U Osijeku i Vinkovcima od 24. do 26. listopada 2025. godine održana je međunarodna paneuropska konferencija „Europa – svjetska predvodnica mira“, u organizaciji Hrvatske paneuropske unije i Međunarodne paneuropske unije.
Konferencija je okupila više od 80 sudionika iz 13 europskih zemalja, predstavnike državnih institucija, akademske zajednice, diplomacije i Crkve, s ciljem promicanja dijaloga o ulozi Europe u izgradnji globalnog mira i sigurnosti.
„Mir se ne nasljeđuje – on se svakodnevno gradi, čuva i obnavlja“
Bosnu i Hercegovinu na konferenciji predstavljalo je izaslanstvo Paneuropske unije BiH, među kojima i Dario Plavčić, predsjednik Mladeži HDZ-a BiH i Mladeži Paneuropske unije BiH.
U svom govoru Plavčić je istaknuo kako Europa može biti predvodnica mira samo ako ostane vjerna vrijednostima na kojima je utemeljena – slobodi, pravu, ljudskom dostojanstvu i jedinstvu u različitosti.
„Dolazim iz zemlje koja je naučila koliko mir vrijedi tek kad ga je izgubila. Iz zemlje koja je shvatila da se mir ne nasljeđuje- on se svakodnevno gradi, čuva i obnavlja“, rekao je Plavčić u uvodu, istaknuvši kako Europa može biti predvodnica mira samo ako ostane vjerna svojim temeljnim vrijednostima – slobodi, pravu, ljudskom dostojanstvu i jedinstvu u različitosti.
U nastavku je poručio da Bosna i Hercegovina duboko vjeruje u europsku budućnost, ali i da „živi u okruženju koje svakodnevno pokazuje koliko su mir i stabilnost krhki“. Dodao je kako Europa ne smije biti samo promatrač, nego „istinski partner koji razumije da stabilna Bosna i Hercegovina znači stabilnu regiju.
„Danas svjedočimo trenutku u kojem se granica između rata i mira briše. Rat nije više daleka vijest s naslovnica – on je ušao u našu svakodnevicu, kroz medije, strahove, ali i kroz tišinu“, poručio je Plavčić, upozorivši da se rat danas vodi i riječima, lažnim informacijama i strahom, koji su najveći neprijatelji.
U završnom dijelu govora Plavčić je uputio tri ključne poruke mladih Europe – da sigurnost znači vjerodostojnost, da snaga leži u integraciji, a ne dominaciji, te da Europa mora biti predvodnica, a ne promatrač.
„Mi, mladi Europe, ne želimo biti generacija koja nasljeđuje podjele, nego ona koja ih nadilazi. Mir se ne održava silom, nego znanjem, empatijom i međusobnim poštovanjem“, poručio je Plavčić, zaključivši govor porukom o zajedništvu i odgovornosti mladih generacija.
Poruke domaćih i europskih dužnosnika
Govoreći o aktualnim globalnim izazovima, predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije Pavo Barišić poručio je da Europa ima povijesnu odgovornost biti „globalna sila mira“, dok je ravnatelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer, Norbert Eschborn, istaknuo da „snaga Europe leži u njezinim idealima – demokraciji, miru i prosperitetu“.
Sudionicima su se obratili i brojni visoki dužnosnici, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, zastupnici u Europskom parlamentu Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Davor Ivo Stier, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, predsjednik Gradskog vijeća Osijeka Tihomir Florijančić, te veleposlanik RH u Albaniji Zlatko Kramarić.
Iz Bosne i Hercegovine sudjelovao je i Đuro Topić, predsjednik Vlade Županije Posavske, koji je istaknuo važnost prekogranične suradnje i europskog puta BiH kao zaloga trajnog mira i stabilnosti.
Svoja izlaganja imali su i brojni međunarodni predstavnici – Alain Terrenoire, počasni predsjednik Međunarodne paneuropske unije, Walburga Habsburg Douglas, potpredsjednica Međunarodne unije, te predsjednici i predstavnici Paneuropskih unija iz Njemačke, Italije, Francuske, Ukrajine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.
Zajedništvo kao putokaz
U sklopu trodnevnog programa održana je i sjednica Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije, posjeti kulturnim institucijama Osijeka i Vinkovaca, te svečana misa u osječkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, koju je predvodio mons. Franjo Komarica, banjolučki biskup u miru.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Osječko-baranjske županije, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Osijeka i Grada Vinkovaca, uz potporu Zaklade Konrad Adenauer, Zaklade Robert Schuman, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Vinarije Dragun i tvrtke Agro-klaster d.o.o.
Završna poruka konferencije bila je jasna – Europa mora ponovno pronaći svoju hrabrost, vjeru u dijalog i odgovornost za mir.
Sjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, na kojoj su trebali biti razmatrani prijedlozi i nacrti deset zakona, nije održana zbog nedostatka kvoruma. Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač priopćila je kako su na sjednicu došli svi ministri iz reda HDZ-a BiH, dok se ministri iz reda SDA i SDP-a nisu odazvali pozivu.
Buhač je odbacila neslužbena obrazloženja o razlozima njihova nedolaska te poručila da se blokade rada Vlade i donošenja zakona više ne mogu tolerirati. Naglasila je kako su na dnevnom redu bila zakonska rješenja važna za obrazovanje, gospodarstvo, radnička prava, poljoprivredu, okoliš i razvoj Županije.
Njezinu izjavu prenosimo u cijelosti:
Današnja sjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, na kojoj su trebali biti razmatrani prijedlozi i nacrti deset zakona, nije održana jer nije bilo kvoruma za zasjedanje. Na sjednicu su došli svi županijski ministri iz reda HDZ-a BiH, dok se pozivu, bez upućenoga obrazloženja, nisu odazvali ministri iz reda SDA i SDP-a.
Neslužbena obrazloženja da je nedolazak na već drugu sjednicu Vlade odgovor na politiku HDZ-a u Gradu Mostaru ili, pak, da sam zakazala sjednicu bez konzultacija i koordinacije s ostalim kolegama neprihvatljiva su.
Citiram članak 25. Poslovnika o radu Vlade HNŽ-a: „Predsjednik saziva sjednicu Vlade pismenim putem“ te članak 38. Poslovnika: „Predsjednik utvrđuje prijedlog dnevnoga reda sjednice Vlade“.
Uporno želeći održavati partnerske, koalicijske odnose, ustrajavala sam na stalnom dogovaranju dnevnoga reda, premda to nije moja obveza! Međutim, blokadu prošlotjedne sjednice, na kojoj su sve točke bile usuglašene, kao i konstantne blokade ključnih zakona od strane SDA i SDP-a, ministri iz reda HDZ-a i ja osobno, kao predsjednica Vlade, više ne možemo tolerirati.
Žao mi je što danas nismo bili u prilici raspravljati i odlučivati o zakonima koji, odreda, idu u smjeru općega poboljšanja uvjeta života svih žitelja ove županije, koji uvode promjene i red u područja koja su godinama neuređena i podložna manipulativnim radnjama koje, u najmanju ruku, izlaze iz okvira sustava i pozitivnih zakonskih propisa. Riječ je o zakonima koji stvaraju pretpostavke za brži razvitak i napredak.
Za navedeno ne želim i ne pristajem biti odgovorna! Zato sam odlučila na dnevni red, na razmatranje i usvajanje, staviti ključne zakone, predložene od strane ministara, pa i onih koji nisu došli na današnju sjednicu. Osim onih koji uređuju pitanje šumarstva, voda, potpora u poljoprivredi, razvitka i koncesija, tu su i zakoni koji uređuju predškolski odgoj, kao i osnovni odgoj i obrazovanje u Županiji te Zakon o radu – sve do jednoga ključna zakonska rješenja za našu djecu, naše zaposlene, naše gospodarstvenike, naš okoliš i našu budućnost! Također, na dnevnom su redu bila i dva bitna zakona za srpsku zajednicu u HNŽ-u.
Nespremnost i politička nezrelost za rješavanje ključnih pitanja ove županije, podržavanje anarhije u pojedinim područjima života te nejasna i nedefinirana politička stajališta ne mogu se više skrivati iza „dnevnoga reda“ i odgovornost prebacivati na predsjednicu Vlade. Razlike među nama mogu postojati i one su sastavni dio demokracije, ali ne smiju biti razlog da institucije ne rade. Politička odlučnost i iskrena spremnost za suočavanje s problemima jedini su put u bolje sutra!
Često uzimamo zdravo za gotovo mnoge stvari u životu, uključujući i to što se probudimo ujutro. Svaki novi dan koji nam Bog podari je velika milost i na nama je da to cijenimo.
Kaže poznati biblijski stih “Ovo je dan što ga stvori Bog, veselimo se u njemu”. Nije niti srž tog stih da budemo veseli, u smislu radosti i smijeha, već da budemo sretni što imamo taj novi dan i da budemo Bogu zahvalni na tome. Često nemamo energije, a ni volje biti veseli i radovati se svakoj lijepoj stvari koja nam se događa svakodnevno. Jer, zapravo, svaki dan nam se dogodi nešto lijepo. No, radi posla, obaveza, napora koje ulažemo svaki dan, ne obratimo pozornost na to da smo živi i zdravi, te da nam je Bog podario još jedan dan. Važno je da smo mu zahvalni na svakom danu! Pa bio dan dobar ili loš, nije važno – tu smo! Cijeli život je izmjena uspona i padova. Kad nam sve ide predobro, zaboravimo se zahvaliti Bogu na tim danima, a upravo kad smo najsretniji moramo se najviše zahvaljivati Bogu, i tako pokazati da se ne obraćamo Bogu samo kad nam je teško, već i kad nam je dobro! Zato, kad se ustaneš, neka prvo što kažeš bude “dobro jutro, Bože”. Već s tvojim jutarnjim ritualom, na primjer kavom, nasmiješi se i reci Bogu: Bože, hvala ti! Zatim zamoli Boga da te prati kroz taj dan. Navečer mu se svakako zahvali za taj dan.
Bog vas blagoslovio.
Ako se desi da klonem
I potamni mi radosti sjaj
Želim da budeš uz mene
I ne daš mi da potonem
U očaj.
Ako možeš, zaboravi
Da sam sumnjala u tebe
Umem da budem teška
Znajući da je to greška
Ali, naidju dani
Kad ne verujem
Ni u sebe.
U ime prošlih vremena
Kada smo ljubav bili
Samo sa tobom sam žena
Ne daj da klonem, mili.
Negde na nebu imaćeš
Zapisano dobro delo
Jer jedno napuklo srce
Zbog tebe je opet celo.
Već u prvim rečenicama Aneksa 7 Daytonskog mirovnog sporazuma garantira se pravo na povratak i pravo na imovinu svim građanima BiH.
Iako je prošlo preko 30 godina od potpisivanja Sporazuma, mnogi građani u FBiH i dalje se bore za nešto što se podrazumijeva – raspolaganje vlastitom imovinom.
Zloupotrebljavajući zakonsku osnovu prema kojoj se nekretnine mogu uknjižiti na onog tko ih koristi preko 20 godina, mnogim građanima FBiH se na ovaj način oduzima privatno vlasništvo.
Posebno su ovome izloženi Hrvati koji upravo zbog otimačine imovine ne žive u FBiH, i koji su često nesvjesni da im je moguće oteti imovinu na ovaj način. Ovakvih primjera je jako mnogo u Sarajevu, Tuzli, Zenici, ali i manjim mjestima.
Međutim, država nije u stanju garantirati pravo na imovinu ni građanima koji žive u toj imovini, što uvjetuje pravnu nesigurnost svim građanima.
Zaštita prava na imovinu jedno je od temeljnih ljudskih prava, i upravo se na ovakvim stvarima vidi koliko nam je potrebna institucionalno uređena država i stabilan politički poredak.
Na žalost, u FBIH su institucije i političke organizacije najčešći pokretači otimanja imovine.
Jer, zapravo, svaki dan nam se dogodi nešto lijepo. No, radi posla, obaveza, napora koje ulažemo svaki dan, ne obratimo pozornost na to da smo živi i zdravi, te da nam je Bog podario još jedan dan. Važno je da smo mu zahvalni na svakom danu! Pa bio dan dobar ili loš, nije važno – tu smo! Cijeli život je izmjena uspona i padova. Kad nam sve ide predobro, zaboravimo se zahvaliti Bogu na tim danima, a upravo kad smo najsretniji moramo se najviše zahvaljivati Bogu, i tako pokazati da se ne obraćamo Bogu samo kad nam je teško, već i kad nam je dobro! Zato, kad se ustaneš, neka prvo što kažeš bude “dobro jutro, Bože”. Već s tvojim jutarnjim ritualom, na primjer kavom, nasmiješi se i reci Bogu: Bože, hvala ti! Zatim zamoli Boga da te prati kroz taj dan. 
Navečer mu se svakako zahvali za taj dan.
