Connect with us

Uncategorized

Vojarna Stanislav Baja Kraljević: Počast braniteljima čija je žrtva ugrađena u temelje slobode Mostara

Published

on

Izdvajamo

11.06.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18
Galerija 19

Oslobođenje Vojarne Stanislav Baja Kraljević u Rodoču, 11. lipnja 1992. godine, ostaje upisano kao jedan od važnih događaja Lipanjskih zora i ratnog puta Hrvatskog vijeća obrane na prostoru Mostara. Toga su dana hrvatske snage ušle u vojarnu te na područje Rodoča, Jasenice i razorene tvornice Aluminij, čime je ovaj događaj ostao trajno vezan uz obranu Mostara i doline Neretve. Na mjestu koje, uz vojnu i povijesnu vrijednost, nosi i duboku memorijalnu dimenziju, 34 godine poslije odana je počast hrvatskim braniteljima čija žrtva povezuje slobodu, zahvalnost i odgovornost prema generacijama koje dolaze.

Obljetnica oslobođenja vojarne okupila je obitelji poginulih branitelja, predstavnike braniteljskih udruga, hrvatske dužnosnike i sudionike Domovinskog rata u molitvi, zahvalnosti i sjećanju. Obilježavanju je nazočilo izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH predvođeno predsjednikom HNS-a BiH dr. Draganom Čovićem, uz zastupnicu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanu Filipović.

„Ova važna obljetnica podsjetnik je koliko je mir dragocjen i koliko ga moramo čuvati te da je sloboda koju danas u Bosni i Hercegovini živimo obranjena žrtvom hrvatskih branitelja, čija imena i hrabra djela ostaju trajno upisana u povijest Mostara i hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Sloboda, mir i dostojanstvo čuvaju se odgovornim odnosom prema prošlosti, poštovanjem prema žrtvi hrvatskih branitelja i prenošenjem povijesti i istine novim naraštajima”, poručila je zastupnica Filipović.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeće ispred spomenika „Zore slobode” odana je počast poginulim hrvatskim braniteljima, osobito Stanislavu Baji Kraljeviću i Miji Babiću, koji su poginuli pri oslobođenju vojarne, dok je 14 pripadnika HVO-a ranjeno. Nakon komemorativnog dijela, u kapelici sv. Ivana Krstitelja služena je sveta misa za poginule hrvatske branitelje.

Na svetoj misi za poginule hrvatske branitelje, koju je predvodio vojni kapelan don Tomislav Rajić, u ozračju molitve i zahvalnosti još je jednom naglašena obveza čuvanja sjećanja na one koji su, u vremenu najtežih iskušenja, svojim životima svjedočili privrženost slobodi, domu i hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini.

O vojnoj važnosti oslobođenja vojarne govorio je general Stanko Sopta, podsjetivši kako je riječ o prostoru koji je 1992. godine imao iznimnu stratešku vrijednost za obranu Mostara i juga Bosne i Hercegovine. U kontekstu Lipanjskih zora istaknuo je kako su borbe vođene u složenim okolnostima, u vrijeme snažnih napada na više pravaca, pri čemu je oslobođenje vojarne imalo posebnu važnost za slamanje obruča oko Mostara i daljnji tijek obrane.

„U danima travnja, svibnja i lipnja hrvatski su branitelji svojim životima ugradili temelje slobode grada Mostara, Hercegovine, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Svaki narod koji drži do svoje žrtve, koji je prema njoj odgovoran i koji svjedoči istinu, ima perspektivu. Danas je veliki dan i ponosimo se bitkama koje su pronijele glas čestitosti hrvatskoga naroda diljem ratišta Bosne i Hercegovine i Hrvatske”, kazao je general Sopta.

Predsjednik Čović istaknuo je kako se obilježavanjem ovakvih obljetnica čuva istina o Domovinskom ratu, vrijednostima Hrvatskog vijeća obrane i žrtvi hrvatskih branitelja. Naglasio je kako trajno sjećanje na branitelje i dostojanstven odnos prema mjestima stradanja i obrane ostaju važan dio institucionalne i društvene odgovornosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

U izaslanstvu su bili i Slaven Galić, zamjenik ministra obrane BiH, Miro Grabovac-Titan, član Predsjedništva HNS-a BiH, Mladen Begić, predsjednik Odjela za branitelje HNS-a BiH, Mario Kordić, gradonačelnik Grada Mostara, Predrag Čović, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke te brojni drugi dužnosnici i predstavnici braniteljskih udruga.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

Milanović pozvao Plenkovića na hitan sastanak, a premijer odgovorio: “Neka zove Vučića”

Published

on

Predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović uputio je danas dopis predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću.

Hrvatskapolitika

Poštovani gospodine predsjedniče Vlade,

obavještavam Vas da sam, kao Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, donio Zapovijed da Oružane snage Republike Hrvatske neće sudjelovati na vojnom mimohodu u Parizu 14. srpnja 2026. Za provedbu spomenute Zapovijedi odgovoran je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid.

S obzirom na to da je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske izložen pritiscima iz Vlade Republike Hrvatske kroz koje se od njega traži nepoštivanje i neprovođenje Zapovijedi Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika OSRH, predlažem Vam hitan sastanak na kojemu ćemo raspraviti te okolnosti kojima se izravno ugrožava sustav zapovijedanja u OSRH. Ugrožavanje sustava zapovijedanja ozbiljno ugrožava i stabilnost cjelokupnog sustava obrane, što predstavlja ozbiljan problem i traži jasno vraćanje svih aktera u Ustavom i zakonima propisane okvire, stoji u dopisu predsjednika Zorana Milanovića, a kojeg potpisuje njegov glasnogovornik Nikola Jelić.

Plenković odgovorio Milanoviću: Neka zove Vučića

Premijer Plenković kratko je odgovorio Milanoviću prilikom dolaska na sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a.

– Neka zove Vučića, rekao je premijer misleći na predsjednika Srbije. /Hina/HMS/

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Uncategorized

Hercegovci za Hrvatsku — i u ratu i u miru. 

Published

on

HERCEGOVINA NE TREBA OPRAVDANJE — POVIJEST GOVORI! 🇭🇷
Za sve one koji broje Hercegovcima “hrvatska krvna zrnca”, evo službenog podatka — neoborivog dokaza povezanosti i ljubavi Hercegovine i Hrvatske.
Kada se stvarala Hrvatska, prvu postrojbu činilo je čak 90% Hercegovaca, što je iznenadilo i samog prvog predsjednika, Franju Tuđmana.
I u Domovinskom ratu Hercegovci su u velikom broju ostavljali svoje živote, svoju krv i dijelove tijela na bojišnicama.

U miru, ostali uz vrh države, uz predsjednika, uz Hrvatsku.
To nisu priče. To su imena, ljudi i djela.
Hercegovci nisu “manje Hrvati”.
Hercegovci su tamo gdje je najteže — prvi❗️

Uz najpoznatije ministra Šuška iz Širokog Brijega i generala Ljubu Ćesića Rojsa iz Rakitna, tu su i general Jozo Miličević iz Ograđenika (Čitluk) te general Mile Ćuk iz Rame, zapovjednik Prvog hrvatskog gardijskog zbora – Predsjednikove garde. Između Šuška i Tuđmana bio je upravo Ćuk. To su bili ljudi od najvećeg povjerenja.
Ima tu još mnogo naših i odanih koji nisu na toj fotografiji: general Ivan Tolj iz Blatnice (Čitluk), general Miljenko Filipović iz Crvenica (Tomislavgrad), general Ivan Kapular iz Zvirića (Međugorje)

General Božo Kožul iz Ljutog Doca (Široki Brijeg) bio je među prvim redarstvenicima te među onima koji su sudjelovali na Plitvicama.
Također, general Zdravko Andabak iz Livna bio je među prvima na Plitvicama.
General Krešimir Ćosić obnašao je dužnost zamjenika ministra obrane kod ministra Gojka Šuška od ožujka 1996. godine do 3. siječnja 2000. godine.
Jedan od glavnih pomoćnika ministra Šuška za financije bio je general Miljenko Galić iz Ljubotića (Široki Brijeg), a tu je i general Miljenko Crnjac iz Širokog Brijega.
Popis je predug — ovo su samo neki od istaknutih. Sve je to već zapisano u povijesti, da se zna i da se ne zaboravi.
Sve ove podatke možete pronaći i na internetu — tko je što obnašao i kakvu je ulogu imao. Ima ih još mnogo…

Hercegovci za Hrvatsku — i u ratu i u miru.

Autor:Hercegovka.net
#hercegovkanet

Continue Reading

KULTURA

MISIŠTE NA BILIMA 43. GODINE

Published

on

 

Na slici je fra. Bogdan Ćubela sa bratom Petrom
Ćubela, fra Bogdan (Mirko) (1913.-1979.), rođen u Grabovoj Dragi (župa Mostarski Gradac). Pastoralno je djelovao kao kapelan u Grudama (1939.-1941.) i Kočerinu (1941./42.), a potom u Rakitnu kao kapelan (1942./43.) i župnik (1943.-1948.) župnik do77.u Glavatičevu. Preminuo je u Konjicu 1979. na Markovdan.
Mater mi je pričala da me je fra Bogdan dok je bio u mostarskom samostanu krstio i pritom me zvao Blago, jer je prije toga krstio dijete koje je imalo to ime. Za vrijeme mog prvog izlaska iz ratnog Mostara u Gradacu na moru mi profesor Križan Čuljak ispriča kako je sa njime pio crno vino i jeo pršut u Glavatičevu na Veliki petak. Kum mi jednom reče tešku obiteljsku priču kako je rođeni otac tražio od fra Bogdana da se skine iz franjevaca i da se oženi jer su mu braća bila pobijena na Bilima 45.. Njihova imena su bila na popisu žrtava Jasenovca iako su ubijeni kilometer iznad svoje kuće u Grabovoj Dragi.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba