U Mostaru je svečano otvoren 26. Međunarodni sajam gospodarstva – Mostar 2025. Brojnim okupljenima su se prigodnim riječima obratili ravnateljica Mostarskog Sajma Dalfina Bošnjak, a zatim i gradonačelnik Mostara Mario Kordić, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, te veleposlanica Italije u BiH Sarah Eti Castellani, ističu organizatori.
Tijekom uvodnog obraćanja, ravnateljica sajma Dalfina Bošnjak istaknula je značaj ove manifestacije za cijelu regiju. U obraćanju je naglasila kako je nazočnost brojnih državnika i posjetitelja potvrda značaja manifestacije “za opće dobro naših ljudi i u korist svim sudionicima ovoga gospodarskog i poduzetničkog projekta”.
Bošnjak je najavila bogat program u narednim danima, koji uključuje brojne tematske konferencije, stručne skupove i okrugle stolove.
– Živimo u vremenima velikih gospodarskih kriza i izazova, ali neka nas to ne obeshrabri. Pozitivne priče poput mostarskog sajma više od četvrt stoljeća relaksiraju odnose među ljudima – poručila je Bošnjak.
Izrazila je zadovoljstvo što je ovogodišnja zemlja partner upravo Italija kao jedan od najznačajnijih gospodarskih partnera BiH s robnom razmjenom koja iznosi gotovo 5 milijardi maraka. Dodala je i da je naša zemlja najveći uvoznik upravo iz Italije, te da je ovaj sajam prilika za dodatno jačanje tih veza.
Tijekom svečanog otvaranja nazočnima se obratila i talijanska veleposlanica u BiH Sarah Eti Castellani koja je istaknula da je Italija, 14 godina nakon što je prvi put bila zemlja partner, ponovno preuzela tu ulogu, potvrđujući snagu gospodarske prisutnosti u Bosni i Hercegovini.
Foto: Mostarski sajam
Naglasila je kako se Italija u 2024. godini potvrdila kao drugi trgovinski partner Bosne i Hercegovine te već četvrtu godinu zaredom kao njen glavni dobavljač.
– Za nas je ovo važno priznanje snage talijanske gospodarske prisutnosti u Bosni i Hercegovini koja je u stalnom porastu – istaknula je veleposlanica.
Sudjelovanje Italije na mostarskom sajmu označila je kao dio šireg procesa jačanja bilateralnog partnerstva, potvrđenog prošlogodišnjim ekonomskim dijalogom u Sarajevu pod predsjedanjem ministra Antonija Tajanija.
Poseban naglasak stavila je na nova poglavlja suradnje, osobito u području inovacija, održivosti, obnovljivih izvora energije i turizma. Najavila je i otvaranje novih zračnih linija koje će povezati Mostar s Rimom, Napuljem i Palermom, čime se dodatno jača gospodarska i kulturna povezanost.
– Zahvaljujući širenju sektora inovacije i održivosti, talijanske tvrtke donose napredna rješenja u području obnovljive energije, energetske učinkovitosti i poljoprivredno-prehrambene proizvodnje – napomenula je veleposlanica.
Dalje je kazala da je Italija i politički jasno pokazala svoju dosljednu podršku Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o njezinoj suverenosti, stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti. Veleposlanica vjeruje kako bi ulazak BiH u Europsku uniju donio ne samo korist toj zemlji, već i cijeloj regiji u obliku dugoročnog mira i prosperiteta.
Foto: Mostarski sajam
Podsjećajući na povijesne veze dviju zemalja, prisjetila se pomoći Italije tijekom ratnih godina 1990-ih, posebno istaknuvši obnovu Starog mosta u Mostaru kao simbol te solidarnosti i prijateljstva.
Na kraju je predstavila i kulturne sadržaje koje Italija donosi u Mostar, od umjetničkih djela i tradicionalne kuhinje, do glazbenog nastupa grupe Musica da Ripostiglio, čiji su članovi poznati po spoju tradicionalne talijanske pjesme i virtuozne improvizacije.
– Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru nije samo idealna platforma za talijanske tvrtke, to je prilika da Mostaru donesemo djelić Italije – naglasila je veleposlanica.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto istaknula je da je ova gospodarska manifestacija kroz svoju tradiciju postala prepoznatljiv brend, ne samo na europskoj nego i na svjetskoj razini.
– Ovdje se susreću vizionari i inovatori, moderni kreatori promjena, a svaki potpisani ugovor, svaka nova ideja i svaki rukopis suradnje korak su bliže gospodarskom napretku Bosne i Hercegovine i cijele regije – navela je Krišto.
Foto: Mostarski sajam
Predsjedateljica smatra da Mostarski sajam gospodarstva, njegov međunarodni karakter i prisutnost brojnih dužnosnika iz političkog, javnog i diplomatskog života predstavljaju iznimnu priliku za slanje poruka koje će dodatno ohrabriti sve da nastave predano raditi za snažniju i uspješniju Bosnu i Hercegovinu.
– Koliko god se nalazili u izazovnim vremenima, kako na domaćem tako i na globalnom planu, naša je odgovornost jačati institucije kroz demokratske procese i vladavinu prava kako bi pravna država bila jamac opće i pravne izvjesnosti, stabilnosti i sigurnosti – navela je Krišto.
Dalje je istaknula da su stabilnost i sigurnost – dvije riječi koje se mnogo ponavljaju u javnom prostoru posljednjih dana.
– S ovog mjesta želim kazati da se upravo ova dva pojma ostvaruju, ne deklarativnim izjavama, nego konkretnim djelima i vlastitim primjerima. Različita promišljanja ne mogu biti izgovor, nego dodatni motiv da se izdignemo i zajedno tražimo pravedna i održiva rješenja. To je jedini ispravan put kako našu Bosnu i Hercegovinu, državu tri konstitutivna naroda učiniti jednakopravnim i ubrzati put ka punopravnom članstvu zajednici europske obitelji – zaključila je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u uvodnom obraćanju.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković osvrnuo se na snažne gospodarske veze između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ističući kako je brojka od čak 800 izlagača potvrda atraktivnosti sajma i predanog rada organizatora.
Foto: Mostarski sajam
– Čak 800 izlagača govori o atraktivnosti, kvalitetnom radu kojeg ulažete tijekom cijele godine kako bi se ovdje na početku proljeća redovito sastajali, sklapali nove poslove i širili tržišta za svoje proizvode i usluge – rekao je hrvatski premijer.
Posebno je istaknuo zadovoljstvo što je na sajmu prisutno i 55 gospodarstvenika iz Hrvatske te podsjetio da je Hrvatska prvi vanjskotrgovinski partner BiH.
– Mogu sa zadovoljstvom konstatirati da je razmjena u prošloj godini dosegnula 4,2 milijarde eura, što je najveća do sada, što govori o intenzitetu naših odnosa – napomenuo je Plenković, naglasivši da Hrvatska podupire zajedničke projekte i investicije u BiH, ali i cijeni ulaganja bh. kompanija u Hrvatskoj, podsjećajući na geografsku i gospodarsku povezanost dviju država.
Uz gospodarske teme, Plenković je istaknuo i europski put Bosne i Hercegovine, čestitavši na dosadašnjem ispunjenju kriterija za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
– Ostali su još zaista samo mali koraci i smatram da će ovo Vijeće ministara, predvođeno gospođom Krišto, ostvariti taj strateški korak – istaknuo je hrvatski premijer.
Dodao je da Hrvatska želi prenijeti svoja iskustva kako bi BiH napredovala prema članstvu, jer, kako je napomenuo, „europski put je najbolji put za podizanje kvalitete života svih građana Bosne i Hercegovine.“
Plenković je istaknuo važnost političke stabilnosti u Bosni i Hercegovini i naglasio podršku Hrvatske funkcionalnoj i jedinstvenoj BiH.
– Ne želimo vidjeti političku krizu. Osuđujemo sve one koji imaju ambiciju za destabilizaciju u Bosni i Hercegovini ili nekakve secesionističke tendencije. Želimo da Bosna i Hercegovina funkcionira skladno kao jedinstvena država na dejtonskim temeljima od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, i naravno svih drugih u Bosni i Hercegovini – rekao je Plenković.
Pojasnio je kako Hrvatska podržava hitno rješavanje izmjena Izbornog zakona BiH, smatrajući to ključnim preduvjetom za jačanje unutarnjeg povjerenja i stabilnosti.
Na kraju je izrazio zadovoljstvo organizacijom i atmosferom sajma, te najavio ponovni dolazak.
– Zahvaljujem vam svima na ovoj prigodi. Doći ćemo i iduće godine jer se odlično osjećamo u Mostaru i veselimo se napretku i većem broju izlagača svake godine na mostarskom sajmu. Ovaj put iz tridesetak zemalja. Zaista impresivno – zaključio je Plenković.
Na svečanom otvaranju nazočnima se obratio i mostarski gradonačelnik Mario Kordić, zahvalivši svima koji su tijekom protekle godine pridonijeli razvoju gospodarskih aktivnosti u gradu. Istaknuo je značaj Zračne luke Mostar, koja danas povezuje grad s brojnim europskim destinacijama, otvarajući vrata globalnom tržištu.
Foto: Mostarski sajam
Posebno je istaknuo ulogu ovogodišnje zemlje partnera – Republike Italije, naglasivši kako se iz Mostara već od svibnja uspostavljaju letovi za Rim, Milano, Napulj, Palermo i Bari, što dodatno potvrđuje stratešku povezanost i otvara prostor za nove poslovne prilike i razvojne projekte.
Govoreći o aktualnoj situaciji, Kordić je naveo kako se Bosna i Hercegovina, pa tako i Mostar, suočavaju s brojnim političkim i gospodarskim izazovima. Upozorio je da važne teme za lokalne zajednice često ostaju izvan fokusa viših razina vlasti zbog dominacije političkih pitanja.
– Stoga današnji događaj i sljedećih pet dana predstavljaju fantastičnu mogućnost da i o tome razgovaramo s našim gospodarstvenicima, predstavnicima lokalnih zajednica i možda osvijestimo što je to njima bitno da bi se dalje razvijali, a onda samim time i punili proračune kako bi vlast mogla realizirati kratkoročne i dugoročne razvojne planove – naglasio je Kordić.
Kordić upozorio je na probleme koji usporavaju gospodarski razvoj, poput industrijskih zona u kojima se ne grade novi objekti zbog izostanka zakona o građevinskom zemljištu, zapuštenih vinograda i plantaža koje čekaju zakone iz područja poljoprivrede i šumarstva, kao i zaustavljenih energetskih projekata zbog neriješenog pitanja državne imovine. Naglasio je kako bez zakonodavnog okvira s viših razina vlasti nije moguće obnoviti ni brojne ruševine koje godinama stoje neiskorištene.
Poručio je da rješenja leže u institucijama Bosne i Hercegovine, izražavajući želju da upravo iz Mostara ponovno krene val pozitivnih promjena.
– Biti ću jako sretan ako iz Mostara krene ponovno neko pozitivno svijetlo kojem svjedočimo proteklih par godina prema ostatku BiH – naveo je gradonačelnik.
Ovogodišnji Sajam gospodarstva u Mostaru trajat će od 8. do 12. travnja i predstavljat će platformu za povezivanje gospodarstvenika, razmjenu znanja, promociju investicija i sklapanje poslovnih suradnji.
Uz izložbeni dio, program uključuje brojne konferencije, stručne skupove i poslovne susrete domaćih i inozemnih tvrtki. Sajam donosi i bogat kulturno-zabavni program, s nastupima glazbenih izvođača, izložbama likovne umjetnosti, modnim revijama te degustacijama tradicionalnih proizvoda poput vina, sireva i pršuta.
Mostarski sajam 2025. godine još jednom potvrđuje svoju ulogu važnog regionalnog gospodarskog središta i mjesto okupljanja ključnih aktera iz svijeta biznisa i kulture.
Nakon istupa američke predstavnice u UN-u Tammy Bruce jasno je da su dani kolonijalne uprave nad BiH, koja je trajala više od 30 godina, bez pravnog uporišta u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, preko tzv. visokog predstavnika, odbrojani. Mandat sljedećeg visokog predstavnika će biti ograničen, njegov zadatak će biti ovlasti prenijeti na lokalne lidere, uživajte u samoupravljanju i suverenitetu…,nedvosmislena je bila Bruce.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Izjava američke diplomatkinje je “hladan tuš” za bošnjačke političare, koji na visokog predstavnika i gledaju kao izvanjskog tutora koji će i dalje ispunjavati njihove želje za centralizacijom i unitarizacijom i biti batinu za hrvatske i srpske političare koji se tome protive. I većina njih su to doista i bili. Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, kojim je upravljao tadašnji američki veleposlanik Thomas Muller uništio je Hercegovačku banku i konstittutivnost Hrvata u FBiH, omogućujući Bošnjacima izbor jedne trećine hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda i s tom jednom trećinom formiranje Federalne vlade bez stranke ili stranaka za koje je glasala većina Hrvata. Petritsch je ukinuo i hrvatski veto u Vladi FBiH i u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave, kao odgovora na izbacivanje Hrvata iz federalne vlasti, smijenio čak 450 izabranih hrvatskih dužnosnika.
Britanac Pady Ashdown dok je radio na centralizaciji FBiH i BiH nametnuo je Mostaru konsocijacijski model, kakav ne postoji nigdje u jedinicama lokalne samouprave u BiH. Austrijanac, Valentin Inzko, veliki katolik koji je redovito odlazio u Međugorje, legitimirao je nezakonito uspostavljenu platformašku Vladu FBiH, bez stranaka koje su dobile podršku 90 posto hrvatskih birača- katolika, uvođenjem nove matematičke formule prema kojoj je 5 trećina od 17.
Kada je lider SDA Bakir Izetbegović uoči prošlih izbora, odbacujući dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH Hrvatima zaprijetio “raskidanjem okova” visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je u Izborni zakon, u izbornoj noći, povećavajući broj izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda sa 17 na 23 i prag za kandidiranje čelnika FBiH sa 6 na 11. Time je spriječio ponovni pokušaj formiranja vlasti u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji bez predstavnika većinske hrvatske izborne volje. No, istovremeno je ukinuo veto u nacionalnim klubovima uvođenjem kataloga pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje hrvatskog vitalnog nacionalnog interesa i dalje je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom klubu, no tim mehanizmom Hrvati više ne mogu oboriti ni jedan zakon jer o tome je li ugrožen njihov vitalni nacionalni interes ne odlučuju oni sami, već Ustavni sud FBiH, u kojem većinu imaju “probosanski sudci”.
U Sarajevu uporno ponavljaju laž kako je Schmidt ovim pogodovao HDZ BiH. Istina je da je on svojom intervencijom onemogućio formiranje Vlade FBiH bez predstavnika Hrvata, ali je istovremeno omogućio preglasavanje Hrvata u Domu naroda, njihovoj zadnjoj brani od majorizacije, što se potvrdilo i nametanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, uz sponzorstvo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, bez ijednog hrvatskog glasa.
Nakon 30 godina međunarodnog intervencionizma, iza kojeg su ključnu ulogu imale SAD, pozicija Hrvata u BiH, kao državotvornog naroda, konstituenta FBiH i BiH, u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji BiH je potpuno devastirana, dok na razini BiH Bošnjaci i dalje bez problema mogu uz bošnjačkog birati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Američka veleposlanica u UN-u jasno je dala do znanja da je tomu došao kraj. Sada je ključno pitanje hoće li se bar djelomično Hrvatima vratiti mehanizmi zaštite ustavne jednakopravnosti, koje su im posredo oduzele ranije američke administracije. Bruce je najavila “ograničeni mandat” sljedećeg i posljednjeg visokog predstavnika, ne isključujući mogućnost da on bude i Amerikanac.
U skladu s Trumpovom politikom “America First” aktualnoj američkoj administraciji je primarni cilj rješenje pitanja državne imovine kako bi se realizirao projekt Južne plinske interkonekcije, odnosno prodaja američkog plina Bosni i Hercegovini, a potom i širenje plinske mreže prema južnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Realizacija tog projekta, međutim, neće biti moguća bez političke stabilnosti u BiH, a te stabilnosti neće biti dokle god Bošnjaci budu majorizirali Hrvate u Predsjedništvu BiH i domovina naroda, i dok im se ne vrati pozicija jednakopravng naroda predviđena Washingtonom i Daytonom.
Budući da Hrvati nemaju političke i diplomatske snage da u to uvjere Trumpovu administraciju ostala im je samo nada da će Hrvatska pokušati nagovoriti Washington da u “ograničeni mandat” posljednjeg visokog predstavnika, uz rješavanje pitanja državne imovine uključi i izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. /HMS/
Komentar: Građevinsko poduzeće „Novogradnja“ iz Lištice započelo je u travnju 1991. godine radove na poslovno-stambenoj zgradi iznad tržnice u središtu Lištice. Treća deka betonirana je 19. studenoga 1991. godine.
U prostorijama „Novogradnje“ 12. veljače 1992. održana je licitacija za izvođenje aluminijsko-bravarskih radova. Od sedam pristiglih ponuda komisija “Novogradnje” ocijenila je da je najpovoljniju ponudu dostavio „Feal“ te se opredijelila za tog izvođača. U to vrijeme „Novogradnja“ je na području Lištice radila i na obnovi gimnazijske zgrade te izgradnji stambenih zgrada u naselju Zorićevina.
Zgradu je kupio biznismen iz Amerike Jago Soldo. Otvorena je na blagdan Velike Gospe 1994. godine, a blagoslovio ju je širokobriješki gvardijan fra Jozo Zovko.
U intervju za “Slobodnu Dalmaciju” od 7. listopada 1994. koji je Jago Soldo dao Blanki Kraljević piše:
– Velika poslovna zgrada u užem središtu Širokoga Brijega još je jedan primjer kako on pomaže. Započeta je prije izbijanja rata, no radovi na njoj stali su kako zbog početka ratnih djelovanja, tako i zbog pomanjkanja sredstava za završetak njezine izgradnje. Kupnjom te zgrade g. Soldo osigurao je građevinskome poduzeću “Novogradnja” dobar posao.
“Zanimanje za iznajmljivanje poslovnih prostora postoji. S obzirom na ratne okolnosti, prezadovoljan sam kako sve teče. Vjerujem da će ovakav načín poslovanja biti moguće razvijati i ubuduće”.
Moderna i lijepa zgrada s ukusno uređenim poslovnim prostorima, uz iskusno vođenje čovjeka koji je posao učio u Americi, donijela je dašak američkoga poslovnog duha u Herceg-Bosnu. Poslovni centri, umjesto kioska, zahvaljujući ljudima poput Jage Solde mogli bi uskoro postati naša svakodnevnica.
Datum: 1991.
Lokacija: Široki Brijeg.
Zemlja: Bosna i Hercegovina.
Autor fotografija: Andrija Zeljko.
Arhiv: privatni arhiv, Miljenko Karačić
Godinama je vrijedna INA-ina imovina u Siriji stajala neiskorištena, bez stvarne koristi za kompaniju i hrvatsko gospodarstvo.
To želim promijeniti.
Od prvog dana dolaska na dužnost ministra činim sve što mogu kako bi se otvorio put za ponovno aktiviranje te imovine i povratak INA-e na njezina naftna polja u Siriji. Tu temu redovito otvaram i u razgovorima sa stranim, pogotovo američkim, dužnosnicima.
O tome sam danas razgovarao s Yousefom Qiblawyjem, predsjednikom i CEO-om Syrian Petroleum Company, nacionalne kompanije s 30.000 zaposlenih. Ključna tema je bila obnova energetske suradnje, stvaranje uvjeta za INA-in novi angažman, razvoj infrastrukture, širenje tržišta i jačanje hrvatske industrije i izvoza.
Ne želimo INA-u koja stoji, već kompaniju koja ulaže, raste i otvara nove prilike za hrvatsko gospodarstvo. To je smjer koji provodimo kroz politike Vlada Republike Hrvatske.
