Connect with us

KULTURA

Primorac u Mostaru: Hrvati u Hrvatskoj i Hrvati u BiH će zajedno graditi budućnost

Published

on

Primorac u Mostaru: Hrvati u Hrvatskoj i Hrvati u BiH će zajedno graditi budućnost

Kandidat HDZ-a za predsjednika Republike Hrvatske Dragan Primorac u ponedjeljak navečer je pred punom dvoranom Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru predstavio svoj program, naglasivši kako će mu Hrvati u BiH biti jedan od glavnih prioriteta ”kada postane novim predsjednikom RH”.

Dobrodošlicu i podršku Draganu Primorcu iskazao je predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović, koji se u svom govoru osvrnuo na protekle izbore u Republici Hrvatskoj, zatim na europske izbore i na ove predsjedničke koji slijede u Hrvatskoj.

Da nije bilo Vlade RH i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića teško da bismo se mi mogli nositi sa svim izazovima koji stoje ispred nas, a njih je bezbroj i to ne samo u političkom smislu nego i kad su u pitanju europske integracije, sigurnosna politika i stabilnost BiH, i sve institucije hrvatskog naroda kroz koje baštinimo svoju kulturu i identitet, ali i kroz sve ono što gospodarski gradimo da bi ljudi u ovim krajevima mogli živjeti, kazao je Čović.

Dragan Čović (Foto: Fena)

U svom govoru Čović se dotaknuo južne plinske interkonekcije kazavši kako su prije godinu dana ustvrdili kako je to strateški projekt kojim će upravljati Hrvati.

Tko misli da može strateške projekte hrvatskog naroda i strateške projekte BiH, gdje su tri naroda, definirati u okviru dva naroda, jasno je da pokušava napraviti štetu BiH, projektu koji zagovara i tek onda hrvatskom narodu, poručio je Čović

Kazao je kako postoje predstavnici ove zemlje i naroda, jedni koji bi unitarizirali prostor BiH i drugi koji bi, osjećajući tu unitarizaciju, se izdvojili izvan okvira BiH.

Na nama je jedan ogroman zadatak, težak zadatak da kao malobrojni pokušamo uvezati, neki bi rekli, ono nemoguće. Koliko je teško vidjelo se ovih dana u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, u Vijeću ministara (…) Dovoljno je da netko da neki mig izvana i da sve ono što smo gradili mjesecima i godinama na neki način propadne, ocijenio je Čović.

Čović je u svom govoru podsjetio kako je Vlada RH kroz različite projekte zadnjih devet godina uložila oko 400 milijuna eura. Kazao je kako današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo Hrvata BiH kao i da Hrvata u BiH ne bi bilo da nije bilo Republike Hrvatske.

To je zajedništvo i ono moramo i dalje graditi i to je ono za što se zajednički moramo zalagati, poručio je Čović.

Čović je zatim Dragana Primorca najavio kao profesora, znanstvenika, menadžera, političara, ali i kao budućeg predsjednika.

Moramo svi razumjeti kako je važno vrijeme koje dolazi i koliko je bitno da imamo sklad po pitanju politike u Hrvatskoj, na koji se onda mi možemo osloniti. Vjerujem da ćemo imati odgovor kao što smo imali na prethodna tri pobjednička izborna ciklusa u ovoj godini, da postotak bude iznad 80 posto i da se podrži predstavnik HDZ-a za predsjednika RH. Uvjeren sam da imamo najboljeg kandidata, mišljenja je Čović.

Primorac je nakon gromoglasnog pljeska iskazao zahvalu na ogromnoj podršci.

Nema grada u BiH koji nisam obišao, danas mi rekoše, da dok sam bio profesor i ministar, kako sam oko 340 puta prešao granicu i bio sa svojim narodom u BiH te participirao u ogromnom broju projekata, počeo je svoj govor Primorac dodavši kako će Hrvati u BiH biti ”uvijek predmet njegovog interesa, i kao ministra, i kao profesora, i sutra kao hrvatskog predsjednika”.

 

Primorac u Mostaru:

 

Kazao je kako su Hrvati u BiH faktor stabilnosti, ali da budućnost Hrvata u BiH itekako ovisi o tome što čini Hrvatska.

Hrvatska je davno odabrala put izvrsnosti, članica je EU, NATO-a, korak pred ulazak u OECD. Time Hrvatska zatvara sve svoje procese koje su generacije sanjale stoljeće, ali Hrvatska nikada neće biti ispunjena i sretan i zadovoljna dok svaki Hrvat, gdje god on živio, ne bude sretan i ispunjen. Moja poruka iz Mostara je večeras jasna: Kao sljedeći hrvatski predsjednik, u veljači 2025. godine, jedan od ključnih prioriteta moga rada i djelovanja će biti Hrvati iz BiH, i Hrvati gdje god živjeli, istaknuo je Primorac.

Podsjetio je i na svoje djelovanje kao ministar znanosti, obrazovanja i športa RH u razdoblju od 2003. do 2009., gdje se dogodilo da je Hrvatska učinila ogroman korak naprijed u obrazovanju, od osnivanja novih sveučilišta, državne mature i povratka znanstvenika. Naglasio je i tadašnju podršku radu Sveučilišta u Mostaru na koju je, kako kaže, posebno poseban.

Ponosan sam na svaki uspjeh Mostara i Hrvata u BiH. Godine 2010. naslovnica američkog ”Newsweeka” se osvrnula na jedan fenomen o kojemu je pričala čitava Amerika, jedna mala Hrvatska, u sedam godina moga mandata, je glede kvalitete obrazovanja ispred 12 država članica G20 skupine. To je Hrvatska koju sam sanjao, to je Hrvatska kakvu danas imamo i takvu želim Hrvatsku vidjeti i u budućnosti, ali da te standarde imaju i Hrvati u BiH, izjavio je HDZ-ov kandidat za predsjednika Hrvatske.

Također, dodao je kako će Hrvati u Hrvatskoj i Hrvati u BiH zajedno graditi budućnost.

Kad govorim o Hrvatima u BiH, nedvojbeno je da će Hrvatska učiniti sve da otvori put ulaska Bosne i Hercegovine u EU. Osobno ću učiniti sve da Hrvati kao ključni čimbenik i kao narod imaju sva prava i obaveze i zastupljenost u svim tijelima BiH (…) Kroz razne projekte ovdje se uložilo više od 400 milijuna eura, ali to nije pomoć Hrvatske, već vraćanje duga za Hrvate u BiH koji su sve ove godine sve činili za Hrvatsku, rekao je Primorac.

Dragan Primorac iz Mostara je poslao poruke i aktualnom hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću, koji u predsjedničku utrku ulazi za svoj drugi mandat.

Dragan Primorac (Foto: Armin Durgut/Pixsell)

Svoju domovinu vidim kao državu gdje nema podjela, a predsjednik u odlasku Milanović živi na podjelama, živi na vraćanju Hrvatske u prošlost i on dijeli Hrvate. Naši saveznici u NATO-u su duboko zabrinuti jer imamo čovjeka koji Hrvatsku pozicionira prema istoku, a podsjetit ću vas da kao predsjednika imamo čovjeka koji je rekao da je Hrvatska ”slučajna država”, čovjeka koji je rekao da je Hrvatska napravila agresiju na BiH, čovjeka koji vrijeđa i čovjeka kojega mnogi zaobilaze i ne žele se s njim sastati jer misle da će ih izvrijeđati. Iz Mostara mu poručujem da je u veljači 2025. godine on prošlost Republike Hrvatske, naglasio je Primorac.

Poručio je kako hrvatski predsjednik mora biti faktor koji ujedinjuje, čovjek koji ne vrijeđa i čovjek koji ne trguje na račun svog naroda i čovjek na kojega će hrvatski narod biti ponosan. Okupljene je podsjetio kako je Zoran Milanović, kao čelnik oporbe i kao kasniji predsjednik Vlade RH, zagovarao da se broj saborskih mjesta za Hrvate izvan RH smanji s pet na tri mjesta i da je nakon toga limitirao broj mjesta gdje Hrvati u inozemstvu mogu glasovati.

Uspio je napraviti nemoguće, ukrao je ustavno pravo brojnim Hrvatima diljem svijeta i to je još jedan razlog zašto mora otići. Predsjednik treba poštivati Ustav, on nije predsjednik svih hrvatskih građana. Nedavno je pokazao da pripada samo jednoj političkoj opciji kada je prekršio Ustav i stao na čelo SDP-a, ali se nije usudio povesti tu stranku na parlamentarne izbore. Podsjetiti ću vas i da je ranije dao podršku Željku Komšiću, a i to je jedan od razloga zašto on ne može biti predsjednik svih Hrvata, smatra Primorac.

Na kraju je izjavio da BiH nema iskrenijeg partnera od Hrvatske.

Ne postoji politička opcija na ovim prostorima koja može, kada smo zajedno, pobijediti HDZ. Idemo pokazati tu snagu tijekom izbora, a onda se vraćam u Mostar zajedno s vama proslaviti pobjedu. Kao budući hrvatski predsjednik iskoristiti ću svoja brojna poznanstva, s američkim predsjednicima, predsjednicima Izraela, premijerom Indije, čelnicima nizom drugih država, da sve one bitne stvari za Hrvate u Hrvatskoj, BiH i ostalim državama budu rješavane na mjestima gdje se donose prave odluke, zaključio je Primorac.

Kao još jedan od bitnih točaka njegovog programa predstavljeni su borba protiv korupcije, ostanak mladih u Hrvatskoj, razvoj inovacija i tehnologija, razvoj medicine i ostalo.

Inače, tijekom današnjeg posjeta Hercegovini Primorac je otvorio Dom kulture u Donjoj Blatnici kod Čitluka, dok je u Mostaru obišao gradilište Hrvatskog narodnog kazališta, susreo se s mjesnim biskupom mons. Petrom Palićem, gradonačelnikom Mariom Kordićem te predstavnicima Sveučilišta u Mostaru i Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.

(Fena)

Continue Reading

KULTURA

NATO NIJE ŠVEDSKI STOL Zoran Milanović ponovno solira, ali ceh njegove suverenističke poze na kraju će platiti Hrvatska

Published

on

 

Zoran Milanović ponovno igra svoju omiljenu igru u kojoj istovremeno želi sjediti u elitnom zapadnom klubu i glumiti neshvaćenog suverenističkog proroka. Njegova najnovija dosjetka sa sastanka s američkim generalom Grynkewichem – da je „Hrvatska solidarna, ali i štiti svoje interese“ – vrhunac je tog njegovog političkog oportunizma. Na domaćem terenu to neukom oku možda zvuči hrabro i državnički, ali u Bruxellesu i Washingtonu takva politika „malo unutra, malo vani“ ostavlja opasan trag nepouzdanosti.

Hrvatska je krvlju u Domovinskom ratu izborila pravo da bude za stolom gdje se donose odluke, a ne na meniju. Članstvo u NATO-u nije švedski stol s kojeg ćemo uzimati samo sigurnosne garancije kada nam to odgovara, a bježati od solidarnosti i preuzimanja odgovornosti kada zagusti, proglašavajući to „tuđim ratovima“. Ponašati se deklarativno saveznički, a u praksi opstruirati zajedničke obrambene napore, nije nikakva mudra zaštita nacionalnih interesa. To je izbjegavanje povijesne odgovornosti.

Milanovićevo uporno guranje glave u pijesak i teza da se mi moramo baviti isključivo svojim dvorištem i jugoistokom Europe pokazuje potpuno nerazumijevanje moderne geopolitike. Dok se lome globalne sfere utjecaja, pasivnost i soliranje malih država ne doživljavaju se kao mudrost, nego kao slabost i nedostatak kralježnice. Umjesto da Hrvatsku profilira kao čvrst i predvidljiv stup zapadne arhitekture, predsjednik nas svojom retorikom gura na marginu, u izolaciju gdje gubimo svaku pregovaračku moć.

Cijela ova predstava, naravno, nije skrojena za uši NATO-ovih generala, već isključivo za domaće biračko tijelo. Milanović beskrupulozno eksploatira prirodni strah građana od sukoba kako bi gradio vlastiti rejting i glumio jedinog „zaštitnika naroda“. No, ozbiljna država ne vodi vanjsku politiku na temelju populističkih parola i dnevnih anketa. Državnik mora imati viziju i hrabrost donositi teške odluke u sudbonosnim vremenima, a ne jeftinim populizmom ugrožavati dugoročni međunarodni položaj vlastite zemlje.

Continue Reading

KULTURA

ČIJU KRV NAMJERAVA ŽRTVOVATI MACRON? ŠTO TU RADI HRVATSKA?

Published

on

 

Emanuel Macron, francuski predsjednik u govoru pred dvadeset predsjednika vlada i predsjednika država, koji su se odazvali njegovom pozivu na proslavu francuskog nacionalnog praznika, žestoko najavljuje spremanje Francuske za “obranu svoje slobode” ističući spremnost “braniti slobodu ako treba i po cijenu krvi”.

Takav govor u situaciji kad Francuska baš ni po jednom, čak i totalno nategnutom elementu izvanjske ugroze ili neposredne prijetnje nije u opasnosti, može izgledati kao sumanuta projekcija poremećene osobe ili očajnika koji po cijenu krvi, naravno tuđe, a ne svoje, mora odraditi neke preuzete zadaće, a može izgledati i kao iznimno opasan plan pripreme nacije na nešto što se planira izazvati, samo s posljedicama za narode čiji predsjednici i premijeri stoje uz njega a da to ničim nisu izazvali ili tražili.

Je li se s tim govorom Macron predstavio novim vođom Europe, jesu li ga potvrdili predstavnici europskih država, koji su očito znali u kakav ambijdnt i planski okvor dolaze i formalno uvlače svoje nacije?

Sve izgleda tako, koliko god po svemu izgledalo karikaturalno, pa i perverzno.

Ako tu Macronovu poruku dovedemo u logičan niz prethodnih službenih najava njegove Vlade i uputa francuskim bolnicama da budu spremne zbrinuti pola milijuna ranjenika i stradalnika, zatim sve retrospektivno povežemo s bezbrojnim javno dostupnim dokazima usprkos goleme kontrole europske javnosti, o ulozi prvenstveno Velike Britanije kao sukreatora i operativnog izvođaĉa, uz potporu Obamine, zatim Bidenove Amerike, te Francuske, u pripremi rata s Rusijom izravnim utjecajem na razvoj provokativnog potencijala na ruskim granicama u Ukrajini, od događaja na Majdanu, zatim silovitoga stvaranja ratne histerije u Europi i otvorenoga huškanja Ukrajine preko postavljenog satelita Zelenskog, onda te riječi zvuče vrlo, vrlo zloćudno.

Posebnu zloćudnost tim riječima daje forma pod kojom se okupilo dvadeset država, potpuno nelegalni ratnohuškački savez koji su na antiruskoj ratnoj histeriji i licemjernoj borbi za Ukrajinu ustanovili Macron i Starmer, potpuno posrnuli političari, prvi s najnižom potporom francuskog naroda u povijesti istraživanja javnog mnijenja, drugi iz istih razloga podnio ostavku, a treći, otužni trabant Merz na čelu vlade desetljećima nakon 1945. politički ponižene i iskompleksirane Njemačke, koga više u Njemačkoj, čak i u njegovoj formalnoj vladi nitko ništa ne pita.

Macron je isključivo govorio o Savezu voljnih, isticao pripreme toga Saveza za “obranu naših interesa u Ukrajini”, najavio zajedničke vojne vježbe Saveza i naravno, snažno istaknuo da nije Francuska sama, da su tu saveznici u Savezu kojemu je Francuska utemeljitelj.

O kakvim to ratovima i o čijoj krvi govori čovjek koji predsjednikovanja Francuskom završava na sraman način, silujući elementarna demokratska načela već dvije godine s rezultatima parlamentarnih izbora, osmišljavajući inženjering, prvo sudske eliminacije Marine LePen, a nakon što je sa svojom posrnulom oligarhijom suočen sa sigurnom pobjedom Jordana Bardella, koji mjenja LePen, traže slamku spasa u otvaranju mogućnosti kandidature LePenovoj, raĉunajući na ranjivost stereotipa o LePenovima sustavno stvaranog nekoliko desetljeća.

O čijoj krvi govore potpuno nacionalno posrnuli premijeri Velike Britanije i Njemačke, s državana, društvima i ekonomijama u strmoglavom urušavanju na nizu ključnih elemenata, otkud im i na temelju čega pravo pozivati europske države i nacije da baš njih i njihovu političku viziju slijede?

Je li dovoljno baš sve katastrofalno što su ti ljudi, ali i njihovi neposredni prethodnici u Londonu i Berlinu, te u Washingtonu prije prvoga Trumpovoga mandata i između njegovoga drugoga dolaska na čelo SAD-a, nastaviti pripisivati i pokrivati Putinom i ruskim osvajačkim namjerama, usprkos tome što svatko zdravog razuma vidi da Putin ne može ni uz goleme napore ostvariti minimum imperijalnih namjera u Ukrajini, ali ni da njegovu Rusiju, ni uz silne štete svojim nacijama i ekonomijama te uz ogromne ukrajinske žrtve, ne mogu poraziti spomenuti utemeljitelji ratnohuškačkog Saveza voljnih.

Kome i zašto treba ratna atmosfera u Europi, je li to Rusija, je li to Putin ili se pod krinkom Putinove agresije na Ukrajinu, upravo Ukrajina koristi kao mamac za izazivanje kataklizme po nekoj izopačenoj viziji i namjeri skupine oko Macrona, utoliko opasnijih ljudi, ukoliko realno djeluju i pokazuju svime što jesu, da su već postali simboli najružnijega urušavanja politike i predstavljanja u europskoj suvremenoj povijesti?
Smije li netko zdrava razuma, slušajući ove Macronove riječi pristajati na sintagmu da je taj čovjek i ono što on govori i predstavlja – prava strana povijesti?

Ne bi smio nitko.

Macron i Savez voljnih su – antipovijest.

Dolazak Donalda Trumpa po drugi put na čelo SAD i težak poraz američke ljevice i ultraljevice pod krinkom Demokrata je silno utjecao na potpuno ogoljavanje spomenute europske trojke, prije svih Francuske, ali i prateće birokracije u EU. Jasno je kao dan da svjedočimo sukobu dva potpuno isključiva i neprijateljska koncepta, Trumpovog pragmatičnog, konzervativnog s tradicionalnim vrijednostima i svijetom nacionalnih suvereniteta i država, nasuprot potpuno izopačenog globalističko ultraljevičarskog koncepta svijeta koga se s razlogom smatra poretkom Davosa i potpunog reseta svih temeljnih postulata kršćanske civilizacije s nus refleksijama na cijeli svijet.

Europa nakon teških previranja s početka XX. stoljeća, rekonstrukcije i propasti carstava i geopolitičke moći, zatim prvoga rata, međuratnoga razdoblja otrovnog europskog mira i poretka koji je izrodio komunizam i nacionalsocijalizam, zatim eskalirao u drugom ratu, nikada nije bila u opasnijoj situaciji kao danas, prvenstveno zato što i dalje na sudbinu naroda Europe presudno utječu potpuno posrnule osobe i oligarhije država koje su bile nositelji i pokretači doslovno svake kataklizme i ugroze europskih naroda do sada.

Eskalacija koju zagovara Macron i njegovo društvo i koju potiču preko dezorjentiranog i beskrupuloznog satelitskog klauna Zelenskog od koga su napravili maskotu a njegovom narodu osigurali status ogledne žrtve potrebne za proizvodnju straha i golemih količina patetike za magarčenje svojih naroda, uz nužno strašilo Putina, nije fantastika ili naklapanje, to je realnost koju gledamo.

I kojoj se zbog nametnutog straha od etiketiranja rusofilstvom ili Putinistom, ljudi ne usude suprotstaviti, iako vide kompletnu perverziju, svjedoče joj godinama, svakodndvno su izloženi otvorenim lažima i ruganju u zdrav mozak.

Što predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković radi u Savezu voljnih Macrona, Starmera i Merza?

Je li Plenkovićeva histerija danima uoči skupa u Parizu o nužnosti spremanja HV pod noge vođama Saveza voljnih, nakon što je predsjednik Republike Milanović ispravno zaključio i objavio da se radi o opasnom pokušaju potpuno nelegalne redefinicije NATO saveza i kompletne političke slike Europe spriječavajući slanje vojske, morala biti signal Hrvatskoj da nas se odavno paradiranjem o Ukrajini i “pravoj strani povijesti”, uvlači u opasne planove i da je konačan trenutak za otriježnjenje i odbacivanje macronizma u Hrvatskoj?

Tko je imao ikakvih iluzija i ostao usprkos razumu u okovima stereotipa o “rusofilu” Milanoviću i “europejisti” Plenkoviću, “njihovom” i “našem” nakon Macronovih riječi i gledajući taj opasni skup morao bi progledati.

Ti ljudi s tim što rade i s tim što otvoreno zagovaraju ne nude ništa izuzev propasti.

Hrvatska na taj sotonski žrtvenik ne smije nuditi svoju krv, neka Macron i oni koji u tome vide svoj put nude krv svojih naroda.

Mi smo svoju krv prolijevali nasuprot njih do sada uvijek kroz prošlost, a zadnja se još nije ni osušila ili isprala.

Continue Reading

KULTURA

HDZ BiH i SNSD: Stabilnost BiH počiva na Ustavu, dogovor jedini put za naprijed

Published

on

Mostar je danas bio mjesto sastanka izaslanstava Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i Saveza nezavisnih socijaldemokrata, predvođenih predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem i predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Susret je nastavak dijaloga dviju stranaka o temama koje će obilježiti iduće političko razdoblje u BiH.

U trenutku kada politički procesi traže jasniju koordinaciju i dogovor o pitanjima koja izravno utječu na rad vlasti na razini BiH, susret je bio usmjeren na odnose političkih partnera, aktualne političke izazove i funkcioniranje vlasti te očuvanje institucionalnog kontinuiteta do Općih izbora u listopadu uz poštivanje važećeg zakonskog okvira.Galerija 4

„Predsjedateljica Vijeća ministara upoznala nas je s tim što bismo još eventualno mogli zajedno uraditi u Vijeću ministara BiH, a prokomentirali smo i rad Zastupničkog doma i Doma naroda PSBiH. Zahvaljujem predsjedniku Dodiku i njegovim suradnicima na razumijevanju za mnoga pitanja koja su stajala pred nama proteklih godina, a za koja smo tražili zajednička rješenja. Razlike između dviju stranaka u pojedinim pitanjima postoje, ali smo do sada kroz suradnike u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti znali pronaći put do dogovora i nastavit ćemo tako dalje“, kazao je Čović.Galerija 3

U razgovorima su, uz predsjednika Čovića, sudjelovali zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto, dopredsjednice Darijana Filipović Lidija Bradara te član Predsjedništva Marinko Čavara. Uz predsjednika Dodika, u izaslanstvu SNSD-a bili su potpredsjednice Željka Cvijanović i Sanja Vulić, članovi Predsjedništva Savo Minić i Staša Košarac te članica Glavnog odbora Ana Trišić Babić.Galerija 8

Otvorena politička pitanja, naglašeno je na konferenciji za medije nakon sastanka, zahtijevaju međusobni dijalog i dogovor te poštivanje ustavnoga okvira Bosne i Hercegovine kako bi se izbjegli novi zastoji u donošenju važnih odluka.

„Da nije bilo angažmana HDZ-a BiH i SNSD-a, Bosna i Hercegovina bila bi u još težoj političkoj situaciji. Surađivali smo na pitanjima na kojima smo mogli dati doprinos očuvanju stabilnosti i funkcioniranju institucija“, istaknuo je Dodik.

U kontekstu odnosa domaćih institucija prema međunarodnom faktoru, uključujući i ulogu vršitelja dužnosti visokog predstavnika, istaknuto je kako vanjski intervencionizam ne može zamijeniti unutarnju političku odgovornost, funkcionalan dijalog i sposobnost institucija da samostalno donose odluke.

„Vjerujemo da Bosna i Hercegovina može i treba funkcionirati isključivo u skladu s Ustavom. Zato trebamo raditi u novim okolnostima koje će omogućiti da domaće institucije preuzmu odgovornost i da se odluke donose u skladu s ustavnim poretkom. Visoki predstavnici nisu imali pravo nametati zakone. Svjedoci Daytonskog sporazuma tu su da gledaju, a ne da upravljaju. Slažemo se da treba očuvati stabilnost i mir te Bosnu i Hercegovinu vratiti na Ustav“, kazao je Dodik.Galerija 10

„Smatramo da je najrealnije za sve u Bosni i Hercegovini staviti izvan snage sve odluke koje su visoki predstavnici donosili. Isto tako, sadašnji vršitelj dužnosti visokog predstavnika treba imati jasno definiran vremenski okvir i put odlaska. Bosna i Hercegovina mora preuzeti odgovornost kroz izvršnu i zakonodavnu vlast“, ponovio je Čović.Galerija 9

Govoreći o najavljenoj deklaraciji Hrvatskoga sabora, na konferenciji za medije istaknuto je kako se tom pitanju pristupa s posebnom pozornošću, imajući u vidu ulogu Republike Hrvatske kao članice Europske unije i NATO-a te ustavni položaj hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

„Što se tiče ove deklaracije, mislim da imamo jedan bitan novi moment, a to je da bi je, koliko razumijem, sutra trebao usvojiti Hrvatski sabor. Hrvatska je članica NATO-a i Europske unije i mi s posebnom pažnjom gledamo na ono što se moglo vidjeti u medijima. Naša podrška konstitutivnosti hrvatskoga naroda je neprikosnovena. Priča o građanskoj Bosni i Hercegovini ne može biti civilizacijsko dostignuće ako se kroz nju nameću rješenja konstitutivnim narodima“, naglasio je Dodik.

Europski put BiH izdvojen je kao jedna od važnih tema. Na pitanje o mogućnosti usvajanja preostalih europskih zakona, Čović je istaknuo: „Nažalost, vrlo malo je vremena ostalo za zakonodavnu vlast. Dom naroda će u srijedu raspravljati o Zakonu o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine, ali moramo znati da je to tekst zakona koji je trebao proći Vijeće ministara BiH. Ako se usvoji, tek nakon toga slijede popravci i daljnje faze usuglašavanja.“Galerija 5Galerija 7

Razgovarano je i o izmjenama Izbornoga zakona BiH uoči Općih izbora. Posebno je istaknuta potreba da izborni proces ostane zakonit, transparentan i utemeljen na jasnim pravilima, uz puno poštivanje važećih propisa i ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

„Uvjeren sam da u konačnici moramo riješiti pitanje legitimnog predstavljanja u Bosni i Hercegovini i potpune ustavne jednakopravnosti hrvatskoga naroda s druga dva naroda. dva naroda. Na nama je da to pitanje konačno trajno riješimo“, naglasio je Čović.

„Smatramo da je hrvatski narod ponižen i podcijenjen kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH. Podržat ćemo svaku inicijativu da se to pitanje riješi u interesu hrvatskoga konstitutivnog naroda. To ćemo bez oklijevanja učiniti“, poručio je Dodik.Galerija 2

Zaključno, Čović se osvrnuo na daljnji rad institucija.

„Poruka koju želimo poslati jest da smo napravili mali korak. Ako još nešto možemo raditi u Vijeću ministara BiH, Domu naroda i Zastupničkom domu, to ćemo i raditi. Ako uspijemo usvojiti proračun, to će biti veliko“, ocijenio je Čović.

HDZ
SNSD

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba