Connect with us

Uncategorized

Zdravka Babic…..KAD UMREŠ…

Published

on

 

Kad umreš…
Moj osmjeh u grob ponesi
u njemu je šifra
za ključ od raja
I ovaj mladež iznad usne
nek ti bude poljubac sunca
kad budeš ljubio zvijezde
na satenu nebeskog beskraja
Kad umreš…
ponesi moje srce
da imaš srca dva
Kad umreš…
Uzmi mi suze
i plavi pogled
da ne plačem
bar jednu noć
Ostavi mi samo usne
na njima vrisak
i molitva…
da jednog dana ću tebi doć.


Zdravka B.

Continue Reading

Uncategorized

Tjedni komentar Tomislavu Martinoviću

Published

on

 

Gospodine Tomislave Martinoviću,

da nije bilo dragovoljaca 18. rujna 1991. godine, gorio bi kamen na kamenu. Danas svojim kukavičkim potpisom nudite nešto što mnogi doživljavaju kao pokušaj prekrajanja istine o Domovinskom ratu.

Jeste li poznavali čitlučke heroje – pokojnog generala Martina Bevandu, jednog od najsposobnijih i najobrazovanijih hrvatskih časnika iz vojne oblasti, i pukovnika Jerku Šarca? Jeste li svjesni njihove uloge? Ustanite kada se spominju njihova imena, kao i imena broćanskih dragovoljaca.

Hoćete li 18. rujna 2026. godine biti u Čitluku na obilježavanju 35. obljetnice dragovoljaca?

Znate li da je Jerko Šarac uspostavio crtu obrane na Kruševu? Znate li da je general Bevanda na sastanku u Mostaru, pred najvišim vojnim vrhom, rekao: „Zapadna Hercegovina brani se na Busku, a ne na Vraniću.”

Vi ste doktor prava. Dobro znate da se istina o Domovinskom ratu, stvarana u krvi, ne smije dirati. Promjenom datuma otvarate prostor za opasne pravne i političke interpretacije.

Mi smo utemeljeni kao hrvatski dragovoljci i borili smo se za stvaranje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a ne tek nakon njihova međunarodnog priznanja. Zanimljivo je da je naš status potvrđivalo Predsjedništvo BiH na čelu s Alijom Izetbegovićem.

Nudite nam kukavičje rješenje. Mi nismo bili pod zapovjedništvom Franje Tuđmana i Gojka Šuška u smislu koji pokušavate sugerirati. Još je zanimljivije što nas pokušavate odvojiti od obrane vlastite države i prostora.

Zar želite reći da južno bojište nije postojalo? Da u Ravnom nije bilo agresije? Da Kupres, Drvar, Glamoč i Posavina nisu dio istine o Domovinskom ratu?

Iskreno smatram da treba pozvati znanstvenike i povjesničare – prof. Ivu Lučića, prof. Mladena Ančića, dr. Davora Marijana, Hrvoja Mandica kao i naše povjesničare i pravne stručnjake. Svi političari, generali i ratni zapovjednici trebali bi zajedno s vama potpisati izjavu kojom će zaštititi povijesnu istinu, a ne mijenjati je.

Tko ne želi istinu, neka mu je Bog na pomoći. Za izdaju vlastite povijesti nema opravdanja.

03.06.2009.,Mostar,BiH – Obiljezena 19 obljetnica utemeljenja HDZ-a BIH u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosace.Petar Zelenika i Jadranko TopicrPhoto:Stojan Lasic/Vecernji list

I na kraju, da nije bilo dragovoljaca Mostara, predvođenih generalima Hrvatske vojske Jadranom Topićem, predsjednikom Kriznog stožera Mostara, i prvim ratnim zapovjednikom Mostara, generalom Petrom Zelenikom, pitanje je kako bi izgledala obrana juga.

Da se 18. i 19. rujna 1991. godine vojska i rezervisti nisu smjestili u vojarne, ne bi bila ugrožena samo Hercegovina nego i Dalmacija.

Gospodine Martinoviću, Alija Izetbegović izjavljivao je da „to nije naš rat”, a vi danas svojim potpisom otvarate mogućnost da se legalizira teza kako nismo imali političko i vojno vodstvo te da je sve bilo stihijsko. Razmislite kakve posljedice takvo tumačenje može imati.

Više od 330.000 branitelja ostvarilo je svoja prava temeljem datuma 18. rujna 1991. godine. Spomenice, odlikovanja i priznanja vezani su uz taj kontinuitet.

Promjena karaktera Domovinskog rata nije bezazlena stvar. Ona može imati dalekosežne posljedice

Predsjednik Udruge dragovoljaca HVO-a BiH Nikica Tomić nikada, ni po cijenu krvi, nije dao niti će dati suglasnost za promjenu istine o Domovinskom ratu.

Ne zaboravite ni prvu žrtvu Domovinskog rata – heroja i mučenika Ludviga Pavlovića, utemeljitelja Kažnjeničke bojne. Njegovo ime s ponosom nosi postrojba PPN Ludvig Pavlović.

Ovo vam govorim kao prijatelj. U Domovinski rat ušao sam s 31 godinom i izabran sam za prvog ratnog zapovjednika. Ne zaboravite ni odlikovanu postrojbu Poskoci – Poskok bojnu HVO-a Široki Brijeg, kao ni ljude koji su sudjelovali u njezinu ustrojavanju i odlikovanju.

Povijest se može istraživati, ali se ne smije prekrajati.

To dugujemo poginulima, njihovim obiteljima i svim hrvatskim dragovoljcima koji su stali u obranu svoga naroda i domovine.

AUTOR OBJAVE MLADEN LJUBIĆ Vajta

Continue Reading

EKONOMIJA

Razvijati suradnju za snažnije gospodarsko i institucionalno povezivanje Zadra i BiH

Published

on

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović boravili su danas u službenom posjetu Gradu Zadru, gdje su održali sastanak s gradonačelnikom Šimom Erlićem.

Središnje teme razgovora bile su mogućnosti razvoja prekogranične suradnje, snažnije povezivanje lokalnih zajednica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te razmjena iskustava u područjima od zajedničkog interesa, s posebnim naglaskom na kulturnu, gospodarsku i institucionalnu suradnju. Istaknuta je važnost unapređenja partnerskih odnosa između Zadra gradova te općina u BiH kroz razvoj.

Galerija 2

Predsjedatelj Čović istaknuo je kako lokalne zajednice imaju važnu ulogu u povezivanju Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te da upravo suradnja na lokalnoj razini može otvoriti prostor za konkretne oblike partnerstva i nove razvojne prilike. Naglasio je potrebu kontinuiranog unaprjeđenja odnosa između gradova i općina te razvoja zajedničkih inicijativa.

Kao snažno razvijen grad, Zadar je danas gospodarsko i obrazovno središte, infrastrukturno čvorište, ali i primjer uspješnog upravljanja turističkim potencijalima. Zajedničkim djelovanjem nastavljamo stvarati prostor za nove projekte i buduća partnerstva. Razgovarali smo o potencijalima za daljnju suradnju na dobrobit BiH i Republike Hrvatske, poručila je zastupnica Filipović.Galerija 3

Gradonačelnik Erlić predstavio je mogućnosti za buduću suradnju grada Zadra s gradovima i općinama u BiH, pri čemu je naglašena otvorenost za razvijanje partnerskih odnosa i razmjenu iskustava u područjima lokalne uprave, kulture, gospodarstva, turizma i razvoja komunalne infrastrukture.

Istaknuta je obostrana spremnost za nastavak institucionalnog dijaloga i definiranje konkretnih oblika suradnje, osobito na gospodarskom, infrastrukturnom i društvenom planu, uz uvjerenje kako nove razvojne prilike mogu dodatno učvrstiti veze Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Galerija 4

Izvor: Ured predsjedatelja Doma naroda PS BiH, @FilipovicD_, X.com

Zadar
sastanak
prekogranična suradnja

Continue Reading

Uncategorized

Udruge: Obranili smo se od Miloševićeve demokracije, obranit ćemo se od njegovih učenika

Published

on

Koordinacija udruga Hrvatskoga vijeća obrane BiH najoštrije osuđuje orkestrirani politički napad probošnjačkih političara Denisa Bećirovića, Elmedina Konakovića i Slavena Kovačevića na istup hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji je pozvao da se prestane s preglasavanjem Hrvata. Njihove poruke kao da su izronile iz velikosrpskog programa Memoranduma SANU-a pokazuju da problem nije izborni model, niti izborna jedinica, nego odbijanje prava da Hrvati, kao konstitutivan narod, imaju pravo sudjelovati u izboru svojih političkih predstavnika.

Kulturnemanifestacije (Mladifest)

U priopćenju ističu:

“Slobodan Milošević kao udarna igla Memoranduma također je tvrdio da brani državu i demokraciju, dok je zapravo rušio mehanizme ravnopravnosti što je u konačnici dovelo do katastrofe. Bećirović pritom ne polemizira s prijedlogom izborne reforme, nego Hrvatsku i hrvatsku politiku pokušava unaprijed proglasiti neprijateljskom, nedemokratskom i suprotnom međunarodnom pravu. Njegovo kategorično odbacivanje izborne jedinice koja bi Hrvatima omogućila izbor hrvatskog člana Predsjedništva razotkriva stvarni sadržaj navodnog građanskog modela: hrvatsko mjesto može postojati, ali bi o tome tko će ga zauzeti trebala odlučivati bošnjačka većina. I Milošević je pozivanjem na „čoveka, građanina u centru sistema“ pokušavao oslabiti druge republike i narode te prevlast Srba prikazati kao naprednu i europsku demokraciju.

Konaković ide korak dalje kada se poziva na zastupljenost prema posljednjem popisu stanovništva i demografsku brojnost pokušava pretvoriti u temelj za raspodjelu političke moći. U višenacionalnoj državi to bi značilo da najbrojniji narod može postupno preuzeti institucije, određivati njihovu kadrovsku strukturu i politička pravila, a malobrojnijima ostaviti samo formalnu prisutnost. Milošević je na isti način brojčanu snagu najvećeg naroda pokušavao pretvoriti u trajnu političku nadmoć, predstavljajući majorizaciju kao običnu demokratsku aritmetiku.

Kovačević zahtjev Hrvata za jednakopravnošću ne pokušava pobiti argumentima, nego ga povezuje s fašizmom i udruženim zločinačkim pothvatom. Cilj je jasan: stigmatizirati cijeli politički zahtjev, kriminalizirati njegove zagovornike i Hrvatima poručiti da o vlastitim pravima ne smiju ni govoriti. To je prepoznatljiva Miloševićeva propagandna metoda – protivnika najprije proglasiti ekstremistom i neprijateljem države, a zatim njegovo političko podčinjavanje prikazati kao legitimnu obranu poretka. Upravo je Europski sud za ljudska prava stavio točku na ‘i’ te srušio unitarističke snove koje i dalje sanja poraženi Kovačević pred tim sudom o unitarističkoj državi i rušenju Daytona. Ako on i slični stvarno žele srušiti Dayton, a time ugroziti i mir u Bosni i Hercegovini, neka izađu pred javnost i to otvoreno kažu.

Najogoljeniji izraz takve politike ipak je višestruko nametanje Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva glasovima Bošnjaka. Kao što je Milošević nakon političkih čistki preko Borisava Jovića iz Srbije, Branka Kostića iz Crne Gore, Jugoslava Kostića iz Vojvodine i Sejde Bajramovića s Kosova uspostavio poslušnu glasačku mašineriju, tako bošnjačka većina danas Hrvatima nameće Željka Komšića kao njihova političkog predstavnika.

Hrvati su se jasno organizirali 18. rujna 1991. godine s prvim dolaskom rezervista JNA, onoga ključnog datuma prepoznatog danas kroz Zakon o pravima branitelja, dok su pak u Sarajevu i nakon 1. listopada te iste godine i nakon razaranja Ravnog i prvog ratnog zločina nad Hrvatima govorili da to „nije njihov rat“. Hrvati su znali obraniti svoj opstanak. I kao što su odgovorili Miloševićevoj ratnoj mašineriji, znat će to napraviti i danas, demokratski, politički i svim legitimnim sredstvima, obraniti se od učenika iste politike majorizacije i hegemonije”, stoji u priopćenju Koordinacije udruga HVO BiH. /HMS/

Kulturnemanifestacije (Mladifest)

 

Otkrijte više
Vodič za Biokovo
Medijske usluge
Regionalne vijesti

 

Preporučeno:

Podijeli:

Jedan odgovor

  1. Željko Vukoja napisao:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba