Connect with us

EKONOMIJA

Vanda Babić Galić: Hrvatska će podražati Crnu Goru na putu u EU kad ispuni tražene uvjete

Published

on

13 prosinca, 2024maxportal
Š

Da bi odobrovoljila Hrvatsku Vlada Crne Gore je prije dva dana donijela odluku da se Dom kulture “Josip Marković” u Tivtu vrati Hrvatima koji su ga i izgradili 1922. godine. Unatoč toj odluci u Crnoj Gori strahuju da će Hrvatska blokirati poglavlje 31.

 

“Hrvatska podržava euroatlantski put Crne Gore i podržat će zatvaranje svakog poglavlja u njenim pregovorima s Europskom unijom (EU) u kom budu ispunjeni traženi uvjeti”, izjavila je za crnogorski portal Vijesti savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić.

Vijesti pišu da Vanda Babić Galić nije precizirala koji su uvjeti “traženi” za zatvaranje poglavlja i jesu li realizirani, a nije odgovorila je li Hrvatskoj sporno poglavlje 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika), čije zatvaranje, prema neslužbenim informacijama, Hrvatska razmatra stopirati.

Tekst se nastavlja nakon oglasa
  • [18+] Max Bonus dobrodošlice bez depozita! Registruj se

Hrvatki non-paper

Hrvatska je prije tri tjedna Crnoj Gori uputila non-paper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koji narušavaju međusobne odnose dviju država

U non-paperu se u desetak točaka navedi da dvije države trebaju riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom “Jadran”, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba te pitanje imena gradskog bazena u Kotoru koji je nazvan po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću, čuvaru u logoru “Morinj” koji je bio okrutan prema zarobljenim Hrvatima.

Hoće li Hrvatska blokirati  neko od poglavnja trebali bi saznati danas za kad je u Bruxellesu zakazana sjednica Odbora stalnih predstavnika vlada država članica Europske unije (COREPER), nakon čega će Vijeća donijeti konačnu odluku.

Izvor lista iz Vlade rekao je da će, prema njihovim informacijama, Crna Gora ili zatvoriti sva četiri poglavlja do 2025. godine, čemu se Podgorica nada, ili da će Zagreb blokirati poglavlje 31.

Sugovornik iz Vlade Crne Gore je ocijenio da će, ako se ostvari drugi scenarij, to biti poruka prema onome što je Crna Gora poduzimala u odnosima s Hrvatskom “u posljednjih dva, tri mjeseca, dvije, tri godine ili dvije, tri decenije”.

On navodi da razlog blokiranja poglavlja 31 mogu biti narušeni “dobrosusjedski odnosi” sa Zagrebom, iako se, kaže, to pitanje ne tiče tog poglavlja.

“Poglavlje se zove – vanjska, sigurnosna i obrambena politika. Mi smo tu 100 posto usuglašeni s EU, pratimo restriktivne mjere, donijeli smo zakon koji se time bavi, pratimo EU u stopu… Da ne govorim o NATO-u i vanjskopolitičkoj orijentaciji. Međutim, činjenica je da u nekim segmentima procesa pregovora imamo obavezu stvarati najbolje moguće dobrosusjedske odnose. To važi za sve države Zapadnog Balkana. To je dio procesa, iako nije dio poglavlja. I baš zato oni (Hrvatska) smatraju da imaju pravo blokirati”, objašnjava sugovornik iz Vlade Crne Gore.

Kao razlog moguće blokade jednog poglavlja neće biti samo to što je Skupština prije pola godine donijela Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, zbog čega je Hrvatska oštro negodovala, već da je posrijedi tri decenije “zapuštenih odnosa” s Hrvatskom. Iz EU su u više navrata, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, poručivali da su “dobrosusjedski odnosi suštinski element procesa pridruživanja” toj zajednici.

Europska komisija je u jesenas predstavljenom izvješću za Crnu Goru navela da je Podgorica pogoršala odnose sa Zagrebom i da su tenzije proizašle iz neriješenih bilateralnih pitanja.

“Nije bilo napretka u vezi s neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u srpnju, koja se fokusira na povijesne događaje u Jasenovcu, Mauthausenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska političara za persone non grata”, piše u dokumentu EU-a.

Vlada Crne Gore je poručivala da se nada da će osim poglavlja 31, zatvoriti i poglavlje 7 (pravo intelektualnog vlasništva), poglavlje 10 (informatičko društvo i mediji) i poglavlje 20 (poduzetništvo i industrijska politika).

Ako zatvaranje makar jednog od njih dobije jednoglasnu podrška svih članica EU, biće zakazana Međuvladina konferencija između Crne Gore i Unije. Ona bi se trebalo održati ponedjeljak, kad će poglavlja (ili dio njih) biti i formalno “precrtana”.

Hoće li Hrvatska blokirati Crnu Goru trenutačno je nepoznanica. U Podgorici se nadaju da bi Hrvatska mogla dati zeleno svjetlo pogotovo u kontekstu prekjučerašnje iznenadne odluke Vlade Crne Gore da Dom kulture “Josip Marković” u Tivtu ustupi Hrvatima Crne Gore.

Tu vijest su prije dva dana objavili svi crnogorski mediji sugerirajući da Vlada Crne daruje Hrvatima Dom kulture “Josip Marković”, a ne da im vraća ono što je njihovo.

Naime, taj dom je izgrađen 1922. godine sredstvima lokalnih Hrvata kao Hrvatska čitaonica. Danas u toj zgradi djeluju Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, Radio Dux, informativni medij na hrvatskom jeziku te Hrvatska knjižnica „Ljudevit Gaj“. Dakle, Hrvatima vraćaju ono što je njihovo, a tu odluku Vlade trebaju provesti lokalna vlast.

M. Marković/Foto: hrt

Continue Reading

EKONOMIJA

Sjednica Vlade ŽZH u Širokom Brijegu: Zeleno svjetlo za proračunski dokument i izmjene u …

Published

on

U ponedjeljak 22. lipnja 2026. godine, pod predsjedavanjem predsjednika Vlade Predraga Čovića, u Širokom Brijegu je održana 101. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke.

Dokument okvirnog proračuna Županije Zapadnohercegovačke 2027. – 2029. godine

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila Dokument okvirnog proračuna Županije Zapadnohercegovačke 2027. – 2029. godine, koji je izrađen u skladu sa Zakonom o proračunima Federacije BiH i Zakonom o Proračunima u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Dokument predstavlja preliminarni nacrt proračuna za 2027. godinu, kao i preliminarne projekcije proračuna za 2028. i 2029. godinu. Proračunski proces i donošenje proračuna za iduću kalendarsku godinu temelji se na srednjoročnom, trogodišnjem planiranju i srednjoročnom okviru rashoda (SOR), a kalendar aktivnosti je propisan samim Zakonom o proračunima. DOP za razdoblje 2027.–2029. godine izvještava o prošlim, sadašnjim i budućim elementima proračuna, prikazuje rashode za 2025. godinu, plan za 2026. godinu, nacrt za 2027. godinu te predviđanje za 2028. i 2029. godinu.

Glavni cilj Dokumenta okvirnog proračuna je upoznavanje Vlade Županije Zapadnohercegovačke s programima i zahtjevima koje predlažu proračunski korisnici zaduženi po zakonu za svoje područje djelovanja i rada za koja su zakonito utemeljena po utvrđenoj metodologiji i načinu prezentiranja i po ekonomskoj klasifikaciji i ostalim propisanim klasifikacijama. U 2026. godini Ministarstvo financija Županije Zapadnohercegovačke priprema Dokument okvirnog proračuna kao dio proračunskog planiranja pristupom Srednjoročnog okvira planiranja i pripreme proračuna za 2027. godinu kao strategija viših tijela planiranja. Strategija je način kako se trebaju koristiti pojedini resursi u javnim financijama, novci poreznih obveznika, da bi se iskoristile okolnosti za stvaranje željenih ciljeva. Dokument okvirnog proračuna treba pomagati Vladi Županije Zapadnohercegovačke u razvijanju bolje strateške osnove za dodjelu prihoda proračuna (alokaciju) koja se temelji na prioritetnim politikama i ciljevima. Dokument je dostavljen Skupšini Županije Zapadnohercegovačke na upoznavanje.

Periodično Izvješće o izvršenju Proračuna

Vlada je prihvatila Periodično Izvješće o izvršenju Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2026. godine.

Odluke donesene na sjednici Vlade

Na današnjoj sjednici Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopunu Kolektivnog ugovora za djelatnost osnovnog obrazovanja u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopunu Kolektivnog ugovora za djelatnost srednjeg obrazovanja u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

www.abcportal.info

Facebook komentari

Continue Reading

EKONOMIJA

Potpisan ugovor za IV. fazu reciklažnog centra i puštena u rad nova oprema za baliranje otpada

Published

on

 

Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder boravila je danas u Širokom Brijegu, gdje se sastala s gradonačelnikom Ivom Pavkovićem. Na prijemu u Gradskoj upravi potpisan je ugovor o dodjeli sredstava za podršku provedbi projekta „Izgradnja reciklažnog centra s pretovarnom stanicom – IV. faza“, koji se realizira u okviru Programa utroška sredstava za zaštitu okoliša i prirode te upravljanje otpadom kroz kapitalne transfere drugim razinama vlasti i fondovima.

Za realizaciju četvrte faze projekta Federalno ministarstvo okoliša i turizma osiguralo je 165.000 KM. Sredstva će biti utrošena za izgradnju nadstrešnice pretovarne stanice, uređenje prometnih površina, postavljanje rubnjaka i opločnika, nabavu i postavljanje montažnih kontejnera za uredske prostorije te izvođenje radova potrebnih za postavljanje kolske vage.

Tijekom posjeta ministrica Pozder obišla je lokaciju reciklažnog centra s pretovarnom stanicom u Industrijskoj zoni Trn, gdje je danas službeno puštena u rad nova automatska horizontalna preša za baliranje otpada kapaciteta 40 tona, vrijedna 263.250 KM.

Stroj je nabavljen u okviru projekta „Nabava opreme za odvojeno prikupljanje otpada na prostoru Širokog Brijega i Posušja“, a koristit će ga Javno komunalno poduzeće „Čistoća“ Široki Brijeg s ciljem unapređenja sustava odvojenog prikupljanja otpada i razvoja kružnog gospodarstva u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Projekt je ukupne vrijednosti 345.735 KM, a sufinanciran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH u iznosu od 100.000 KM te sredstvima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke. Nabava preše dodatno je sufinancirana sredstvima Fonda u iznosu od 68.870,16 KM.

Događaju su nazočili gradonačelnik Širokog Brijega Ivo Pavković, direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH Slađan Bevanda, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke Mate Lončar, ravnatelj JKP „Čistoća“ Široki Brijeg Zoran Slišković te predstavnici tvrtke TEHNIX d.o.o. iz Donjeg Kraljevca, koja je isporučila stroj.

„Ovo je važan iskorak u unapređenju sustava gospodarenja otpadom na području Grada Širokog Brijega. Realizacija ovakvih projekata značajno doprinosi modernizaciji komunalne infrastrukture i podizanju standarda javnih usluga. Posebno je važno što se ovakvi projekti provode u partnerstvu s višim razinama vlasti i fondovima, jer to omogućava njihov brži i kvalitetniji razvoj“, istaknuo je gradonačelnik Pavković.

Grad Široki Brijeg već nekoliko godina provodi projekt izgradnje reciklažnog centra s pretovarnom stanicom, jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u području gospodarenja otpadom. Do sada su uspješno realizirane dvije faze projekta uz potporu Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Ukupna vrijednost dosadašnjih ulaganja iznosi 540.290,80 KM, od čega je Fond osigurao 291.975,26 KM, dok je preostali dio financiran iz proračuna Grada Širokog Brijega.

Treća faza projekta trenutačno je u provedbi, dok je za četvrtu fazu već pokrenut postupak odabira izvođača radova.

Ministrica Pozder istaknula je kako Federalno ministarstvo okoliša i turizma kontinuirano podupire projekte koji doprinose uspostavi suvremenog sustava gospodarenja otpadom, povećanju stope recikliranja, razvoju kružnog gospodarstva i zaštiti okoliša.

„Široki Brijeg otpad transportira i odlaže na regionalnu deponiju Mošćanica u Zenici te je reciklažni centar važan element za smanjenje količine otpada za transport i konačno odlaganje. Ovaj projekt predstavlja dobar primjer planskog ulaganja u komunalnu infrastrukturu za cijelu Federaciju BiH“, izjavila je ministrica.

Podsjećamo, Federalno ministarstvo okoliša i turizma tijekom 2025. godine podržalo je nastavak razvoja ove infrastrukture u Širokom Brijegu s dodatnih 200.000 KM za projekt izgradnje stanice za pretovar i sortiranje komunalnog otpada.

Continue Reading

EKONOMIJA

Gradonacelnik Sirokog Brijega Ivo Pavkovic “osigurao novu investiciju”

Published

on

Federalni ministar prostornoga uređenja Željko Nedić boravio je u Širokom Brijegu, gdje su potpisani ugovori za realizaciju 25 projekata koji će biti sufinancirani sredstvima Federalnoga ministarstva prostornoga uređenja osiguranim u Proračunu Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu. Ukupna vrijednost odobrenih sredstava iznosi 2.115.000 KM.

Domaćin sastanka bio je gradonačelnik Široki Brijeg Ivo Pavković. Ugovori su potpisani za 11 projekata na području Županije Zapadnohercegovačke u vrijednosti od 1.080.000 KM te za 14 projekata na području Hercegovačko-neretvanske županije vrijednosti 1.035.000 KM.

„Riječ je o kapitalnim i tekućim transferima drugim razinama vlasti i fondovima, kojima Vlada Federacije BiH sudjeluje u sufinanciranju projekata zaštite nacionalnih spomenika, povećanja energetske učinkovitosti javnih objekata te sanacije šteta nastalih uslijed poplava i klizišta“, izjavio je ministar Nedić.

Gradonačelnik Pavković zahvalio je Federalnom ministarstvu prostornoga uređenja na kontinuiranoj potpori lokalnim zajednicama.
„Drago nam je što je upravo Široki Brijeg domaćin ovoga događaja i što danas zajedno potpisujemo ugovore za realizaciju 25 projekata iza kojih stoji 14 podnositelja prijava iz naših dviju županija. Vjerujem kako će ovi projekti donijeti konkretne rezultate i dodatno poboljšati uvjete života u našim sredinama“, kazao je Pavković.

Grad Široki Brijeg među korisnicima je sredstava s ukupno 340.000 KM za realizaciju triju projekata: izgradnju cestovnoga mosta preko rijeke Ugrovače, sanaciju ceste Vranić – Rujan te utopljavanje zgrade Područne škole Knešpolje.

Pored Grada Širokog Brijega, među korisnicima sredstava su: Grad Ljubuški, Općina Posušje, Općina Grude, Župa sv. Franje Asiškoga Posuški Gradac, Grad Čapljina, Općina Čitluk, Grad Mostar, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, Župa Kruševo, Udruga za kulturu Neum, Općina Ravno, Grad Stolac i Župa sv. Mihovila Arkanđela Prenj.

Ministar Nedić istaknuo je zadovoljstvo realizacijom programa, naglasivši kako su svi projekti koji su zadovoljili kriterije javnoga poziva Federalnoga ministarstva prostornoga uređenja osigurali financijsku potporu iz ovogodišnjega federalnog proračuna.

www.abcportal.info

Facebook komentari

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba