Connect with us

KULTURA

Zovu me Sjećanja Ivan Baćak “Herceg Bosno suzo moja, zemljo bez spokoja”

Published

on

Od Svih svetih i Dušnog dana do konca studenog, katolici Hrvati u Herceg Bosni i Hrvatskoj se od rata do danas, navlastito ove godine kada iščekujemo presudu hrvatskim generalima, Gotovini i Markaču, generalu Praljku i ostalima iz Herceg Bosne, suočavaju sa svojom daljom i bližom prošlošću, sjećajući se herojske žrtve Škabrnje i Vukovara, moleći za duše svih hrvatskih branitelja koji su stoljećima, ne gledajući granice, branili hrvatski dom. Svjesni da se i danas „naši mrtvi sa nama bore“ (Marko Tokić), da su i presude koje sa zebnjom očekujemo, presude svima nama, živima i mrtvima, ne gubimo nadu ni vjeru da “Bog onima koji ga ljube, i krivudavim crtama ravno piše“. Dario Kordić, nepravedno osuđeni junak Herceg Bosne, nam to najbolje svjedoči svojim hrabrim, herojskim držanjem kao zatvorenik strogog zatvora u Karlau kod Graza u Austriji. Svjedoče to brojni roditelji, djeca i supruge, braća i sestre poginulih i nestalih u Domovinskom ratu, kao i branitelji invalidi kojima ni danas ne daju mira, koje u Federaciji BiH ne prestaju ponižavati. Ministri branitelja u RH i F BiH, P. Matić i Z. Helez, kao dva crvena ideološka blizanca ne prestaju ponavljati – jedan da „HVO nije ratovao za Hrvatsku“, drugi da se „HVO nije borio za BiH“.

Medijsko-politički rat u BiH

Gdje smo danas? U Hrvatskoj se vlast i opozicija bave sobom. Milanović provodi čistke i na čelo svih institucija dovodi provjerene partijske kadrove iz udbaško-kosovskih ćelija. Goran Radman na čelu HTV-a i Ivan Grujić na čelu Komisije za istraživanje komunističkih zločina iz II. svjetskog rata su zadnje zvijezde „kuku-nama“ koalicije. U BiH, dvije duge godine nakon izbora traju razgovori i pregovori bez dogovora o vlasti, iako se svi pozivaju na izborni legitimitet i svoju viziju održive BiH proglašavaju jedino provedivom.

Prošle godine, uoči dvadesete obljetnice uspostave HZ Herceg Bosne, novinar Oslobođenja, Esad Hećimović je pisao: „Kakav je odnos Bošnjaka prema podjeli Bosne i Hercegovine? Čelnici Islamske zajednice (IZ) BiH pozivaju na pretvaranje BiH u matičnu državu Bošnjaka na Balkanu i pretvaranje statusa Srba i Hrvata u BiH u nacionalne manjine susjednih država. Političari SDP-a, kao političke stranke za koju je na posljednjim izborima glasovao najveći broj Bošnjaka, dali su prednost entitetskom u odnosu na državno organiziranje. Za njih sudjelovanje u državnim tijelima BiH nije vrijednost zbog samog očuvanja potrebnog minimuma funkcionalnosti države, kako bi ona ispunjavala međunarodne obveze i napredovala u euroatlantskim integracijama. Oni su time dali prednost političkim u odnosu na državne razloge. Kakve će biti posljedice ovih promjena prema BiH kao državi? Naravno da to ne znam, ali sam siguran da je pogrješno uspoređivanje podijeljene BiH s podijeljenom Njemačkom između 1945. – 1989. S različitih strana naših nevidljivih zidova nije jedan narod nego tri formirane nacije.“

Današnji političko-medijski rat u BiH podsjeća na predratno vrijeme. Lagumdžijin SDP tvrdi da SDA „pravi medijsku pripremu sličnu onoj u Srbiji za atentat na Đinđića“, što nažalost izgleda nije daleko od mogućeg scenarija. U jednim bošnjačkim dnevnim novinama tvrde da nedavno za vrijeme nastupa na FTV, Lagumdžiji nije pozlilo, nego su ga htjeli otrovati. Dok ratni vođa bosanskih Srba, R. Karadžić u Haagu mirno traži da ga oslobode za genocid u Srebrenici, izrugujući se sa Sudom, predlažući samog sebe za Novelovu nagradu za mir (?!), aktualni srpski „vožd“ Milorad Dodik također tvrdi kako „genocida nije bilo“ i vapije „da se BiH što prije raspadne“. Dragan Čović kaže. „Ukoliko se nastavi ovakva politika prema Hrvatima, BiH će se raspasti“. Bakir Izetbegović gleda „šire“ na problem Bošnjaka zazivajući turskog premijera Reccepa Tayyipa Erdogana kao „vođu svih Muslimana“.

Iako su ponekad provokativni do neozbiljnosti mladi aktivisti HERA-e su prigodom 20. obljetnice HZHB svoju viziju moderne BiH iskazali bolje od svih hrvatskih političkih stranaka u BiH: “Spremni smo na borbu za prava Hrvata, pa i ponovno pravno oživljavanje Herceg Bosne kao hrvatske federalne jedinice sa većinskim hrvatskim stanovništvom, ali ne na način na koji su bošnjački nacionalisti iz SDP-a napravili Federaciju kao privatnu svojinu, nego na način u kojem će se, uz volju većinskog hrvatskog naroda, u potpunosti poštovati volja i konstitutivnost bošnjačkog i srpskog naroda, kao i volje nacionalnih manjina, stoji u priopćenju HERA-e te se dodaje kako je ‘rođendan Herceg Bosne prilika da pokažemo i dokažemo Bošnjacima i Srbima da Hrvati imaju svoju viziju Bosne i Hercegovine, svoje domovine“. Prava je šteta što nema nacionalnih vođa koji bi jasnije artikulirali ovakve političke stavove, jer je sve očitije da smo u BiH na početku. NI progonstva, ni razaranja, ni tolike smrti i sve što rat nosi sa sobom, nije izgleda  bilo dosta.  Ostaje činjenica da „s različitih strana naših nevidljivih zidova nije jedan narod nego tri formirane nacije“ (Hećimović) i da samo strpljivi pregovori legitimno izabranih političkih vođa, bez nametanja mirovnih instant-rješenja međunarodne zajednice, mogu BiH eventualno trajno stabilizirati i omogućiti svima u njoj život dostojan čovjeka.

Presude našim generalima, kakve bile, ne smiju utjecati na naša neprestana nastojanja ili kako mladi napisaše „borbu za prava Hrvata i ponovno pravno oživljavanje Herceg-Bosne kao hrvatske federalne jedinice s većinskim hrvatskim stanovništvom“ u svojoj domovini, Bosni i Hercegovini.

INTERVJU Ivan Baćak: Možda bi trebalo razmisliti o zajedničkom vijeću vlada FBiH i Hrvatske | Dnevni.ba

Ivan Baćak 

Continue Reading

KULTURA

Zlatna povelja Matice Hrvatske za monografiju autora Dragana Marijanovića „Ferdinand Zovko: Baritonov život za publiku“

Published

on

Monografija „Ferdinand Zovko: Baritonov život za publiku“ autora Dragana Marijanovića i urednika pok. akademika Josipa Muselimovića, izašla u nakladi Matice hrvatske Mostar te sunakladništvu HAZU-a u BiH, proteklog je vikenda, na izvještajnoj Glavnoj skupštini Matice hrvatske održanoj u dvorani „Miroslav Čačković“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ovjenčana Zlatnom poveljom Matice hrvatske za najbolja izdanja Matičinih ogranaka u 2025.

Zlatnu je povelju predsjednici Matice hrvatske Mostar akademkinji Ljerki Ostojić dodijelio predsjednik Matice hrvatske dr. sc. Damir Zorić.

Riječ je o monografiji koja donosi presjek života i karijere prvoga opernog pjevača Hercegovine i Dubrovnika Ferdinanda Zovke, rođena 1943., a koji je preminuo 2023. Ferdinand Zovko bio je prvak HNK Osijek, te čovjek koji je u Hercegovini, u rodnome mjestu Čerinu, osnovao prvu glazbenu školu. Monografija donosi 13 poglavlja i to: Dječak koji je slušao ptice i Mariju Callas, Dubrovnik: Glazbena škola od 1959. do 1966., Sarajevo: Muzička akademija u Sarajevu od 1967. do 1970., Zagreb: Muzička akademija, 1970. – 1975., Rijeka: HNK Ivana pl. Zajca, 1975./76., Osijek: HNK Osijek, 1977. – 1993., Povratak u Hercegovinu, 30. obljetnica glazbenoga djelovanja, Čerin – osmogodišnja i glazbena škola, 40. obljetnica glazbenog djelovanja, Bariton i sva Mostarska proljeća, 50. obljetnica glazbenog djelovanja, Ugasilo se svjetlo… Također donosi mnoštvo fotografija, isječaka iz novina, faksimila nagrada i priznanja, kao i nepoznate priče iz života ovoga umjetnika. Maestro Zovko nekoliko je puta nastupio na Mostarskom proljeću – Danima Matice hrvatske, na solističkim koncertima ili kao gost. Autor je monografije kroničar društvenih zbivanja Matice hrvatske Mostar, novinar i književnik Dragan Marijanović, a knjigu urednički potpisuje pokojni akademik Josip Muselimović, kojemu je ovo, ujedno, bilo i posljednje izdanje koje je uredio.

Vijest o velikom priznanju, Zlatnoj povelji Matice hrvatske, Dragana Marijanovića, novinara i književnika, kroničara Matičinih Proljeća i urednika likovnih programa, zatekla je na odmoru, u Njemačkoj. Nije skrivao iznenađenje i oduševljenje:

„Doista me iskreno iznenadila i razveselila vijest o Zlatnoj povelji Matice hrvatske za monografiju Ferdinand Zovko: Baritonov život za publiku, kao i sunakladnike, Matičin ogranak u Mostaru i ljude u HAZU-u u BiH, koji su od same zamisli za ovu monografiju, stali iza nje i iza mene. Stoga im od srca zahvaljujem, kao i Federalnom i županijskom ministarstvu obrazovanja. Jer kad radite tako zahtijevan projekt, ne možete bez takve potpore.

Monografija je neplanirano dugo i katkad mučno nastajala; pandemija je usporila i prorijedila kontakte, potom je bariton stalno obolijevao i boravio u bolnicama, stalno se plašeći da živ neće dočekati tiskanje. Što se i dogodilo! Onda je umro i glavni urednik, akademik Muselimović. Potom sam i sam obolio od teške bolesti, kada već nisam i sam umro… Između operacija nastavio sam pisati, i uz golemo strpljenje Marina Muse i ekipe iz Shift design studija, te ulaskom u projekt baritonova sina Orsata, napokon sam dovršio posao, baš uz godišnjicu baritonove smrti.

Radi se o umjetniku koji je prvi operni pjevač u povijesti Hercegovine i Dubrovnika, što mnogima nije znano, jer premda Dubrovnik ima daleku i duboku glazbenu povijest, svoga pjevača nije imao, dok se mladi Zovko nije pojavio.

Bio je jedini operni pjevač u bivšoj državi s diplomama tri glazbene akademije, bio prvi magistar i utemeljitelj prve glazbene škole u zapadnoj Hercegovini, a nakon što je dugo bio prvakom opere u Osijeku. Njegova je životna priča dosta romaneskna i posebna te sam nastojao ovu monografsku formu začiniti i s dosta pripovjednih detalja.

Sretan sam što sam uspio jedan takav život i jedinstvenu karijeru oteti zaboravu.

To valjda i jest piščeva zadaća i hvala Matičinoj Središnjici i njezinu povjerenstvu što su to prepoznali i silno nas obradovali ovom Zlatnom poveljom!“

PR Matice hrvatske Mostar

FOTO: Matica hrvatska, MH Mostar, arhiva

Facebook komentari

ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!

Kontaktirajte nas: info@abcportal.info

Continue Reading

KULTURA

Tjedni komentar: Jesu li Hrvati iz dijaspore hrvatski branitelji? Jedan od njih je i Miljenko Prskalo – Mida.

Published

on

Ruku na srce, jednom se mora krenuti od početka i biti iskren prema samima sebi. Demokratske promjene nisu došle same od sebe — velikim dijelom došle su iz dijaspore. Neću ni pokušavati pisati o logističkoj pomoći naših ljudi iz emigracije, jer ono što su učinili ne može stati ni u deset knjiga.
Upravo jedan od takvih ljudi bio je i moj Širokobriježanin, Miljenko Prskalo – Mida. Među mladima se prvi uključio politički, odnosno u HDZ, kao jedan od utemeljitelja. Bio je čak predlagan i za zastupnika u prvom sazivu Hrvatskog sabora, ali je smatrao kako je potrebniji ondje gdje se tada nalazio — u Njemačkoj.
Pokazao je ogromne organizacijske sposobnosti, svjestan da bez logistike nema ni uspješne obrane. Dao je sve od sebe, pa i više od toga, te je s ponosom dolazio u svoj rodni Široki Brijeg. Branitelji su znali njegovu ulogu, kao i tadašnja širokobriješka vlast, ali i mnogi šire od toga.
Danas javno postavljam pitanje — sebi i svima nama:

Trebamo li otvoreno razgovarati o tome da se svim tim ljudima ne zahvalimo samo riječima, nego da sustavno otvorimo pitanje imaju li pravo na status hrvatskog branitelja, odnosno status branitelja u BiH?
Ovo je moja najava i moj prijedlog. Tražim od aktualne politike da razmisli kako pravno pronaći rješenje.
U ime branitelja i prvih dragovoljaca ne samo da otvaram ovu temu, nego upućujem veliko hvala svim našim ljudima koji su sudjelovali u stvaranju Lijepe Naše, ali i Bosne i Hercegovine.
Možemo se ne slagati s današnjim ustrojem, ali mir koji je potpisan daje nam pravo da se politički borimo za svoja prava. Bez hrvatskog zajedništva teško možemo uspjeti.
Našem Miljenku Prskalu – Midi veliko hvala.
U Širokom Brijegu obilježena 32. obljetnica osnutka Poskok bojne - Jabuka.tv
Autor objave: Mladen Ljubić Vajta

Continue Reading

EKONOMIJA

Hoće li se Hrvatima vratiti bar dio otetih prava prije zatvaranja OHR-a?

Published

on

Sjedište ureda visokog predstavnika u Sarajevu

Nakon istupa američke predstavnice u UN-u Tammy Bruce jasno je da su dani kolonijalne uprave nad BiH, koja je trajala više od 30 godina, bez pravnog uporišta u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, preko tzv. visokog predstavnika, odbrojani. Mandat sljedećeg visokog predstavnika će biti ograničen, njegov zadatak će biti ovlasti prenijeti na lokalne lidere, uživajte u samoupravljanju i suverenitetu…,nedvosmislena je bila Bruce.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Izjava američke diplomatkinje je “hladan tuš” za bošnjačke političare, koji na visokog predstavnika i gledaju kao izvanjskog tutora koji će i dalje ispunjavati njihove želje za centralizacijom i unitarizacijom i biti batinu za hrvatske i srpske političare koji se tome protive. I većina njih su to doista i bili. Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, kojim je upravljao tadašnji američki veleposlanik Thomas Muller uništio je Hercegovačku banku i konstittutivnost Hrvata u FBiH, omogućujući Bošnjacima izbor jedne trećine hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda i s tom jednom trećinom formiranje Federalne vlade bez stranke ili stranaka za koje je glasala većina Hrvata. Petritsch je ukinuo i hrvatski veto u Vladi FBiH i u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave, kao odgovora na izbacivanje Hrvata iz federalne vlasti, smijenio čak 450 izabranih hrvatskih dužnosnika.

Britanac Pady Ashdown dok je radio na centralizaciji FBiH i BiH nametnuo je Mostaru konsocijacijski model, kakav ne postoji nigdje u jedinicama lokalne samouprave u BiH. Austrijanac, Valentin Inzko, veliki katolik koji je redovito odlazio u Međugorje, legitimirao je nezakonito uspostavljenu platformašku Vladu FBiH, bez stranaka koje su dobile podršku 90 posto hrvatskih birača- katolika, uvođenjem nove matematičke formule prema kojoj je 5 trećina od 17.

Kada je lider SDA Bakir Izetbegović uoči prošlih izbora, odbacujući dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH Hrvatima zaprijetio “raskidanjem okova” visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je u Izborni zakon, u izbornoj noći, povećavajući broj izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda sa 17 na 23 i prag za kandidiranje čelnika FBiH sa 6 na 11. Time je spriječio ponovni pokušaj formiranja vlasti u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji bez predstavnika većinske hrvatske izborne volje. No, istovremeno je ukinuo veto u nacionalnim klubovima uvođenjem kataloga pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje hrvatskog vitalnog nacionalnog interesa i dalje je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom klubu, no tim mehanizmom Hrvati više ne mogu oboriti ni jedan zakon jer o tome je li ugrožen njihov vitalni nacionalni interes ne odlučuju oni sami, već Ustavni sud FBiH, u kojem većinu imaju “probosanski sudci”.

U Sarajevu uporno ponavljaju laž kako je Schmidt ovim pogodovao HDZ BiH. Istina je da je on svojom intervencijom onemogućio formiranje Vlade FBiH bez predstavnika Hrvata, ali je istovremeno omogućio preglasavanje Hrvata u Domu naroda, njihovoj zadnjoj brani od majorizacije, što se potvrdilo i nametanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, uz sponzorstvo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, bez ijednog hrvatskog glasa.

Nakon 30 godina međunarodnog intervencionizma, iza kojeg su ključnu ulogu imale SAD, pozicija Hrvata u BiH, kao državotvornog naroda, konstituenta FBiH i BiH, u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji BiH je potpuno devastirana, dok na razini BiH Bošnjaci i dalje bez problema mogu uz bošnjačkog birati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Američka veleposlanica u UN-u jasno je dala do znanja da je tomu došao kraj. Sada je ključno pitanje hoće li se bar djelomično Hrvatima vratiti mehanizmi zaštite ustavne jednakopravnosti, koje su im posredo oduzele ranije američke administracije. Bruce je najavila “ograničeni mandat” sljedećeg i posljednjeg visokog predstavnika, ne isključujući mogućnost da on bude i Amerikanac.

U skladu s Trumpovom politikom “America First” aktualnoj američkoj administraciji je primarni cilj rješenje pitanja državne imovine kako bi se  realizirao projekt Južne plinske interkonekcije, odnosno prodaja američkog plina Bosni i Hercegovini, a potom i širenje plinske mreže prema južnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Realizacija tog projekta, međutim, neće biti moguća bez političke stabilnosti u BiH, a te stabilnosti neće biti dokle god Bošnjaci budu majorizirali Hrvate u Predsjedništvu BiH i domovina naroda, i dok im se ne vrati pozicija jednakopravng naroda predviđena Washingtonom i Daytonom.

Budući da Hrvati nemaju političke i diplomatske snage da u to uvjere Trumpovu administraciju ostala im je samo nada da će Hrvatska pokušati nagovoriti Washington da u “ograničeni mandat” posljednjeg visokog predstavnika, uz rješavanje pitanja državne imovine uključi i izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. /HMS/

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba