Connect with us

KULTURA

Iz ratnog dnevnika Zapovjednika Viktora DŽevlana( a rukopisa Joze Sutona) “Zovu me Sjećanja na divu Radoslavu -Slavu Ereš iz Radišića kod Ljubuškoga,

Published

on

Na padinama legendarne planine Vrana, poput Dive Grabovčeve, zaklana je 21. lipnja 1950. još jedna Diva, diva Radoslava-Slava Ereš, kći Andrijina, rođena 8. kolovoza 1931. u Omrčenici, na području župe Kongore.
Obitelj Mije Ereša, djeda Radoslave-Slave, iz Radišića kod Ljubuškoga, imala je, kao i mnoge hercegovačke obitelji, svoj posjed na padinama Vrana. Taj posjed služio je Mijinoj obitelji uglavnom za sezonsku ispašu blaga. Pojedini članovi obitelji, pretežno mlađi, boravili bi preko čitave godine na tome planinskom posjedu. Štoviše, Radoslava se je i rodila i odgojila na njemu. Njezin prvi pogled pao je na uznositi, tajanstveni, pučki opjevani Vran. Ona je i prvi udah zraka uzela s Vrana, zraka kojim je on obgrljen. U odrastanju, gledajući u njegovu uznositost, postala je i ona postojana i uznosita poput njega. Njegovi krajolici postali su joj, takorekuć, sastavni dio života. Po tim krajolicima, svakodnevno je napasala svoje stado, te im bila u zagrljaju. Pastirajući po njima, nije nikad ni pomišljala na bilo kakvu nesigurnost i opasnost.
No, 21. lipnja 1950. osvanuo je bistar, vedar i sunčan prvi proljetni dan. Kao i obično, Radoslava i njezina susjeda i kolegica Kata Brkić pok. Mate, iz Grljevića kod Ljubuškoga, pustile su svoja stada ovaca iz ovčarnika na Omrčenici na pašu, ne sluteći nikakvo zlo. Djevojke su svoja stada usmjerile od Omrčenice na gornju stranu Vrana, prema Podiću. Prateći svoja stada po bujnim pasištima kojima obiluje Vran i okolna područja, djevojke su stigle na Podić. Stada što zbog zasićenosti, što zbog vrućine, lijeno puze i zbijaju se u plandišta. Budne pastirice ne puštaju ih s očiju zbog opasnosti od vučljivosti, koja je na tim područjima, itekako, poznata.
Djevojke su u tijeku vreloga dana ostale bez vode za piće. Znale su da kod tamošnje lugarnice postoji čatrnja. Zato je Radoslava otišla s Podića s tikvicom u ruci do čatrnje, da se napije vode i da donese za Katu. Prošlo je dosta vremena, Radoslava se nije vraćala. To je Katu zabrinulo.
Videći da je uzalud dalje iščekivanje, Kata je ostavila stada i sa slučajnim prolaznicima je otišla do čatrnje, vidjeti što je s Radoslavom. Pri dolasku do čatrnje, ugledali su iznenađujući stravičan prizor. Radoslava je kraj čatrnje ležala zaklana, sva u krvi, bez obuće na nogama, gola, iznakažena, okolno je grmlje bilo poštrapano njezinom krvlju, oko nje utabanana površina bujne trave površine otprilike jednoga guvna.
Sigurno je krvnik ili više njih, iz obližnje šume, promatrao Katu, kako s pridruženim joj prolaznicima gleda taj stravičan prizor. Pomalo je zagonetno, s obzirom na to da je riječ o planini, otkud su se baš u to vrijeme pojavili slučajni prolaznici, koji su slijedili Katu u odlasku do čatrnje da vidi što je s Radoslavom. Da su bar navedena imena tih prolaznika, možda bi se moglo nešto više saznati o zločinu i njegovim počiniteljima.
O Radoslavinoj stravičnoj smrti brzo se pročulo po župi Kongora i po okolnim područjima. Taj krvavi zločin potresao je ne samo obitelj i rodbinu, nego sveukupno pučanstvo duvanjskoga kraja i šire. Kroz povijest duvanjskoga kraja, tamošnje je pučanstvo uvijek gledalo, pogotovo u najvećim opasnostima, slobodna skloništa po tajnovitim bogazima, kojima legendarni Vran obiluje. Svaki se tuđin do tih tajnovitih bogaza teško odlučivao krenuti. Zato se u mnogima od njih sklanjao harambaša Mijat Tomić i drugi hrvatski junaci koji su se borili protiv tuđina. Neki su od tih bogaza prozvani pećinama, pećinama Mijata Tomića.
Krvnici Dive Radoslave Ereševe zakrvavili su njezinom nevinom krvlju legendarni Vran, pa mu time narušili obdarenu moć tajanstvenoga spokojstva, spokojstva u kojemu su ljudi u nevolji vidjeli i nalazili spas, a pastirice i pastiri po njegovim travnatim padinama napasali svoja stada, čuvajući ih od kojekakvih divljih grabežljivaca, ne pomišljajući ni na kakvu opasnost, sve do umorstva Radoslave Ereševe. Njezini krvnici sa svojim jugooznašenjem, Vran su pretvorili u krvavo vrebalište za nemoćne i nedužne šrtve, a to su pastirice i pastiri svojih stada.
Radoslavino umorstvo nije slučajno. Osam godina prije njezina umorstva, na sličan je način ubijen njezin otac Andrija, a dvije godine nakon toga i njegov brat, Radoslavin stric Lovre. Očito je da je Radoslavina obitelj nekomu smetala. Pokojnoga Andriju, Mijina sina, rođenoga 1. veljače 1899. u Radišićima kod Ljubuškoga, Radoslavina oca, četnici su odveli kao civila s Omrčenice, s posjeda, 6. listopada 1942., kao tobože da im pokaže put za Ramu, doveli ga do Kamena Mijatova na Vranu i tu ga ubili. Seljani su ga našli mrtvoga treći dan nakon što je odveden od kuće. Pokopali su ga na groblju Lugavi na Trebiševu.
Radoslavina strica, Andrijina brata Lovru, rođenoga 8. siječnja 1913. u Radišićima, naoružana horda pod partizanskim znakovljem odvela je od kuće s Omrčenice i ubila 26. lipnja 1944. u Lugavi. Nakon 40 dana od njegova odvođenja od kuće nađen je mrtav, odsječene glave. Seljani su ga pokopali u groblju Lugavi, na Trebiševu.
Svi ovi zločini, uključujući i megazločin počinjen nad fra Stjepanom Naletilićem, kongorskim župnikom, odvedenim iz župnoga stana iz Kongore 19./20. svibnja 1942., mučenim i umorenim najstravičnijom smrti, 25. svibnja 1942. kod Kukavičjega jezera, na Kupreškoj visoravni, činjeni su naumljeno, žrtve su mučene i usmrćivane na skoro isti način, lokaliteti mučenja i ubijanja žrtava bili su nenaseljeni i usamljeni, bez svjedoka; žrtve su mučene i ubijane na istom području, naslonjenom na kongorski kraj ili unutar njega, zločini su počinjeni unutar osam godina. Zacijelo, sve ovo ukazuje da je te zločine počinio isti zločinac, odnosno isti zločinci, koji su dobro poznavali sve mjesne prilike, pa dakako, i kongorskoga župnika fra Stjepana Naletilića i obitelji Andrije i Lovre Ereša.
Iz ovoga svega stječe se dojam, da tako teške zločine nisu mogli počiniti Hrvati nad Hrvatima, što upućuje na zaključak da su ih počinili četnici iz područnih srpskih(«hrišćanskih») naselja: Vukovskoga, Ravnoga i Rašćana. Dakle, te zločine nije nitko drugi počinio, niti ih je mogao počiniti, nego družina Mome Šešuma, iz Vukovskoga, ozloglašenoga jugooznaša. Upravo on sa svojom družinom haračio je na područjima na kojima su ti zločini počinjeni.
Radoslava-Slava, kao devetnaestogodišnjakinja, živjela je dostojanstveno i časno sve do posljednjega daha svoga života. Krvničkoj pohoti pružala je viteški otpor do posljednjeg izdisaja. To se najbolje vidjelo po tragovima na mjestu zločina. Tu se upravo vidjelo kakav se okršaj vodio po utabananoj travi.
Ona je zaista mučenički umorena samo zato što je pripadala katoličkoj vjeri i hrvatskom narodu – što je bila katolkinja i Hrvatica. Radoslava-Slava Ereš je hrvatska mučenica. Ona je druga “Diva Grabovčeva”. Diva Grabovčeva je hrvatska žrtva pohotnoga poturčenog silnika, Diva Radoslava-Slava Ereševa je hrvatska žrtva četničkih krvnika – jednoga ili njih više! Obje su umorene mučeničkom smrću, kao pastirice kod svojih stada, na padinama legendarnoga Vrana.
Mjesto zločina Dive Radoslave-Slave Ereševe ne smije ostati neobilježeno. To mjesto natopljeno nevinom hrvatskom krvlju, treba obilježiti na dostojanstven način, da postane mjesto pohoda, molitve i poklona s usklikom: “Navik on živi – ki zgine pošteno”.
Josip Jozo Suton
🙏Polje B, red 26, broj križa 40🙏
Viktor Dževlan odlučio Ustavnom tužbom dokazati Hrvatskoj kako postoji | ljubuski.info
Viktor DŽevlan

Mirko Božić

Ovakve priče su najbolji dokaz da je njihov motiv potpirivanje nacionalnih tenzija a ne o femicidu jer je u svijetu ljudi kao što su Mijat Tomić žena tek komad mesa bez ikakvih prava čiji je jedini smisao života da služi muškarcu za zadovoljavanje kućanskih, seksualnih i prokreativnih potreba. To što je u pitanju nevina djevojka je autoru teksta bitno ko i lanjski snijeg. I povrh svega toga pokopana pod simbolom crkve koja je tisuće žena spalila na lomači jer su se usudili suprotstaviti patrijarhatu čije je su utjelovljenje upravo Mijat Tomić i njegova bratija.

Dinko Dinko Li

Ustaska posla!! Sirenje mrznje od pojedinca o kojekakvim lokalnim ubistvima koja su uvijek bila kako u ratovim tako I u miru. Ovo je 21 stoljece a ne prosli ili srednji vijek!! Brinite se za ujedinjenje omladine I mladima svijet ostavit, a ne sta je bilo u minulim komfliktim, ratnim zbivanjima I obiteljsko susjedskim odnosim. Brinite se sta ce te jesti, a prodjite se” Markovih konaka iz proslosti!!!

Radmila Avlijas Raic

Kao Srpkinja podrzavam da se progovori I o Hrvatskim strada nima. To Svi treba da znamo I Samo oprost medju ljudima da buduce generacije zive normalno

Boro Vuksic

Počivala u miru Božjem ,ruke se osušile dojednom živom onoga ko je to činio

Rosa Tomas

I onda kad mi spominju jugu tugu, ili kažu da smo Jugoslaveni 😡

Marija Kardum

Pročitala sam kao neki roman u zemane pa nek se znade šta krvnici rade zlotvori još nek se znade čiji naravno spretno su se prikradali i obitelj katoličku krvnički smakli i stasita Radoslava- Slava pastirica časna bila im poslije oca Andrije i strica Lovre na umu da je krvnici smaknu i dovrše to mjesto obilježje i spomen mora biti da se može Hrvat pomoliti! Počivaj u miru Hrvatska Mučenice 🙏

Radmila Avlijas Raic

Kako je lijepa, kada covjek vidi sliku I oci neduzne zrtve pred njim se slozi cijeli jedan zivot koji ova djevojcica nije zivjela. Jadni smo mi narodi 💔

Rita Ujcic

Nažalost svi ti zločini su dio plana Zlog kojeg ostvaruje preko svojih sljedbenika,zato trebamo postati svjesni toga i prekinuti zauvijek!Istina,molitva i rad institucija na pravu i pravdi za svakog Hrvata!Bože, pomozi nam!

Ivanka Omrcen

Počivala u miru Božjem

Mandica Mikic

Neka pociva u miru Bozijem,a sa ovakvim pisanjem potvrudjujemo nasu proslost.Zar nije bolje oprostiti,a ne zaboraviti.Ovim info,samo raspirujemo mrznju,da prenosimo na generacije.Boze me oprosti,ne ponovilo se.Dajmo nasoj djeci sansu da grade svoju buducnost,bez mrznje,inace,nemamo buducnosti za buduca nasa pokoljena.Mislimo, oprostimo.🥰🙏

Tomislav Katić

Navik on živi ki zgine pošteno!!

Mirjana Kresic

Jako je tužno da se ovakve krvave priče čuju nakon više od 70 godina i tko će više za njih svjedočiti. Što prije treba sponen obilježiti te naraštajima istinu ostaviti. Sve nas je manje i istina blijedi a lažljivi grabežljivci pišu krivu povijest. Hrvatske heroine, pokij vam vječni🙏

Gordana Orešković

Prekrasna djevojka tužne sudbine. Mirno snivaj.

Ljuba Majic

Andel nebeski nek pociva u miru Bozijem🙏

Smiljana Kalajžić

Počivala u miru Božjem ,a njeni krvnici će doći pred lice Svevišnjeg koji će ih osuditi

Kata Kozina

Počivaj u miru Božijem Radoslava Nadam se da je dragi Bog osudio sve ove zločine .

GIF

Marija Takalić

Prestrašno

Zdenka Kristic

Strasno I zalosno 🥲

Zdravka Mandić

Bog vam dao pokoj vjecni I pocivajte u miru.Neka dobri Bog oprosti vasim ubojicama da njihova zlodjela nepridu na obitelj

Danica Milicevic Pavlovic

Pocivala u miru Božjem

Larisa Kramer

Strašna prica koja se nažalost , svako malo ponavlja. Slava joj i počivala u miru.

Nada Mihelčić

Svaksko, Dragi Bog im dao Svoj Blagoslov, a i jis mnogim drugim nevinim zrtvama koje su stradale, tako mlade i nevine

Silvija Ilicic

Ajmeeee majko moja….sva sam se najezila i rasplakala
Odmah zamislim svoje djete
Naravno da treba obiljeziti mjesto njezinog mucenja i s tim odati joj pijetet
Pocivala u miru Bozjem 😥 🙏

Gordana Peinovic

Palim joj svijeću njen put je osvjetljen a njena smrt neka svjetli nama

Anđa Benja

Počivala u miru Božjem

Ivica Suton

Počivala u miru Božjem, a počiva u miru Božjem i moj rod, pokojni gospodin Josip Jozo Suton!

Milica Matuzovic

Počivali u miru Božjem

Maca Tavra

Počivala u miru božjem

POŽEŽANI

stravicna prica, ali ni rijeci o tome da li je vlast bivse drzave provela ikakvu istragi – je li policija uopce reagirala… jos je bilo nasih krizara tih godina, i vlasti su ih proganjale, ali jedva punoljetna djevojka koja nije nikom nista skrivila?

Ilija Bebić

Počivala u miru Božjem 😥🙏

Miro Plockinjic

Počivala u miru Božjem!

Goca Đajić

UZASSSSS

Nikola Prskalo Fotograf

Radio Tomislavgrad ima još takvih priča, rodica od mog djeda djevojka od 20god Ruža Prskalo silovana i zaklana na Vran planini od parrizanski monstruma

Barbara Kralj

Pokoj duši njenoj

Alan Zitko

Počivala u miru Božjem
Amen

Ljubica Šušak

Počivali u miru Bozijem!

Leovac Marko

Pocivala U miru bozjem 🙏

Gordana Raos

Počivala u miru Božje🙏🏼

Ljerka Rasic

Počivala u miru Božjem🙏

Barica Zeba

Pocivali u miru bozjem 🙏

Snjega Jurac Fain

RIP

Continue Reading

KULTURA

MARIJANA SOLDO za ABC portal: “Poseban je osjećaj pjevati pred svojim Širokobriježanima, spremamo večer za pamćenje!”

Published

on

Uoči nadolazećeg blagdana Velike Gospe i Dana grada Širokog Brijega, Trg širokobrijeških branitelja ponovno postaje središte izvrsne zabave, zajedništva i vrhunskog glazbenog programa. Posebnu čar ovogodišnjoj proslavi dat će nastup domaće glazbene nade koja neumorno osvaja publiku svojim autorskim radom. Nakon tri izdana singla i uspješnog nastupa na festivalu Biser Jadrana, pred svojom će publikom otvoriti večer u kojoj nastupa legendarna grupa Magazin te premijerno izvesti svoju četvrtu pjesmu.

Tragom ovih lijepih glazbenih vijesti, razgovarali smo o emocijama uoči nastupa pred Širokobriježanima, putu od prve pjesme do danas te planovima za budućnost.

1. Velika Gospa u Širokom Brijegu jedan je od najvažnijih događaja u gradu. Kako doživljavaš činjenicu da ćeš upravo ti nastupati na velikoj pozornici pred svojim Širokobriježanima?

To mi je zaista velika čast i nešto što ću dugo pamtiti. Posebno mi je drago jer nastupam pred svojim ljudima, u svom gradu, na Veliku Gospu, koja za Široki Brijeg ima posebno značenje. Mislim da nema ljepšeg osjećaja nego stati na pozornicu pred ljudima koje poznaješ i s kojima dijeliš isti grad, iste običaje i uspomene. Dat ću sve od sebe da zajedno napravimo jednu lijepu večer koju ćemo svi pamtiti.

2. Iza tebe je vrlo uspješno razdoblje – objavila si već tri pjesme, a ukupno ih imaš četiri. Kako je izgledao tvoj put od prve pjesme do danas?

Sve je krenulo pjesmom „Vrati mi ljubav“, a nakon nje počele su dolaziti i nove pjesme i nove prilike. Danas iza sebe imam četiri autorske pjesme, od kojih su tri već objavljene, i mogu reći da sam jako ponosna na taj put. Svaka pjesma mi je donijela nešto novo, ali i dodatnu motivaciju da nastavim raditi i razvijati se. Puno mi znači što ljudi prepoznaju moj rad i što moja glazba polako pronalazi svoj put do publike.

3. Na koncertu ćeš premijerno izvesti svoju četvrtu pjesmu, koja službeno izlazi u rujnu. Što ti znači da će upravo Širokobriježani prvi imati priliku čuti je uživo?

To mi je posebno emotivno. Četvrtu pjesmu ću prvi put uživo otpjevati upravo pred svojom publikom u Širokom Brijegu, a službeno izlazi u rujnu. Nekako mi je prirodno da je upravo moj grad prvi čuje. Nadam se da će se publici svidjeti i da će nakon koncerta s nestrpljenjem čekati njezin izlazak.

4. Nedavno si nastupila i na festivalu Biser Jadrana. Kakvo ti je bilo iskustvo nastupati na jednom takvom festivalu i što ti je taj nastup donio?

Biser Jadrana mi je bio jedno jako lijepo i vrijedno iskustvo. Na festival je stigao veliki broj prijava, a biti među odabranima i nastupiti u takvom okruženju za mene je bilo veliko priznanje. Festival mi je donio novo iskustvo, upoznala sam zanimljive ljude i izvođače, a najvažnije od svega – dobila sam dodatnu potvrdu da želim nastaviti ovim putem i još više ulagati u svoju glazbu.

5. Na Veliku Gospu nastupaš prije grupe Magazin. Kako ti zvuči činjenica da ćeš upravo ti otvoriti večer u kojoj nakon tebe nastupa jedno od najpoznatijih imena hrvatske zabavne glazbe?

Iskreno, zvuči mi pomalo nestvarno. Magazin je bend uz koji su odrasle generacije i velika je stvar dijeliti pozornicu s takvim imenom. Meni je ovo prije svega velika motivacija i prilika da se predstavim publici i pokažem ono na čemu sam radila. Dat ću sve od sebe da dobro otvorim večer i zagrijem publiku za ono što slijedi.

6. Hoće li publika na koncertu čuti samo tvoje autorske pjesme ili pripremaš i neke posebne obrade?

Bit će svega. Naravno, posebno mi je važno predstaviti svoje autorske pjesme jer je to ono što gradim i čemu želim dati prostor, ali pripremila sam i pjesme koje publika dobro poznaje i voli. Želim da koncert bude raznolik, energičan i da se ljudi od prve do zadnje pjesme dobro zabave.

MARIJANA SOLDO SIROKI BRIJEG 3

7. Što bi voljela da ljudi osjete kada čuju tvoje pjesme – koja je poruka koju želiš ostaviti svojom glazbom?

Najviše bih voljela da se ljudi pronađu u mojim pjesmama. Glazba je za mene emocija i način da prenesemo ono što ponekad ne znamo izgovoriti riječima. Želim pjevati o stvarnim emocijama, ljubavi, životu i svemu onome kroz što ljudi prolaze. Ako moja pjesma nekome uljepša dan, probudi uspomenu ili mu jednostavno izmami emociju, onda je za mene napravila ono zbog čega je nastala.

8. Imaš li prije izlaska na pozornicu tremu i kako se nosiš s njom kada znaš da ispred sebe imaš domaću publiku?

Naravno da postoji trema, mislim da je ona uvijek prisutna kada ti je do nečega stvarno stalo. Ali s vremenom sam naučila tu tremu pretvoriti u pozitivnu energiju. A kada znam da je ispred mene moja domaća publika, možda je trema još veća, ali je zato i emocija puno jača. Kada krene prva pjesma, sve nestane i jednostavno uživam u trenutku.

9. Što ti je trenutno najveća želja kada je u pitanju tvoja glazbena karijera?

Najveća mi je želja nastaviti stvarati dobre pjesme i pronaći svoj prepoznatljiv glazbeni put. Želim da svaka nova pjesma bude korak naprijed i da me ljudi prepoznaju po emociji, interpretaciji i onome što donosim. Naravno, voljela bih nastupati na što više velikih pozornica i festivala, ali najvažnije mi je da ostanem svoja i da radim glazbu u koju vjerujem.

10. Za kraj, što bi poručila Širokobriježanima i svima koji će 15. kolovoza doći na koncert?

Pozivam vas sve da nam se pridružite 15. kolovoza i da zajedno proslavimo Veliku Gospu i Dan grada Širokog Brijega. Meni će biti posebno drago stati pred svoje Širokobriježane i podijeliti s njima ovu večer. Pripremila sam puno dobre glazbe, emocije i jednu posebnu premijeru, tako da se nadam da ćemo zajedno napraviti atmosferu za pamćenje. Vidimo se na koncertu!

www.abcportal.info

Facebook komentari

ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!

Kontaktirajte nas: info@abcportal.info

Posljednji članci

Continue Reading

KULTURA

General Zdenko Lucic “Možete još neko vrijeme donositi loše zakone, ali ne možete promijeniti povijest!. Rat u BiH počeo je u rujnu 1991 !

Published

on

 

Po nalogu i nagovoru Dragana Čovića i hrvatski zastupnici u Zastupničkom domu i Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine glasovali su za izmjene zakona po kojima je rat u BiH počeo 8. travnja 1992., a ne 18. rujna 1991. kako je to do sada bilo određeno.
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je izmjene Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji 28. srpnja 2026., a Dom naroda dva dana poslije. Zakonom je propisan dodatak od 1,50 KM za svaki mjesec proveden u obrani BiH od 8. travnja 1992. do 23. prosinca 1995. godine. Pravo na dodatak može ostvariti razvojačeni branitelj koji je u navedenom razdoblju u obrani proveo najmanje godinu dana. Za članove obitelji poginulih ili umrlih branitelja ne postoji uvjet minimalnog trajanja sudjelovanja, ali se i njihov iznos obračunava samo za razdoblje nakon 8. travnja 1992. godine.
Čovićeva logika je jednostavna. Ako je rat počeo 18. rujna 1991., a objavljeno je da je on 8. listopada 1991. bio član Kriznog štaba Vazduhoplovne industrije Soko Mostar, onda je jasno da je on u najtežem dijelu rata bio na strani agresora. Isto tako, njegova patološka megalomanija navodi na zaključak da on smatra kako rat nije ni mogao početi bez njega, a ako je i počeo ne vrijedi i treba ga poništiti.
Po Mostaru već neko vrijeme kruži dokument po kojem su mu njegovi poslušnici i plaćenici osigurali čak i titulu „organizatora otpora“. Ni oni ne mogu zamisliti rat bez velikog vođe, šefa, predsjednika, doktora, počasnog doktora, profesora, akademika, plemenitog (s grbom, žezlom i bistom) Dragana Čovića. Valjda ih stid što su se usudili započeti rat bez njega. A svi oni poginuli, ranjeni, zarobljeni i nestali od 18. rujna 1991. do 8. travnja 1992. diljem BiH, posebno od Unešića do Ravnoga, žrtvovani su i izbrisani iz zakona i povijesti kako ne bi zasjenili lik i djelo maršala i vojskovođe plemenitog Dragana Čovića.

Continue Reading

KULTURA

Glazba koja povezuje, humanost koja okuplja: „Blatničke note dobrote“ poslale snažnu poruku zajedništva

Published

on

„Najveća snaga zajednice leži u ljudima koji su spremni učiniti nešto jedni za druge.“

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12

„Najveća snaga zajednice leži u ljudima koji su spremni učiniti nešto jedni za druge.“

Humanitarno-glazbeni spektakl „Blatničke note dobrote“ večeras je u Donjoj Blatnici, na platou ispred crkve sv. Franje, okupio više tisuća posjetitelja, potvrđujući i ove godine svoju snagu i značaj kao mjesto susreta, zajedništva i humanosti. Manifestacija, čiji je idejni tvorac i domaćin Mate Bulić, okupila je brojne stanovnike Hercegovine, ali i veliki broj iseljenika koji su se ovom prigodom vratili u rodni kraj, svojim obiteljima, prijateljima i sumještanima.Galerija 2

Brojno izaslanstvo političkog i javnog života Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nazočilo je ovogodišnjoj manifestaciji, predvođeno predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Uz predsjednika Čovića, nazočili su i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

„Blatničke note dobrote“ tijekom godina prerasle su okvire glazbene manifestacije i izrasle u prepoznatljivo mjesto okupljanja koje povezuje različite generacije, obitelji i prijatelje te potvrđuje snagu zajedništva.Galerija 5

Posebnu vrijednost manifestaciji daje njezina sposobnost da oko zajedničkih vrijednosti okupi ljude iz različitih sredina i potakne ih na sudjelovanje u životu zajednice. Upravo kroz takva okupljanja čuvaju se veze među ljudima, njeguje osjećaj pripadnosti te stvaraju temelji za djelovanje usmjereno ka općem dobru.Galerija 11

Humanitarni karakter ostaje temelj ove manifestacije. Sav prihod od prodaje ulaznica, kao i prikupljene donacije, usmjereni su u humanitarne svrhe, pomoć obiteljima u potrebi te potporu lokalnim projektima. Na taj način solidarnost dobiva svoju konkretnu vrijednost, pretvarajući se u pomoć onima kojima je najpotrebnija i potporu inicijativama koje pridonose kvaliteti života u lokalnoj zajednici. „Blatničke note dobrote“ potvrđuju kako se zajedničkim djelovanjem mogu stvarati vrijednosti i projekti koji nadilaze glazbu i zabavu te ostavljaju konkretan trag u životu zajednice.Galerija 6

Uz domaćina Matu Bulića, na pozornici su nastupila brojna poznata imena domaće glazbene scene, dodatno obogaćujući večer prožetu emocijama.

U izaslanstvu HNS-a bili su i članovi Predsjedništva Josipa PrskaloNikola RagužPero Barbarić te ministar pravde BiH Davor Bunoza, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić,  ministar pravde FBiH Vedran Škobić, kao i brojni predstavnici općina i gradova, institucija, gospodarskog, kulturnog i društvenog života Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.Galerija 4

Ovogodišnje „Blatničke note dobrote“ još su jednom poslale snažnu poruku o važnosti zajedništva, solidarnosti i odgovornosti prema čovjeku i zajednici. Njegovanjem veza s rodnim krajem, okupljanjem ljudi i potporom humanitarnim i društveno korisnim inicijativama može se graditi snažnije i povezanije društvo u kojemu dobrobit pojedinca i obitelji ostaje temelj općeg dobra, jer glazba nas podsjeća, da ono što nas povezuje, uvijek može biti snažnije od onoga što nas razdvaja.

Izvor: hnsbih.ba

Blatničke note dobrote
Donja Blatnica
humanost
zajedništvo

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba