Connect with us

KULTURA

Zovu me Sjećanja Ivan Baćak “Herceg Bosno suzo moja, zemljo bez spokoja”

Published

on

Od Svih svetih i Dušnog dana do konca studenog, katolici Hrvati u Herceg Bosni i Hrvatskoj se od rata do danas, navlastito ove godine kada iščekujemo presudu hrvatskim generalima, Gotovini i Markaču, generalu Praljku i ostalima iz Herceg Bosne, suočavaju sa svojom daljom i bližom prošlošću, sjećajući se herojske žrtve Škabrnje i Vukovara, moleći za duše svih hrvatskih branitelja koji su stoljećima, ne gledajući granice, branili hrvatski dom. Svjesni da se i danas „naši mrtvi sa nama bore“ (Marko Tokić), da su i presude koje sa zebnjom očekujemo, presude svima nama, živima i mrtvima, ne gubimo nadu ni vjeru da “Bog onima koji ga ljube, i krivudavim crtama ravno piše“. Dario Kordić, nepravedno osuđeni junak Herceg Bosne, nam to najbolje svjedoči svojim hrabrim, herojskim držanjem kao zatvorenik strogog zatvora u Karlau kod Graza u Austriji. Svjedoče to brojni roditelji, djeca i supruge, braća i sestre poginulih i nestalih u Domovinskom ratu, kao i branitelji invalidi kojima ni danas ne daju mira, koje u Federaciji BiH ne prestaju ponižavati. Ministri branitelja u RH i F BiH, P. Matić i Z. Helez, kao dva crvena ideološka blizanca ne prestaju ponavljati – jedan da „HVO nije ratovao za Hrvatsku“, drugi da se „HVO nije borio za BiH“.

Medijsko-politički rat u BiH

Gdje smo danas? U Hrvatskoj se vlast i opozicija bave sobom. Milanović provodi čistke i na čelo svih institucija dovodi provjerene partijske kadrove iz udbaško-kosovskih ćelija. Goran Radman na čelu HTV-a i Ivan Grujić na čelu Komisije za istraživanje komunističkih zločina iz II. svjetskog rata su zadnje zvijezde „kuku-nama“ koalicije. U BiH, dvije duge godine nakon izbora traju razgovori i pregovori bez dogovora o vlasti, iako se svi pozivaju na izborni legitimitet i svoju viziju održive BiH proglašavaju jedino provedivom.

Prošle godine, uoči dvadesete obljetnice uspostave HZ Herceg Bosne, novinar Oslobođenja, Esad Hećimović je pisao: „Kakav je odnos Bošnjaka prema podjeli Bosne i Hercegovine? Čelnici Islamske zajednice (IZ) BiH pozivaju na pretvaranje BiH u matičnu državu Bošnjaka na Balkanu i pretvaranje statusa Srba i Hrvata u BiH u nacionalne manjine susjednih država. Političari SDP-a, kao političke stranke za koju je na posljednjim izborima glasovao najveći broj Bošnjaka, dali su prednost entitetskom u odnosu na državno organiziranje. Za njih sudjelovanje u državnim tijelima BiH nije vrijednost zbog samog očuvanja potrebnog minimuma funkcionalnosti države, kako bi ona ispunjavala međunarodne obveze i napredovala u euroatlantskim integracijama. Oni su time dali prednost političkim u odnosu na državne razloge. Kakve će biti posljedice ovih promjena prema BiH kao državi? Naravno da to ne znam, ali sam siguran da je pogrješno uspoređivanje podijeljene BiH s podijeljenom Njemačkom između 1945. – 1989. S različitih strana naših nevidljivih zidova nije jedan narod nego tri formirane nacije.“

Današnji političko-medijski rat u BiH podsjeća na predratno vrijeme. Lagumdžijin SDP tvrdi da SDA „pravi medijsku pripremu sličnu onoj u Srbiji za atentat na Đinđića“, što nažalost izgleda nije daleko od mogućeg scenarija. U jednim bošnjačkim dnevnim novinama tvrde da nedavno za vrijeme nastupa na FTV, Lagumdžiji nije pozlilo, nego su ga htjeli otrovati. Dok ratni vođa bosanskih Srba, R. Karadžić u Haagu mirno traži da ga oslobode za genocid u Srebrenici, izrugujući se sa Sudom, predlažući samog sebe za Novelovu nagradu za mir (?!), aktualni srpski „vožd“ Milorad Dodik također tvrdi kako „genocida nije bilo“ i vapije „da se BiH što prije raspadne“. Dragan Čović kaže. „Ukoliko se nastavi ovakva politika prema Hrvatima, BiH će se raspasti“. Bakir Izetbegović gleda „šire“ na problem Bošnjaka zazivajući turskog premijera Reccepa Tayyipa Erdogana kao „vođu svih Muslimana“.

Iako su ponekad provokativni do neozbiljnosti mladi aktivisti HERA-e su prigodom 20. obljetnice HZHB svoju viziju moderne BiH iskazali bolje od svih hrvatskih političkih stranaka u BiH: “Spremni smo na borbu za prava Hrvata, pa i ponovno pravno oživljavanje Herceg Bosne kao hrvatske federalne jedinice sa većinskim hrvatskim stanovništvom, ali ne na način na koji su bošnjački nacionalisti iz SDP-a napravili Federaciju kao privatnu svojinu, nego na način u kojem će se, uz volju većinskog hrvatskog naroda, u potpunosti poštovati volja i konstitutivnost bošnjačkog i srpskog naroda, kao i volje nacionalnih manjina, stoji u priopćenju HERA-e te se dodaje kako je ‘rođendan Herceg Bosne prilika da pokažemo i dokažemo Bošnjacima i Srbima da Hrvati imaju svoju viziju Bosne i Hercegovine, svoje domovine“. Prava je šteta što nema nacionalnih vođa koji bi jasnije artikulirali ovakve političke stavove, jer je sve očitije da smo u BiH na početku. NI progonstva, ni razaranja, ni tolike smrti i sve što rat nosi sa sobom, nije izgleda  bilo dosta.  Ostaje činjenica da „s različitih strana naših nevidljivih zidova nije jedan narod nego tri formirane nacije“ (Hećimović) i da samo strpljivi pregovori legitimno izabranih političkih vođa, bez nametanja mirovnih instant-rješenja međunarodne zajednice, mogu BiH eventualno trajno stabilizirati i omogućiti svima u njoj život dostojan čovjeka.

Presude našim generalima, kakve bile, ne smiju utjecati na naša neprestana nastojanja ili kako mladi napisaše „borbu za prava Hrvata i ponovno pravno oživljavanje Herceg-Bosne kao hrvatske federalne jedinice s većinskim hrvatskim stanovništvom“ u svojoj domovini, Bosni i Hercegovini.

INTERVJU Ivan Baćak: Možda bi trebalo razmisliti o zajedničkom vijeću vlada FBiH i Hrvatske | Dnevni.ba

Ivan Baćak 

Continue Reading

KULTURA

Jagoda Savic….Od kad te nema…

Published

on

 

Ja ne mirisem na jorgovane kraj puta
ne trazim gnezda na medji izmedju livada.
Ne drzim goluzdravog ptica dok majka ne dodje
Ne sanjam..

Od kad te nema ,sve price stoje
da ih nekada ponovo ispricam.
Da zasuzim
Da pokleknem..

Ja zivim dan za danom
Napuklih srcanih zalizaka
I ruka praznih
sto bi da opet zalutaju u tvoju nevinost prstiju..

Ako dodjes u san
radost ce mi obasjati srce
osmeh ce ukrasiti lice a usne prosaptati
,,Hvala ti Boze .”

 

Continue Reading

KULTURA

Znate li da Podastrana u Ljubotićima skriva tri tisućljeća povijesti? Pročitajte priču

Published

on

Znate li da Podastrana u Ljubotićima skriva tri tisućljeća povijesti? Pročitajte priču

Znate li da Podastrana u Ljubotićima skriva tri tisućljeća povijesti? Pročitajte priču

Rijetko koji zaselak u Širokom Brijegu na tako malom prostoru okuplja toliko povijesnih slojeva kao Podastrana u Ljubotićima. Između kanjona rijeke Ugrovače i brdskih obronaka nižu se tragovi života stari više od tri tisućljeća.

Od prapovijesne gradine, preko srednjovjekovnih stećaka, do skrovitoga franjevačkog misišta na kojem se, u doba osmanske vlasti, vjera čuvala pod otvorenim nebom – sve to nudi Podastrana.

Živopisne priče

U nedjelju, 7. prosinca 2025., lokalitete je za Josipa Bošnjaka predstavljao Miljenko Mićo Brekalo, dragovoljac i veteran Domovinskog rata. On je 1997. podigao zavjetnu kapelicu na Kruškovcu i obnovio tradiciju koja seže stoljećima unatrag.

Kruškovac, svetište iznad Ljubotića, u predaji se spominje kao tajno utočište franjevaca i mjesto bogoslužja za vjernike Ljubotića i okolnih sela. Sačuvana su i svjedočanstva da je na grobištu obavljeno krštenje u vrijeme kada crkvene građevine nisu bile dopuštene, pa je lokalitet funkcionirao kao “župna crkva” u šumi i kamenu.

Isječak sa označenim vjerojatnim prostorom utvrđenog naselja -Gradine (Google Earth)

Živopisne priče preživjele su do danas: govori se o konjima potkovanim “naopačke” kako bi progonitelje naveli u krivom smjeru, kao i o fratru-mučeniku pokopanom na mjestu koje su vjernici zvali “Biskupov grob”.

Vrijedni povijesni tragovi

Ime Kruškovac veže se i uz predaju o devet krušaka poredanih “kao po koncu”.

Svake treće nedjelje u srpnju ondje se služi misa “na kamenu”, uz mnoštvo vjernika, a u tijeku je i gradnja veće kapele.

Pogled na bedem gradine

 

Stotinjak metara iznad svetišta uzdiže se jedna od najvećih gradina zapadne Hercegovine. U Arheološkom leksikonu BiH (1988.) evidentirana je kao prahistorijska gradina nad Ugrovačom, s ostacima suhozida dugima oko 100 metara i nalazima keramike iz brončanog i željeznog doba. Klisure s tri strane i bedem na četvrtoj zatvaraju plato veći od 25.000 četvornih metara.

Stara legenda

Prema Kruškovcu vodi cesta s devet oštrih “bogna”, građena u vrijeme stare Jugoslavije, koja spaja Ljubotiće s Crnim Lokvama, a na jednom zavoju stoji stari kameni križ.

Cesta s devet oštrih “bogna”

Uz taj križ veže se legenda o svatovima u bijegu nakon sukoba s Agom Lasicom i o jami u koju su, prema predaji, bačeni progonjeni ljudi.

U polju prema groblju Sunčenjak nalaze se tri skupine stećaka:

  • Crtanica (tri sanduka s bordurama, viticama, simbolima i figuralnim prizorima),
  • Kravarica (19 stećaka)
  • Vrt/Križ (četiri primjerka, među njima i križ, kasnije pomaknuti na jednu hrpu).

Nekoliko stotina metara istočno, na lokalitetu Bila njiva, oko stoljetnog hrasta leži četrdesetak skromnih kamenih grobova – bez natpisa i ukrasa – za koje se smatra da potječu iz najtežih godina osmanskih progona.

Ukrašeni stećak na nalazištu Crtanica

Podastrana je rijedak mozaik kontinuiteta života, ali i prostor pod pritiskom: kamenolomi se približavaju gradinama, solarni paneli niču na zemljištu koje skriva nekropole, a infrastruktura se često gradi bez arheoloških istraživanja.

Stručna zaštita i turistička valorizacija – staze, table i vođeni obilasci – mogli bi ovu baštinu pretvoriti u vrijednost koja se čuva, umjesto u priču koja nestaje.

Cijelu priču pronađite ovdje.

(www.jabuka.tv | Foto: Josip Bošnjak)

 

 

Continue Reading

EKONOMIJA

FOTO BUHAČ SA SORECOM I VELEPOSLANICIMA EU: Županije ključne u provođenju Reformske agende

Published

on

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač susrela se danas, u zgradi Vlade, s posebnim predstavnikom Europske unije u BiH veleposlanikom Luigijem Sorecom i veleposlanicima pet država članica EU-a: veleposlanicom Češke NJ.E. Janom K. Lolić Šindelkovom, veleposlanikom Irske Nj.E. Adrianom Farrellom, veleposlanicom Italije NJ.E. Sarah Eti Castellani, veleposlanikom Slovenije NJ.E. Damijanom Sedarom i veleposlanicom Švedske Helenom Lagerlöf.

Premda je sastanak, kao prvi susret predsjednice Buhač s veleposlanikom Sorecom, imao nastupni karakter, otvoreno je nekoliko bitnih tema, s naglaskom na euroatlantski put BiH i usvajanje Reformske agende odnosno ulogu županija u tomu procesu. Predsjednica je veleposlanike izvijestila o najbitnijim postignućima Vlade HNŽ kroz proteklo dvogodišnje razdoblje, posebno im zahvalivši na potpori koju su njihove zemlje, zajedno s Republikom Hrvatskom, pružile HNŽ-u u ključnim trenucima žurnoga odgovora na tragičnu prirodnu nepogodu koja je lani pogodila Konjic, Jablanicu i sjeverni prostor Mostara. Ocijenila je kako je susret bio prigodom još jednom potvrditi nedvojbenu opredijeljenost županijske izvršne vlasti da, u sklopu svojih mjerodavnosti, aktivno sudjeluje i pruži punu potporu europskomu putu BiH.

– Taj put nema alternativu, ali mora biti zasnovan na načelima zaštite ustavima utvrđenih mjerodavnosti svake od razina vlasti. Na svima nama je odgovornost ne propustiti prigodu koja nam se ukazala odlukom o otvaranju pregovora. Svi uključeni u te procese dijelimo odgovornost da, kroz dijalog, konsenzus i poštivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, dajemo puni doprinos našemu putu ka pridruživanju obitelji europskih zemalja – komentirala je Buhač, dodavši kako su dio razgovora posvetili iznimnim vijestima o službenomu odobravanju Reformske agende BiH, čime je potvrđeno da dokument koji je dostavilo Vijeće ministara ispunjava ključne preduvjete, a što otvara mogućnost korištenja više od 950 milijuna eura koji su namijenjeni za reforme i rast.

– Ta ćemo sredstva moći koristiti isključivo ako uspješno provodimo reformske mjere koje podrazumijevaju temeljne političke promjene, jačanje institucija, kao i socio-gospodarske reforme uz kontinuiranu suradnju s Europskom komisijom. Ono što zabrinjava jest činjenica da je, prema posljednjemu izvješću Europske komisije o proširenju, BiH nažalost u skupini zemalja koje nisu napravile ozbiljan korak na putu prema EU. Zato ponavljam kako je na svima nama odgovornost naše obveze shvatiti krajnje ozbiljno i posvećeno raditi na njihovu ispunjavanju, ulažući svoj maksimum, svatko unutar svojega djelokruga i svoje razine vlasti. Svjesna sam, a to je potvrđeno i danas, da u Izaslanstvu Europske unije u BiH i veleposlanicima naših prijateljskih zemalja imamo snažne partnere posvećene pružanju pune potpore BiH i narodima u njoj za što brži ulazak u europsku obitelj, gdje je ovoj državi prirodno mjesto – snažna je poruka predsjednice Vlade HNŽ.

U obraćanju novinarima, veleposlanik Soreca istaknuo je kako je ovo njegov drugi službeni boravak u Mostaru, te kako je s nekoliko veleposlanika Europske unije boravio u Mostaru i u svibnju na obilježavanju Dana Europe. Istaknuo je kako je s predsjednicom Vlade imao konstruktivan sastanak na kojemu je razgovarano o nizu tema koje su bitne ne samo za građane HNŽ-a nego i šire.

Također je bilo govora o ulozi županija u svezi s procesom integriranja u kojemu sve razine vlasti državna, entitetska i županijska imaju svoju ulogu, ali kako je u tom procesu, kada se pregovori i formalno otvore, više od 70 % poslova na nižim razinama vlasti.
Kazao je kako Europska unija i sve njezine članice nastavljaju pružati neupitnu potporu ne samo ovoj županiji nego i svim drugim županijama, kao i entitetima i Bosni i Hercegovini u cijelosti na njezinu ubrzanom putu ka Europskoj uniji.

Posebna tema razgovora bila je Reformska agenda koju je protekli tjedan odobrila Europska komisija, a koja predstavlja jedan ključan alat i županijama da mogu provesti potrebne reforme s ciljem dobrobiti za sve građane.

Pozdravio je i napore Vlade koje čini kada je u pitanju digitalizacija javne uprave, reforma obrazovanja i zelena tranzicija dodavši kako na tom putu Europska unija može puno pomoći, ne samo financijski nego i politički.

Također je razgovarano o društvenoj koheziji i snažnijoj suradnji županija, osobito u smislu nastavka pomoći nedavno stradalim područjima od poplava, istaknuvši kako je Europska unija već pružila značajnu potporu svim stradalim područjima, ali i najavio dodatna sredstva koja će u iznosu od 46 milijuna eura biti osigurana iz Fonda solidarnosti. Izrazio je nadu kako će njihovu konkretnu realizaciju na terenu vidjeti u što skorijem roku.

Veleposlanik se osvrnuo i na sastanak koji je imao sa studentima sa SUM-a, kazavši kako ga je taj razgovor uvjerio da mladi ljudi svoju budućnost vide u Europskoj uniji.

Na kraju je još jednom podvukao kako BiH u svim zemljama EU-a ima neupitnu potporu, ali kako je potrebno da u tomu procesu sve razine vlasti daju svoj puni doprinos. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba