i strujanja zraka, Glamuzina pretpostavlja da su pojedini dolmeni mogli služiti i kao svojevrsna mjesta za rashlađivanje tijekom ljeta, dok bi položaji na osunčanim južnim padinama tijekom hladnijeg razdoblja mogli pružati zaklon i toplinu.

Tu mogućnost slikovito opisuje kao svojevrsne prapovijesne klima uređaje, ističući pritom da je riječ o njegovu tumačenju moguće funkcije tih objekata.

Potencijal za pješačke i edukativne staze

Velik dio teksta posvećen je i mogućnosti buduće valorizacije lokaliteta u neumskom zaleđu. Kao potencijalno zanimljive lokacije Glamuzina izdvaja uzvišenja Glimač, Pasjeka, Žrnjevo, Obli vrh, Gače i Zebelj.

Smatra da bi se na pojedinim područjima mogle urediti tematske pješačke, planinarske i biciklističke staze, postaviti edukativne ploče te istodobno zaštititi postojeće kamene strukture i prirodne lokalitete.

Uz megalitske strukture, ističe i geološku, paleontološku i vegetacijsku vrijednost neumskog područja, uključujući različite fosile, krške oblike i mediteranske šumske zajednice.

Cilj bi, prema njegovu mišljenju, trebao biti očuvanje najvrjednijih lokaliteta i njihovo približavanje javnosti bez narušavanja izvornog prostora, prenosi jabuka.tv.

www.brotnjo.ba

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba