Na današnji dan 1478. godine u Rimu je preminula Katarina Kosača Kotromanić, bosanska kraljica i franjevačka trećoredica koju Hrvati u Bosni i Hercegovini stoljećima časte kao blaženicu.

Iako nije zabilježeno da je za nju vođen službeni postupak beatifikacije, glas o njezinoj svetosti od davnina je prisutan u narodu, ponajviše zahvaljujući franjevcima. Katoličke žene iz okolice Kraljeve Sutjeske i danas nose crne marame u znak žalosti za svojom kraljicom.

Kći hercega i žena kralja

Prema Hrvatskoj enciklopediji, Katarina je rođena oko 1424. godine kao kći hercega Stjepana Vukčića Kosače i Jelene Balšić. Godine 1446. udala se za bosanskog kralja Stjepana Tomaša, s kojim je imala sina Sigismunda i kćer Katarinu.

Vjersku pouku primila je od bosanskih franjevaca, a s mužem je promicala katoličku vjeru, navodi fra Bonaventura Duda.

Dala je podići crkve sv. Katarine u Jajcu i Presvetoga Trojstva u Vrilima, a predaja kaže da je žene oko Kraljeve Sutjeske podučavala vezu i tkanju.

Bijeg pred Osmanlijama

Nakon osmanskog osvajanja Bosne 1463. godine Osmanlije su joj odveli djecu i islamizirali ih.

Katarina se sklonila na otok Lopud u Dubrovačkoj Republici, a oko 1465. otišla je u Rim, odakle je do smrti sudjelovala u pokušajima organiziranja protuosmanskih pohoda.

Djecu iz zatočeništva, unatoč pokušajima, nije uspjela izbaviti.

Posljednje godine provela je kao franjevačka trećoredica uz crkvu Ara Coeli na Kapitoliju.

Godine Gospodnje 1478., dana 25. listopada, u Rimu je preminula gospođa Katarina, kraljica Bosne, i sahranjena u Araceli. Ta je pobožna kraljica više godina živjela pod Pravilom bl. Franje i javno nosila habit, zapisao je kroničar fra Marijan iz Firence, čiji zapis donosi fra Bonaventura Duda na Bitno.net.

Bosnu oporukom ostavila papi

Pet dana prije smrti, 20. listopada 1478., Katarina je kao posljednja legitimna nasljednica bosanske krune oporukom odredila papu Siksta IV. i njegove nasljednike baštinicima Bosne, navodi Hrvatska enciklopedija.

Prema Dudi, kraljevstvo je trebalo predati njezinoj djeci ako se vrate katoličkoj vjeri.

Pokopana je pred glavnim oltarom crkve Ara Coeli, ispod nadgrobne ploče s reljefnim likom kraljice s krunom u prirodnoj veličini (1,78 m).

Grob je stotinjak godina kasnije premješten, a ploča postavljena na stup kraj svetišta.

U posljednjim desetljećima 20. stoljeća njezin je grob postao hrvatska hodočasnička postaja.

(www.jabuka.tv | Foto: Wikipedija)