Katolička crkva danas slavi Tijelovo, svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove, kojom se na poseban način časti otajstvo Euharistije ustanovljene na Posljednjoj večeri na Veliki četvrtak.
Tijelovo se slavi deveti četvrtak nakon Uskrsa, a u pojedinim hrvatskim krajevima poznato je i pod nazivom Brašančevo. Taj naziv potječe iz 18. stoljeća, a dolazi od riječi brašno, od kojega se pravi kruh. Upravo kruh, prema katoličkom nauku, u svetoj misi po pretvorbi postaje Tijelom Kristovim.
Kako je nastalo Tijelovo?
Početci slavljenja Tijelova vežu se uz 13. stoljeće i svetu Julijanu, augustinsku redovnicu iz samostana kod Liegea u Belgiji. Prema crkvenoj predaji, sveta Julijana imala je viđenje punoga mjeseca na kojem se pojavila mrlja. Puni mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao znak da Crkvi nedostaje posebna svetkovina kojom bi se častio Presveti oltarski sakrament.
Na njezinu zamolbu mjesni biskup Robert de Thorote uveo je u svojoj biskupiji blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove, odnosno svetkovinu Euharistije. Štovanje se potom postupno širilo Crkvom.
Snažan poticaj uvođenju blagdana bilo je i euharistijsko čudo u Bolseni u Italiji 1263. godine. Prema crkvenoj predaji, svećenik koji je tijekom mise posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Tijelo i Krv Kristovu, ugledao je krv koja je potekla iz posvećene hostije.
Nakon tih događaja papa Urban IV. objavio je 8. rujna 1264. bulu kojom je ustanovio blagdan Tijelova, s namjerom da se proširi na cijelu Crkvu. Zbog njegove smrti svetkovina tada nije odmah zaživjela u cijeloj Crkvi, a tek ju je u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Euharistijsko čudo u Ludbregu
Događaj sličan onome u Bolseni zabilježen je i u Hrvatskoj, u Ludbregu 1411. godine. Prema crkvenoj predaji, svećenik je za vrijeme pretvorbe posumnjao u stvarnu Kristovu prisutnost u Euharistiji. Tada je, prema predaji, u kaležu ugledao krv.
O tom događaju provedena je crkvena istraga, a papa Julije II. dopustio je javno štovanje relikvije. To je kasnije potvrdio i papa Leon X. Od tada Ludbreg postaje važno mjesto euharistijskog štovanja, osobito svake prve nedjelje u rujnu, kada se održava središnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.
Tijelovske procesije
Svetkovina Tijelova posebno je prepoznatljiva po procesijama. Prva tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a običaj se tijekom 14. stoljeća proširio po mnogim katoličkim zemljama.
U procesiji svećenik u monstranci nosi posvećenu hostiju, dok vjernici sudjeluju molitvom, pjesmom i nošenjem cvijeća. Na taj način vjernici javno iskazuju vjeru u Kristovu prisutnost u Euharistiji, prenosi Hina.
55-godišnja žena iz Sarajeva šokira sve – zaboravite na ćelavost, isprobajte ovo!
