Connect with us

KULTURA

Zovu me Sjećanja Ivan Baćak “Herceg Bosno suzo moja, zemljo bez spokoja”

Published

on

Od Svih svetih i Dušnog dana do konca studenog, katolici Hrvati u Herceg Bosni i Hrvatskoj se od rata do danas, navlastito ove godine kada iščekujemo presudu hrvatskim generalima, Gotovini i Markaču, generalu Praljku i ostalima iz Herceg Bosne, suočavaju sa svojom daljom i bližom prošlošću, sjećajući se herojske žrtve Škabrnje i Vukovara, moleći za duše svih hrvatskih branitelja koji su stoljećima, ne gledajući granice, branili hrvatski dom. Svjesni da se i danas „naši mrtvi sa nama bore“ (Marko Tokić), da su i presude koje sa zebnjom očekujemo, presude svima nama, živima i mrtvima, ne gubimo nadu ni vjeru da “Bog onima koji ga ljube, i krivudavim crtama ravno piše“. Dario Kordić, nepravedno osuđeni junak Herceg Bosne, nam to najbolje svjedoči svojim hrabrim, herojskim držanjem kao zatvorenik strogog zatvora u Karlau kod Graza u Austriji. Svjedoče to brojni roditelji, djeca i supruge, braća i sestre poginulih i nestalih u Domovinskom ratu, kao i branitelji invalidi kojima ni danas ne daju mira, koje u Federaciji BiH ne prestaju ponižavati. Ministri branitelja u RH i F BiH, P. Matić i Z. Helez, kao dva crvena ideološka blizanca ne prestaju ponavljati – jedan da „HVO nije ratovao za Hrvatsku“, drugi da se „HVO nije borio za BiH“.

Medijsko-politički rat u BiH

Gdje smo danas? U Hrvatskoj se vlast i opozicija bave sobom. Milanović provodi čistke i na čelo svih institucija dovodi provjerene partijske kadrove iz udbaško-kosovskih ćelija. Goran Radman na čelu HTV-a i Ivan Grujić na čelu Komisije za istraživanje komunističkih zločina iz II. svjetskog rata su zadnje zvijezde „kuku-nama“ koalicije. U BiH, dvije duge godine nakon izbora traju razgovori i pregovori bez dogovora o vlasti, iako se svi pozivaju na izborni legitimitet i svoju viziju održive BiH proglašavaju jedino provedivom.

Prošle godine, uoči dvadesete obljetnice uspostave HZ Herceg Bosne, novinar Oslobođenja, Esad Hećimović je pisao: „Kakav je odnos Bošnjaka prema podjeli Bosne i Hercegovine? Čelnici Islamske zajednice (IZ) BiH pozivaju na pretvaranje BiH u matičnu državu Bošnjaka na Balkanu i pretvaranje statusa Srba i Hrvata u BiH u nacionalne manjine susjednih država. Političari SDP-a, kao političke stranke za koju je na posljednjim izborima glasovao najveći broj Bošnjaka, dali su prednost entitetskom u odnosu na državno organiziranje. Za njih sudjelovanje u državnim tijelima BiH nije vrijednost zbog samog očuvanja potrebnog minimuma funkcionalnosti države, kako bi ona ispunjavala međunarodne obveze i napredovala u euroatlantskim integracijama. Oni su time dali prednost političkim u odnosu na državne razloge. Kakve će biti posljedice ovih promjena prema BiH kao državi? Naravno da to ne znam, ali sam siguran da je pogrješno uspoređivanje podijeljene BiH s podijeljenom Njemačkom između 1945. – 1989. S različitih strana naših nevidljivih zidova nije jedan narod nego tri formirane nacije.“

Današnji političko-medijski rat u BiH podsjeća na predratno vrijeme. Lagumdžijin SDP tvrdi da SDA „pravi medijsku pripremu sličnu onoj u Srbiji za atentat na Đinđića“, što nažalost izgleda nije daleko od mogućeg scenarija. U jednim bošnjačkim dnevnim novinama tvrde da nedavno za vrijeme nastupa na FTV, Lagumdžiji nije pozlilo, nego su ga htjeli otrovati. Dok ratni vođa bosanskih Srba, R. Karadžić u Haagu mirno traži da ga oslobode za genocid u Srebrenici, izrugujući se sa Sudom, predlažući samog sebe za Novelovu nagradu za mir (?!), aktualni srpski „vožd“ Milorad Dodik također tvrdi kako „genocida nije bilo“ i vapije „da se BiH što prije raspadne“. Dragan Čović kaže. „Ukoliko se nastavi ovakva politika prema Hrvatima, BiH će se raspasti“. Bakir Izetbegović gleda „šire“ na problem Bošnjaka zazivajući turskog premijera Reccepa Tayyipa Erdogana kao „vođu svih Muslimana“.

Iako su ponekad provokativni do neozbiljnosti mladi aktivisti HERA-e su prigodom 20. obljetnice HZHB svoju viziju moderne BiH iskazali bolje od svih hrvatskih političkih stranaka u BiH: “Spremni smo na borbu za prava Hrvata, pa i ponovno pravno oživljavanje Herceg Bosne kao hrvatske federalne jedinice sa većinskim hrvatskim stanovništvom, ali ne na način na koji su bošnjački nacionalisti iz SDP-a napravili Federaciju kao privatnu svojinu, nego na način u kojem će se, uz volju većinskog hrvatskog naroda, u potpunosti poštovati volja i konstitutivnost bošnjačkog i srpskog naroda, kao i volje nacionalnih manjina, stoji u priopćenju HERA-e te se dodaje kako je ‘rođendan Herceg Bosne prilika da pokažemo i dokažemo Bošnjacima i Srbima da Hrvati imaju svoju viziju Bosne i Hercegovine, svoje domovine“. Prava je šteta što nema nacionalnih vođa koji bi jasnije artikulirali ovakve političke stavove, jer je sve očitije da smo u BiH na početku. NI progonstva, ni razaranja, ni tolike smrti i sve što rat nosi sa sobom, nije izgleda  bilo dosta.  Ostaje činjenica da „s različitih strana naših nevidljivih zidova nije jedan narod nego tri formirane nacije“ (Hećimović) i da samo strpljivi pregovori legitimno izabranih političkih vođa, bez nametanja mirovnih instant-rješenja međunarodne zajednice, mogu BiH eventualno trajno stabilizirati i omogućiti svima u njoj život dostojan čovjeka.

Presude našim generalima, kakve bile, ne smiju utjecati na naša neprestana nastojanja ili kako mladi napisaše „borbu za prava Hrvata i ponovno pravno oživljavanje Herceg-Bosne kao hrvatske federalne jedinice s većinskim hrvatskim stanovništvom“ u svojoj domovini, Bosni i Hercegovini.

INTERVJU Ivan Baćak: Možda bi trebalo razmisliti o zajedničkom vijeću vlada FBiH i Hrvatske | Dnevni.ba

Ivan Baćak 

Continue Reading

KULTURA

Vitez 33 godine od zlocina nad osmero viteske djece

Published

on

Osmica kao zavjet protiv zaborava: 33 godine od zločina nad osmero viteške djece

Izdvajamo

10.06.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18
Galerija 19
Galerija 20
Galerija 21
Galerija 22
Galerija 23
Galerija 24
Galerija 25

„Istina i pravda za osmero viteške djece, i 33 godine nakon zločina, ostaju naša moralna, ljudska i institucionalna obveza. Zato smo danas ovdje – u pijetetu prema njihovoj žrtvi, ali i s jasnom porukom da se zločin nad djecom ne smije prepustiti zaboravu”, poručila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.

Na spomen-mjestu „Osmica” u Vitezu danas je obilježena 33. obljetnica stradanja osmero viteške djece, čiji su životi nasilno prekinuti 10. lipnja 1993. godine, kada je granata kalibra 120 milimetara pala na dječje igralište između obiteljskih kuća u viteškom naselju Podgradina. U molitvi, pijetetu i dostojanstvu, obitelji stradalih, dužnosnici, predstavnici udruga i žitelji Viteza prisjetili su se Sanje Križanović (1978. – 1993.), Milana Garića (1981. – 1993.), Dražena Čečure (1978. – 1993.), Sanje Garić (1975. – 1993.), Dragana Ramljaka (1978. – 1993.), Borisa Antičevića (1983. – 1993.), Velimira Grebenara (1981. – 1993.) i Augustine Grebenar (1984. – 1993.), čija imena ostaju trajno upisana u povijest ovoga grada i kolektivno pamćenje hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, uz poruku kako istina, pravda i kultura sjećanja ostaju trajna obveza društva i institucija.

Obljetnici je nazočilo izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH predvođeno predsjednikom HNS-a BiH dr. Draganom Čovićem i zastupnicom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanom Filipović te Marinkom Čavarom, dopredsjedateljem Zastupničkog doma PS BiH, Marinom Pendeš, izaslanicom u Domu naroda PS BiH, i Lidijom Bradarom, predsjednicom Federacije BiH.

„Naša današnja nazočnost ovdje trajna je ljudska, moralna i politička obveza da inzistiramo na pravdi, jer smo i danas ovdje s neodgovorenim pitanjem zašto za ovaj zločin još uvijek nitko nije odgovarao. Stoga trebamo trajno čuvati sjećanje na njih – na Milana, Dragana, Dražena, Borisa, Velimira, Sanju, Sanju i Augustinu – te ujedno tražiti i inzistirati na otkrivanju istine i pravde. To je jedini, isključivi i pravi način da gradimo društvo utemeljeno na istini u kojem će nove generacije imati priliku za pravdu i trajni mir”, poručila je zastupnica Filipović.

Kod spomen-obilježja položeni su vijenci i upaljene svijeće za osmero stradale djece, nakon čega je služena sveta misa zadušnica. Svetu misu predvodio je dr. mons. Slađan Ćosić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije, uz sudjelovanje fra Zorana Mandića, župnika Župe svetog Juraja u Vitezu, i drugih svećenika.

„Vjerujem da ćemo na ovo mjesto nastaviti dolaziti ne samo zato što je naša obveza ne dopustiti da žrtva naših osmero djece bude zaboravljena, a od drugih krivo tumačena ili opravdana, nego nadasve zato što nas vodi želja da čuvamo ono što je temelj našega kršćanskog života i naše trajne povezanosti s njima i jednih s drugima – ljubav”, poručeno je u propovijedi.

Za obitelji stradale djece početak sudskog postupka nakon više od tri desetljeća predstavlja važan iskorak u borbi za istinu i pravdu, ali i potvrdu da se zločin nad djecom ne smije prepustiti zaboravu. Govoreći o potrebi jednakog pristupa svim žrtvama, Filipović je upozorila kako selektivno traženje istine i pravde ostaje jedan od najvećih problema u suočavanju s ratnim zločinima.

„Bez obzira na ime i prezime svake žrtve, istina i pravda moraju doći do svake obitelji, jer je to minimum i civilizacijski standard za izgradnju društva na pravdi i istini, koje jedine mogu biti jamstvo mira. Ako se to ne dogodi, bojim se da nam ovi strašni i tragični zločini neće biti opomena za budućnost koju želimo graditi”, istaknula je Filipović.

Istodobno, „Osmica” dobiva i novu memorijalnu dimenziju. Kupnjom objekta i zemljišta u neposrednoj blizini spomen-obilježja otvoren je prostor za daljnji razvoj projekta Memorijalnog centra „Osmica”, zamišljenog kao trajno mjesto sjećanja na ubijenu hrvatsku djecu u BiH, s posebnim naglaskom na osmero viteške djece. Predsjednik Udruge „Osmica” Ivan Garić naglasio je kako je cilj da se, uz priču „Osmice”, ispričaju i druge neispričane priče o stradanju hrvatske djece u Domovinskom ratu u BiH.

„Kupnjom kuće i zemljišta neposredno uz spomen-obilježje ‘Osmica’ napravili smo prvi, ali ključni korak prema izgradnji Memorijalnog centra. Naša je namjera ispričati priču djece koja su stradala i pretvoriti ovo mjesto u trajnu opomenu da se takve tragedije nikada i nikome više ne ponove. Ovo nije projekt jedne udruge, nego zajednice i ljudi koji vjeruju da se istina i sjećanje moraju čuvati”, istaknuo je Garić.

Garić, koji je toga dana izgubio brata i sestru, a i sam bio teže ranjen, zajedno s još petero djece, naglasio je kako pravda, i kada dođe nakon toliko godina, ne može izbrisati bol obitelji, ali može pomoći da činjenice ostanu trajno zapisane.

„Mi ne damo da se zaboravi. Ono što radimo kroz Udrugu jest čuvanje sjećanja na žrtvu, pogotovo dječju, i govor o svim stradanjima Središnje Bosne koja se ne smiju zaboraviti, uvijek s porukom da se nikada i nikome ne ponovi”, poručio je Garić.

Predsjednik Čović poručio je kako se u Vitezu zajednički čuva sjećanje na stradanje osmero nevine djece.

„Tražeći konačno zadovoljenje pravde, iskazujemo najdublje poštovanje prema njihovoj žrtvi te patnji njihovih obitelji”, poručio je predsjednik Čović.

Među dužnosnicima u izaslanstvu HNS-a bili su i Davor Bunoza, ministar pravde BiH, Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, Boris Mrnjavac, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH, Marijan Marjanović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Antonija Miličević, zastupnica u Saboru ŽSB, Radoje Vidović, predsjednik ŽO HDZ-a BiH ŽSB, Boris Marjanović, načelnik Općine Vitez, Stjepan Dujo, gradonačelnik Grada Novi Travnik, te Dario Plavčić, predsjednik Mladeži HDZ-a BiH, i brojni drugi.

„Osmica” ostaje više od komemorativnog mjesta. Ona je opomena da se dječja žrtva ne smije relativizirati, prešutjeti ni prepustiti zaboravu, ali i podsjetnik da istina, pravda i sjećanje moraju imati svoje mjesto u javnom, institucionalnom i društvenom prostoru.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

LEKO: Zakoni usvojeni danas u Skupštini ŽZH otvaraju prostor za najveći rast plaća

Published

on

Plaće i naknade svih proračunskih korisnika u Županiji Zapadnohercegovačkoj ubuduće će biti na sustavan i pravičan način uređene, a zahvaljujući novim koeficijentima te osnovici i značajno uvećane.

Skupština Županije Zapadnohercegovačke na današnjoj sjednici je usvojila dva ključna zakonska rješenja Ministarstva financija ŽZH: Zakon o plaćama i naknadama korisnika proračuna i Zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika. Riječ je o zakonima koji su po prvi put kreirani na razini ove županije i predstavljaju ključni pravni preduvjet za realizaciju povijesnog povećanja plaća.

Prema riječima dopredsjednice Vlade ŽZH i ministrice financija Blagice Leko, usvajanje ovih zakona donosi sustavno uređenje i dugoročnu stabilnost u oblasti radnih prava i javnih financija ŽZH.

„Donošenjem ovih zakona koji definiraju jasne i ujednačene koeficijente za obračun plaća ispunili smo obavezu koju imaju sve županije. Naime, područje plaća i naknada u federalnim tijelima uređeno je Zakonom o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Federacije BiH kojim je utvrđena obveza županija da donesu svoje zakone o plaćama, a na što revizija kontinuirano podsjeća. Stoga su prilikom izrade Zakona o plaćama i naknadama korisnika proračuna ŽZH koeficijenti koji se odnose na državne službenike usklađeni s onima iz federalnog zakona, dok su za djelatnike škola dodijeljeni novi“, objasnila je Leko.

Vijestiiz svijeta

Dodala je kako novi zakonski propisi zadržavaju sva postojeća prava radnika, te uvode nova, istovremeno otvarajući prostor za najveći rast plaća. Sukladno tome, spomenula je kako primjerice Zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika ŽZH, među ostalim, prvi put povećava dodatak na policijska ovlaštenja na 35% i 45% (umjesto ranijih 30% i 40%).

Usvajanje ovih zakona u Skupštini predstavlja završni korak nakon uspješnih pregovora koje su predstavnici Vlade ŽZH vodili sa sindikatima. Zahvaljujući, uvažavanju, kompromisu i razumijevanju s obje strane prije par dana predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović i dopredsjednica Blagica Leko potpisali su sporazume sa Sindikatom djelatnika MUP-a, Sindikatom državnih službenika i namještenika, Nezavisnim sindikatom zaposlenih u srednjim školama ŽZH, te Nezavisnim sindikatom zaposlenih u osnovnim školama. Dogovorena je jedinstvena proračunska osnovica koja sada iznosi 680 KM.

Ovim potezom Županija Zapadnohercegovačka trajno postavlja stabilniji i pravedniji sustav vrednovanja rada u javnom sektoru. Sredstva za primjenu novih propisa već su unaprijed planirana i osigurana u Proračunu ŽZH.

„Budući da su nacrti spomenutih zakona o plaćama bili u završnoj fazi, prilikom izrade Proračuna ŽZH za 2026. godinu smo uzeli u obzir njihovu primjenu zbog čega je u 2026. godini proračunska stavka koja se odnosi na bruto plaće i naknade proračunskih korisnika u odnosu na Izmjene i dopune proračuna za 2025. godinu podignuta za 9.478.300 konvertibilnih maraka“, zaključila je Leko. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

KULTURA

Predsjednik NK Busovača Marko Šantić danas je uručio VIP člansku iskaznicu Mirjani Plavčić.

Published

on

 

Mirjana Plavčić dolazi iz Busovače te već dugi niz godina aktivno sudjeluje u društvenom i javnom životu naše sredine, a trenutno obnaša dužnost ministrice financija u Vladi Županije Središnja Bosna (KSB/SBK).

Uručenje VIP članske iskaznice potvrda je dugogodišnje povezanosti i podrške koju Mirjana Plavčić pruža našem klubu. Kroz prethodne godine bila je uz NK Busovača na različite načine, pružajući podršku radu kluba i njegovom razvoju te prepoznajući važnost sporta za našu lokalnu zajednicu.

Zahvaljujemo joj na ukazanom povjerenju i kontinuiranoj podršci te joj želimo mnogo uspjeha na profesionalnom i osobnom planu.

Vjerujemo kako ćemo uz podršku Mirjane Plavčić, ali i svih ljudi koji vole NK Busovača i nogomet u našem gradu, nastaviti stvarati još bolje uvjete za rad, razvoj i napredak kluba te ostvarivati značajne iskorake u svim segmentima djelovanja.💙🤍

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba