Connect with us

KULTURA

VIJEĆE MATICE HRVATSKE U BIH: Napredak, Preporod, Prosvjeta, La Benevolencija, a gdje smo mi?

Published

on

Sarajevsko Oslobođenje 3. siječnja 2025. godine, izvijestilo je o odluci Vlade Zeničko-dobojskog kantona kojom se kao “temeljne organizacije kulture naroda BiH” prepoznaju Bošnjačka zajednica kulture Preporod, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta te Židovsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo La Benevolencija.

Odluka kantonalne vlade, kako je navedeno, temeljena je na kontinuitetu i tradiciji djelovanja ovih organizacija koje imaju povijest dugu preko stotinu godina. Ove organizacije dobivaju proračunska sredstva potrebna za njihov rad i programe, što je svakako pohvalan potez, ali istodobno otvara pitanje zašto se Matica hrvatska kao jedna od najstarijih kulturnih institucija u BiH nije našla na ovom popisu, pitaju se u Vijeću Matice hrvatske u BiH.

Matica hrvatska u BiH – povijest koja se ne smije zanemariti

U priopćenju za javnost, koje prenosi Hrvatski Medijski Servis, podsjećaju da Matica hrvatska djeluje u Bosni i Hercegovini još od 1879. godine, što je, ističu povijesna činjenica koja je dokumentirana i obilježena prigodnim manifestacijama, uključujući proslavu 140 godina djelovanja Matice hrvatske u Sarajevu 2019. godine.

-Povijesni podaci govore o dubokom kulturnom tragom Matice hrvatske u BiH. Ministar Mirza Mušija, nadležan za obrazovanje, znanost i kulturu, a i ostali članovi Vlade bi trebali znati da je Matica hrvatska imala i ima svojeg povjerenika i članove u Žepču, Zenici, Busovači, Doboju, Maglaju, Tešnju te u brojnim drugim bosanskohercegovačkim gradovima, ističu iz Vijeća Matice hrvatske u BiH.

Samo u Sarajevu, kažu, bilo je 1897. godine 204 člana na čelu s povjerenikom Dragutinom Tomšom. Neki od članova tada bili su književnici i kulturni djelatnici važni za kulturnu povijest BiH kao na primjer Josip Vancaš, Safvet beg Bašagić, Edhem Mulabdić, Tugomir Alaupović, Kosta Hoerman, gradonačelnik Mehmed beg Kapetanović, Emilijan Lilek, Nikola Mandić, Ljuboje Dlustuš, Silvije Strahimir Kranjčević itd. Uz katoličke Hrvate u članstvu Matice hrvatske svih je godina, kažu, bilo i pripadnika drugih naroda, osobito muslimanskih Bošnjaka, ali pravoslavnih Srba te Židova (npr. Vita Alkalay, Danijel Kajon, Hinko Šlesinger itd.), što svjedoči o multietničkom karakteru organizacije.

-Više o 130 godina, zaista bogatog i plodnog djelovanja Matice hrvatske u Sarajevu može se naći u knjizi: Andrej Rodinis, Matica hrvatska u Sarajevu, 130 godina: 1879-2009. Sarajevo 2011., napominju u priopćenju.

Bogata kulturna baština ignorirana od strane kantonalne vlade

-Unatoč bogatoj povijesti i značajnom doprinosu razvoju kulture u BiH, Matica hrvatska nije prepoznata u odluci Vlade Zeničko-dobojskog kantona, iako je njezina uloga u očuvanju i promociji kulturne baštine neosporna. Posebno je zabrinjavajuće da se Matica hrvatska, koja je povijesno prisutna i u brojnim gradovima Zeničko-dobojskog kantona, uopće ne spominje u ovoj odluci, iako je jasno da svojim djelovanjem zaslužuje jednako priznanje kao i druge organizacije koje su dobile status “temeljnih organizacija kulture”, smatraju u Vijeću Matice hrvatske u BiH.

Naglašavaju kako odluka Vlade Zeničko-dobojskog kantona pozitivna je u smislu podrške kulturnim organizacijama. Međutim, dodaju, ignoriranje Matice hrvatske, koja ima neprekinuti kontinuitet djelovanja u BiH dulji od 140 godina, ne može se smatrati opravdanim.

Stoga, pozivaju nadležna tijela da preispitaju ovu odluku i priznaju važnost Matice hrvatske kao nezaobilazne kulturne institucije koja je, kako ističu, kroz povijest značajno pridonijela razvoju i očuvanju kulturne baštine Bosne i Hercegovine te da na poseban način akceptiraju činjenicu kako je u BiH prisutno i Vijeće Matice hrvatske u BiH, osnovano zahvaljujući odluci središnjih tijela Matice u cijelosti i ogranaka koji djeluju u BiH. /HMS/

Continue Reading

KULTURA

Jagoda Savic….Od kad te nema…

Published

on

 

Ja ne mirisem na jorgovane kraj puta
ne trazim gnezda na medji izmedju livada.
Ne drzim goluzdravog ptica dok majka ne dodje
Ne sanjam..

Od kad te nema ,sve price stoje
da ih nekada ponovo ispricam.
Da zasuzim
Da pokleknem..

Ja zivim dan za danom
Napuklih srcanih zalizaka
I ruka praznih
sto bi da opet zalutaju u tvoju nevinost prstiju..

Ako dodjes u san
radost ce mi obasjati srce
osmeh ce ukrasiti lice a usne prosaptati
,,Hvala ti Boze .”

 

Continue Reading

KULTURA

Znate li da Podastrana u Ljubotićima skriva tri tisućljeća povijesti? Pročitajte priču

Published

on

Znate li da Podastrana u Ljubotićima skriva tri tisućljeća povijesti? Pročitajte priču

Znate li da Podastrana u Ljubotićima skriva tri tisućljeća povijesti? Pročitajte priču

Rijetko koji zaselak u Širokom Brijegu na tako malom prostoru okuplja toliko povijesnih slojeva kao Podastrana u Ljubotićima. Između kanjona rijeke Ugrovače i brdskih obronaka nižu se tragovi života stari više od tri tisućljeća.

Od prapovijesne gradine, preko srednjovjekovnih stećaka, do skrovitoga franjevačkog misišta na kojem se, u doba osmanske vlasti, vjera čuvala pod otvorenim nebom – sve to nudi Podastrana.

Živopisne priče

U nedjelju, 7. prosinca 2025., lokalitete je za Josipa Bošnjaka predstavljao Miljenko Mićo Brekalo, dragovoljac i veteran Domovinskog rata. On je 1997. podigao zavjetnu kapelicu na Kruškovcu i obnovio tradiciju koja seže stoljećima unatrag.

Kruškovac, svetište iznad Ljubotića, u predaji se spominje kao tajno utočište franjevaca i mjesto bogoslužja za vjernike Ljubotića i okolnih sela. Sačuvana su i svjedočanstva da je na grobištu obavljeno krštenje u vrijeme kada crkvene građevine nisu bile dopuštene, pa je lokalitet funkcionirao kao “župna crkva” u šumi i kamenu.

Isječak sa označenim vjerojatnim prostorom utvrđenog naselja -Gradine (Google Earth)

Živopisne priče preživjele su do danas: govori se o konjima potkovanim “naopačke” kako bi progonitelje naveli u krivom smjeru, kao i o fratru-mučeniku pokopanom na mjestu koje su vjernici zvali “Biskupov grob”.

Vrijedni povijesni tragovi

Ime Kruškovac veže se i uz predaju o devet krušaka poredanih “kao po koncu”.

Svake treće nedjelje u srpnju ondje se služi misa “na kamenu”, uz mnoštvo vjernika, a u tijeku je i gradnja veće kapele.

Pogled na bedem gradine

 

Stotinjak metara iznad svetišta uzdiže se jedna od najvećih gradina zapadne Hercegovine. U Arheološkom leksikonu BiH (1988.) evidentirana je kao prahistorijska gradina nad Ugrovačom, s ostacima suhozida dugima oko 100 metara i nalazima keramike iz brončanog i željeznog doba. Klisure s tri strane i bedem na četvrtoj zatvaraju plato veći od 25.000 četvornih metara.

Stara legenda

Prema Kruškovcu vodi cesta s devet oštrih “bogna”, građena u vrijeme stare Jugoslavije, koja spaja Ljubotiće s Crnim Lokvama, a na jednom zavoju stoji stari kameni križ.

Cesta s devet oštrih “bogna”

Uz taj križ veže se legenda o svatovima u bijegu nakon sukoba s Agom Lasicom i o jami u koju su, prema predaji, bačeni progonjeni ljudi.

U polju prema groblju Sunčenjak nalaze se tri skupine stećaka:

  • Crtanica (tri sanduka s bordurama, viticama, simbolima i figuralnim prizorima),
  • Kravarica (19 stećaka)
  • Vrt/Križ (četiri primjerka, među njima i križ, kasnije pomaknuti na jednu hrpu).

Nekoliko stotina metara istočno, na lokalitetu Bila njiva, oko stoljetnog hrasta leži četrdesetak skromnih kamenih grobova – bez natpisa i ukrasa – za koje se smatra da potječu iz najtežih godina osmanskih progona.

Ukrašeni stećak na nalazištu Crtanica

Podastrana je rijedak mozaik kontinuiteta života, ali i prostor pod pritiskom: kamenolomi se približavaju gradinama, solarni paneli niču na zemljištu koje skriva nekropole, a infrastruktura se često gradi bez arheoloških istraživanja.

Stručna zaštita i turistička valorizacija – staze, table i vođeni obilasci – mogli bi ovu baštinu pretvoriti u vrijednost koja se čuva, umjesto u priču koja nestaje.

Cijelu priču pronađite ovdje.

(www.jabuka.tv | Foto: Josip Bošnjak)

 

 

Continue Reading

EKONOMIJA

FOTO BUHAČ SA SORECOM I VELEPOSLANICIMA EU: Županije ključne u provođenju Reformske agende

Published

on

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač susrela se danas, u zgradi Vlade, s posebnim predstavnikom Europske unije u BiH veleposlanikom Luigijem Sorecom i veleposlanicima pet država članica EU-a: veleposlanicom Češke NJ.E. Janom K. Lolić Šindelkovom, veleposlanikom Irske Nj.E. Adrianom Farrellom, veleposlanicom Italije NJ.E. Sarah Eti Castellani, veleposlanikom Slovenije NJ.E. Damijanom Sedarom i veleposlanicom Švedske Helenom Lagerlöf.

Premda je sastanak, kao prvi susret predsjednice Buhač s veleposlanikom Sorecom, imao nastupni karakter, otvoreno je nekoliko bitnih tema, s naglaskom na euroatlantski put BiH i usvajanje Reformske agende odnosno ulogu županija u tomu procesu. Predsjednica je veleposlanike izvijestila o najbitnijim postignućima Vlade HNŽ kroz proteklo dvogodišnje razdoblje, posebno im zahvalivši na potpori koju su njihove zemlje, zajedno s Republikom Hrvatskom, pružile HNŽ-u u ključnim trenucima žurnoga odgovora na tragičnu prirodnu nepogodu koja je lani pogodila Konjic, Jablanicu i sjeverni prostor Mostara. Ocijenila je kako je susret bio prigodom još jednom potvrditi nedvojbenu opredijeljenost županijske izvršne vlasti da, u sklopu svojih mjerodavnosti, aktivno sudjeluje i pruži punu potporu europskomu putu BiH.

– Taj put nema alternativu, ali mora biti zasnovan na načelima zaštite ustavima utvrđenih mjerodavnosti svake od razina vlasti. Na svima nama je odgovornost ne propustiti prigodu koja nam se ukazala odlukom o otvaranju pregovora. Svi uključeni u te procese dijelimo odgovornost da, kroz dijalog, konsenzus i poštivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, dajemo puni doprinos našemu putu ka pridruživanju obitelji europskih zemalja – komentirala je Buhač, dodavši kako su dio razgovora posvetili iznimnim vijestima o službenomu odobravanju Reformske agende BiH, čime je potvrđeno da dokument koji je dostavilo Vijeće ministara ispunjava ključne preduvjete, a što otvara mogućnost korištenja više od 950 milijuna eura koji su namijenjeni za reforme i rast.

– Ta ćemo sredstva moći koristiti isključivo ako uspješno provodimo reformske mjere koje podrazumijevaju temeljne političke promjene, jačanje institucija, kao i socio-gospodarske reforme uz kontinuiranu suradnju s Europskom komisijom. Ono što zabrinjava jest činjenica da je, prema posljednjemu izvješću Europske komisije o proširenju, BiH nažalost u skupini zemalja koje nisu napravile ozbiljan korak na putu prema EU. Zato ponavljam kako je na svima nama odgovornost naše obveze shvatiti krajnje ozbiljno i posvećeno raditi na njihovu ispunjavanju, ulažući svoj maksimum, svatko unutar svojega djelokruga i svoje razine vlasti. Svjesna sam, a to je potvrđeno i danas, da u Izaslanstvu Europske unije u BiH i veleposlanicima naših prijateljskih zemalja imamo snažne partnere posvećene pružanju pune potpore BiH i narodima u njoj za što brži ulazak u europsku obitelj, gdje je ovoj državi prirodno mjesto – snažna je poruka predsjednice Vlade HNŽ.

U obraćanju novinarima, veleposlanik Soreca istaknuo je kako je ovo njegov drugi službeni boravak u Mostaru, te kako je s nekoliko veleposlanika Europske unije boravio u Mostaru i u svibnju na obilježavanju Dana Europe. Istaknuo je kako je s predsjednicom Vlade imao konstruktivan sastanak na kojemu je razgovarano o nizu tema koje su bitne ne samo za građane HNŽ-a nego i šire.

Također je bilo govora o ulozi županija u svezi s procesom integriranja u kojemu sve razine vlasti državna, entitetska i županijska imaju svoju ulogu, ali kako je u tom procesu, kada se pregovori i formalno otvore, više od 70 % poslova na nižim razinama vlasti.
Kazao je kako Europska unija i sve njezine članice nastavljaju pružati neupitnu potporu ne samo ovoj županiji nego i svim drugim županijama, kao i entitetima i Bosni i Hercegovini u cijelosti na njezinu ubrzanom putu ka Europskoj uniji.

Posebna tema razgovora bila je Reformska agenda koju je protekli tjedan odobrila Europska komisija, a koja predstavlja jedan ključan alat i županijama da mogu provesti potrebne reforme s ciljem dobrobiti za sve građane.

Pozdravio je i napore Vlade koje čini kada je u pitanju digitalizacija javne uprave, reforma obrazovanja i zelena tranzicija dodavši kako na tom putu Europska unija može puno pomoći, ne samo financijski nego i politički.

Također je razgovarano o društvenoj koheziji i snažnijoj suradnji županija, osobito u smislu nastavka pomoći nedavno stradalim područjima od poplava, istaknuvši kako je Europska unija već pružila značajnu potporu svim stradalim područjima, ali i najavio dodatna sredstva koja će u iznosu od 46 milijuna eura biti osigurana iz Fonda solidarnosti. Izrazio je nadu kako će njihovu konkretnu realizaciju na terenu vidjeti u što skorijem roku.

Veleposlanik se osvrnuo i na sastanak koji je imao sa studentima sa SUM-a, kazavši kako ga je taj razgovor uvjerio da mladi ljudi svoju budućnost vide u Europskoj uniji.

Na kraju je još jednom podvukao kako BiH u svim zemljama EU-a ima neupitnu potporu, ali kako je potrebno da u tomu procesu sve razine vlasti daju svoj puni doprinos. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba