Povijest ne pamti samo one koji su se rodili u Hrvatskoj. Pamti i one koji su, kada je bilo najteže, odlučili stati uz hrvatski narod i braniti njegovu slobodu. Jedan od njih je general Rahim Ademi.
Kao školovani časnik JNA mogao je ostati dio vojske koja je sudjelovala u agresiji na Republiku Hrvatsku. Umjesto toga, napustio je JNA i pridružio se stvaranju Hrvatske vojske, svjesno birajući put časti, odgovornosti i slobode.
U rujnu 1991. godine imao je jednu od ključnih zapovjednih uloga u obrani Šibenika. Nasuprot hrvatskim braniteljima stajale su snage JNA pod zapovjedništvom Ratka Mladića, čiji je plan bio zauzeti Šibenik, izbiti na Jadransko more i presjeći Hrvatsku. Hrvatski branitelji taj su plan zaustavili i obranili grad, ostvarivši jednu od prvih velikih pobjeda u Domovinskom ratu.
General Ademi kasnije je izjavio kako smatra da je upravo kod Šibenika Ratko Mladić doživio svoj prvi veliki vojni poraz. Ta pobjeda pokazala je da odlučnost, zajedništvo i ljubav prema domovini mogu nadjačati brojčano i tehnički nadmoćnijeg neprijatelja.
Nakon obrane Šibenika, Rahim Ademi nastavio je služiti Hrvatskoj u Domovinskom ratu te je dao značajan doprinos obrani i oslobađanju okupiranih hrvatskih područja. Za svoju službu promaknut je u čin generala i odlikovan hrvatskim državnim odličjima.
Rahim Ademi dokazao je da domoljublje nije pitanje mjesta rođenja, nego karaktera, časti i djela. Njegovo ime zauvijek će ostati zapisano među ljudima koji su stali uz Hrvatsku onda kada je bilo najpotrebnije.
Heroji se ne mjere riječima, nego djelima. Hrvatska pamti i poštuje sve one koji su joj bili vjerni u najtežim trenucima.
Ima sada vec pola godine kako me nazvao Ziza da mi kaze radosnu vijest da je konacno dobio mirovinu Hrvatskog branitelja. Kaze pomogao mu je doktor Jelecevic i neki zapovjednik iz Mahale , zaboravio sam mu ime. U Hrvatskoj su sve pronasli i sve mu priznali.
Ja poznam Zizu jako dobro i mi smo dobri prijatelji. Ispricali smo se jedan drugom o svemu i svacemu .
Ziza je iz Ostre Luke i kada je poceo ovaj rat njegov otac i njih cetvorica brace su se dobrovoljno prijavili u Hrvatsku vojsku i HVO.
Ziza i jedan njegov brat su biciklima otisli za Vukovar.Od tamo su ih poslali za Zagreb.
Tamo su ih razdvojili i brat odlazi u gardu a Ziza u HOS . To je bila jedinica sa puno stranih dobrovoljaca iz Argetine , Australije, Amerike i drugih zemalja.Bilo je dosta i Albanaca, Siptara.
Dobili su svi nove crne uniforme i dobro naoruzanje .Njih su odmah poslali za Gospic .
Bilo je tu i mladih cura koje uzmu mitraljez i pucaju po cetnicima . Mirko Norac je njima tada bio vodic. Kaze Mirka su budili da ih vodi a on bi spavao i tesko se budio.
Medjutim u medjuvremenu je doslo do neki politicki problema i oni vise ne dobijaju iz Zagreba hranu i municiju.Nije se imalo sto jesti tako da su odlucili zauzeti kasarnu JNA.
To su na kraju i uradili ali Srbi to nisu znali i ujutro dodju Srpski vojnici i trasporteri pred kasarnu .Mi kaze vicemo KO JE a oni odgovaraju Beli Orlovi
Pustili su ih unutra i sve ih pohapsili.
Ziza je onda poslije sa svojom grupom otisao za Dubrovnik da njega brani .
Kada je rat poceo u Posavini Ziza je dosao u Ostru Luku i tu vodio svoju grupu . Dolazili su mu ocevi mladi ljudi sa molbom da im cuva sina .
Da bi poslije rata Ziza bio odbacen zato sto on nije ta stranka HDZ vec pravas .
Ziza je dobar ko kruv ali kada se napije on onda ne pozna nikoga i on je tada u rovu i bori se .
Sada je napokon dobio mirovinu ali to je kasno.
Dobro je da makar ostatak zivota prozivi zivot dostojan covjeka.
Mi imamo i u Domaljevcu heroja prosloga rata koji radi teske poslove u Njemackoj . Ima ih vise.
Necu mu reci ime ali i on je bio na ratistu u Hrvatskoj. Dosao je u Domaljevac i donio specijalni snajper .Kada su Srbi radili napad i kada je prijetilo da ce pasti linija, tada se cuje pucanj iz njegovog snajpera .Napad staje i cuje se jaukanja kod cetnika . Ubio im je zapovjednika …
28 je zareza na toj pusci . Poslije rata taj covjek je odbacen i onda su ga pijanog nasi domaci klosari udarali i izivljavali se nad njime ..
Vecina nasih branitelja je sada Dijaspora a te Plakete Zlatne sto umjesto njih prima Slavko Matic su jednostavno sprdnja sa braniteljima.
Na fotografiji Ziza i njegova braca .
Lijep pozdrav svima o posebno za moga ZISKU ! @Top-Fans
Zašto je 18. rujna 1991. za branitelje Federacije Bosne i Hercegovine zamijenjen datumom 8. travnja 1992.? To je pitanje koje zaslužuje odgovor i reagiranje nadležnih.Za Fenix-magazin piše: Ante KukrikaNaime, u Zakonu o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, datum 18. 9. 1991. nije bio slučajno naveden, jer je i Ustavni sud Federacije u svojoj odluci konstatirao da je razdoblje od 18. 9. 1991. do 23. 12. 1996. zakonom utvrđeno kao relevantno razdoblje za status na osnovi kojeg se stječu prava iz tog Zakona.
A taj datum, 18. 9. 1991., početak je agresije na općinu Ravno u BiH. I to se može dokazati jer su tada Hrvati branili svoje domove u Istočnoj Hercegovini.
Međutim, iako i gore navedeni zakon u članku 2. priznaje razdoblje rata, kao i Ustavni sud, te s time povezuje i prava branitelja i njihovih obitelji, parlamentarci su usvojili izmjene Zakona i uveli članak 50. b, kojim se pravo na braniteljski dodatak računa tek od 8. 4. 1992.
Ovo je i laiku jasno: izostavljeno je razdoblje u kojem su Hrvati, uglavnom pripadnici HVO-a, branili svoje domove, i on je ovim dodatkom članka 50. b poništio prava hrvatskih branitelja da dobiju braniteljski dodatak počevši od 18. 9. 1991. godine. Dakle, još se uvjetuje da je branitelj morao biti najmanje godinu dana branitelj da bi ostvarivao pravo na braniteljski dodatak. To znači da branitelji koji su branili svoj dom od 18. 9. 1991. do 8. 4. 1992. i zbog nekog razloga više nisu bili u statusu branitelja, ne mogu ostvariti to svoje pravo za tih šest mjeseci provedenih na ratištu.
Diskriminacija je riječ koja može opisati ovakvu odredbu Zakona, i to ona posredna, jer je jasno da je diskriminirana jedna skupina ljudi koji imaju hrvatsku nacionalnost i njihova se borba ne priznaje jer tada još nisu bili uključeni Bošnjaci, s obzirom na to da se tadašnji predsjednik Alija Izetbegović 6. listopada 1991., kao predsjedavajući Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine, obratio građanima BiH putem Televizije Sarajevo i rekao: „Zapamtite, ovo nije naš rat. Neka ga vode oni koji žele da ga vode. Mi ne želimo taj rat.”
Nakon toga je 8. 4. 1992. Predsjedništvo RBiH proglasilo neposrednu ratnu opasnost i formiralo „Štab TO RBiH”, a 9. 4. je donijelo odluku o objedinjavanju svih naoružanih sastava na teritoriju Republike BiH. Dakle, nakon skoro sedam mjeseci borbe za obranu od agresije u kojima su sudjelovali branitelji uglavnom hrvatske nacionalnosti, jer su napadnuta mjesta u istočnoj Hercegovini bila s pretežito hrvatskim stanovništvom.
I onda se postavlja pitanje: zašto u jednom zakonu egzistiraju u dva članka različiti datumi za početak određenih prava?
Parlament nije dao razuman razlog zašto sužava prava branitelja iz reda hrvatske nacionalnosti i zašto priznaje početak prava na braniteljsku naknadu od 8. 4. 1992. godine, a ne od 18. 9. 1991. godine.
Naravno, zakonodavac ima pravo propisati posebne uvjete za novčane naknade, ali mora dati razumno i objektivno opravdanje, a što se u ovome slučaju nije dogodilo.
Jer ne može postojati opravdanje da se izbriše pravo jednog naroda koji je stao prvi u zaštitu svog doma za vrijeme agresije, i koji je datum i priznat kao početak agresije, kako od samog zakona tako i od Ustavnog suda BiH, a s time i vezana prava branitelja počevši od 18. 9. 1991. godine.
Hrvatski branitelji HVO-a ne traže privilegiju, nego traže da budu jednaki pred zakonom.
I ovo nije poziv na podjelu branitelja po nacionalnosti, ali se mora ukazati na to da je ta odredba članka 50. b upravo diskriminirala hrvatske branitelje.
Stoga datum, tj. 8. 4. 1992., ne smije zamijeniti datum 18. 9. 1991. Između njih je gotovo sedam mjeseci ljudskih života, odluka, strahota, otpora i poginulih. Ovo pitanje zaslužuje odgovor Parlamenta, Vlade, pravne struke, a ako isti ne daju odgovor, onda i Ustavnog suda Federacije.
Vlada Federacije mora objasniti zašto je u obrazloženju prijedloga za izmjenu zakona od 2026. izričito navela da se braniteljski dodatak uvodi kao mjesečna naknada od 8. 4. 1992. do 23. 12. 1995. umjesto 18. 9. 1991. do 23. 12. 1995. godine, kako stoji u članku 2. istog zakona.
Parlamentarci moraju odgovoriti zašto su prihvatili takav prijedlog Vlade, koji je diskriminatoran, suprotan Zakonu i Odluci Ustavnog suda Federacije.
Zašto se onome koji je branio Bosnu i Hercegovinu od 18. 9. 1991. danas kaže da je njegov ratni put pravno vrijedio, ali ne i kada se računa braniteljski dodatak?
Članovi predsjedništva HNS-A Barbariću i Previšiću(objava vaših nastupa) “dostavite Zapisnik sa sjednice predsjedništva HNS-a radi se o promjeni karaktera Domovinskog rata sto je nedopustivo
Uvaženi članovi predsjedništva HNS-a” onaj cl. 2 nema veze sa clanom 50b u smislu da su u koliziji, jer ovdje se radi o dodatku i parlament ima pravo propisivati uvjete i oznacavati periode od kada ce se neki dodaci primati.Medutim moze se traziti kod Ustavnog suda da se proglasi neustavnim odredba cl. 50b, jer nije dato valjano obrazlozenje zasto se ne priznaje pravo od 18.9.1991 god do 8.4.92.g., posebno ako se statisticki dokaze da su u tom periodu samo jedna grupacija koja pripada hrvatskom narodu, onda je to i posredna diskriminacija Nasi parlamentarci su krivi sto su prihvatili 8.4.92 kao pocetak tih primanja.
Stana Buric (opcinski Odbor HDZ BIH RAVNO) Trazi ocitovanje članova predsjedništva HNS-a i svih Federalnih Zastupnika koji su glasovali
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE
OO HDZ BiH Ravno: Hrvatskim braniteljima oduzeto je gotovo sedam mjeseci rata – tražimo hitnu izmjenu Zakona!
Ravno, 3. kolovoza 2026.
Općinski odbor HDZ-a BiH Ravno najoštrije prosvjeduje protiv zakonskog rješenja kojim se braniteljski dodatak obračunava tek od 8. travnja 1992. godine, iako važeći propisi za pripadnike Hrvatskog vijeća obrane kao početak ratnog razdoblja priznaju 18. rujna 1991. godine.
Ovim zakonom hrvatskim braniteljima izbrisano je gotovo sedam mjeseci ratnog puta – mjeseci u kojima su branili svoje domove, svoje obitelji, hrvatski narod i Bosnu i Hercegovinu. Takvo rješenje nije samo pravno nedosljedno nego i duboko nepravedno prema ljudima koji su prvi uzeli oružje u obranu.
Posebno zabrinjava činjenica da je iz obračuna izostavljeno upravo razdoblje u kojem su se dogodila prva velika stradanja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ravno je 1. listopada 1991. godine postalo prvo mjesto u Bosni i Hercegovini izloženo otvorenoj agresiji i sustavnom razaranju od strane JNA. Dana 18. studenoga 1991. godine u Kijevu Dolu počinjen je težak zločin nad hrvatskim civilima u kojem su ubijeni svi civili koji su se toga dana zatekli u selu. To je prvi genocid u BiH. Ti događaji ostaju trajni podsjetnik da je rat za Hrvate u Bosni i Hercegovini počeo mjesecima prije datuma koji je zakonodavac odabrao za obračun braniteljskog dodatka.
Hrvati Bosne i Hercegovine nisu počeli braniti svoju domovinu 8. travnja 1992. godine. Branili su je od prvih napada, kada su bili prepušteni sami sebi. U tim danima tadašnji predsjednik Predsjedništva tadašnje Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović izjavio je: „Ovo nije naš rat.” Ta je izjava ostala trajno upisana u povijesno sjećanje hrvatskog naroda jer je izrečena u trenutku kada je Ravno već bilo razoreno, a hrvatski civili ubijani i protjerivani.
Neprihvatljivo je da više od trideset godina nakon tih događaja politički predstavnici FBiH dopuste donošenje zakona kojim se zanemaruje razdoblje u kojem su hrvatski branitelji prvi stali u obranu Bosne i Hercegovine.
Ako važeći zakon za pripadnike HVO-a priznaje da je ratno razdoblje započelo 18. rujna 1991. godine, tada ne postoji razumno ni dosljedno obrazloženje zbog kojeg se isto razdoblje ne priznaje pri obračunu braniteljskog dodatka. Jedan pravni sustav ne može istodobno priznati isto razdoblje za jedna prava, a osporavati ga za druga.
Smatramo da je tijekom donošenja Zakona propušteno zaštititi interese hrvatskih branitelja. Hrvatski branitelji imaju pravo očekivati da legitimno izabrani predstavnici štite njihova prava, a ne da prihvaćaju zakonska rješenja koja ih stavljaju u nepovoljniji položaj.
Zato zahtijevamo od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da hitno pokrene izmjene Zakona o braniteljskom dodatku i ispravi ovu nepravdu. Tražimo da se obračun braniteljskog dodatka uskladi s važećim propisima koji za pripadnike HVO-a priznaju početak ratnog razdoblja od 18. rujna 1991. godine.
Uz ovu inicijativu dostavljamo i dio arhivske dokumentacije te preslike samo dijela tadašnjih dnevnih novina iz jeseni 1991. godine. Dokumenti jasno svjedoče o kronologiji događaja, razaranju Ravnog i stradanju hrvatskog stanovništva te predstavljaju podsjetnik na činjenice koje se ne smiju prešutjeti niti izbrisati zakonskim rješenjima.
Povijest se ne može mijenjati zakonom. Ono što su hrvatski branitelji proživjeli i obranili između 18. rujna 1991. i 8. travnja 1992. godine ne može biti izbrisano iz njihove žrtve niti iz kolektivnog sjećanja hrvatskog naroda.
Općinski odbor HDZ-a BiH Ravno
NOVI BRANITELJSKI ZAKON
Број 59 – Страна 62 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 5. 8. 2026.
Član 50.b
(Uslovi)
(1) Pravo na borački dodatak u smislu ovog zakona može
ostvariti demobilizirani branilac pripadnik Oružanih
snaga koji je učestvovao u odbrani Bosne i Hercegovine
u periodu od 08.04.1992. godine do 23.12.1995. godine,
najmanje 1 (jednu) godinu i članovi porodice poginulog
ili umrlog branioca bez obzira na period učešća u
Oružanim snagama, koji su korisnici prava u skladu sa
odredbama Zakona o pravima branilaca i članova
njihovih porodica.
(2) Iznos boračkog dodatka za članove porodica poginulog ili
umrlog branioca obračunavat će se za period od
08.04.1992. godine do 23.12.1995. godine.
(3) Federalno ministarstvo će donijeti propis o načinu,
uslovima i dokumentaciji potrebnoj za ostvarivanje prava
iz člana 50.a ovog zakona u roku od 60 dana od dana
stupanja na snagu ovog Zakona.
Član 50.c
(Utvrđivanje iznosa boračkog dodatka)
(1) Lica iz člana 50.b ovog zakona mogu ostvariti pravo na
borački dodatak u iznosu od 1,50 KM po mjesecu učešća
u odbrani Bosne i Hercegovine.
(2) Vlada Federacije BiH će odlukom vršiti usklađivanje
mjesečnog iznosa boračkog dodatka.
Član 50.d
(Nadležnost za prvostepeno rješavanje)
(1) Nadležna gradska/općinska služba za boračko-invalidsku
zaštitu, prema mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva,
rješava u prvom stepenu o pravu na borački dodatak.
(2) Po zahtjevu lica iz člana 50.b stav (1) ovog zakona koje
ima prebivalište u entitetu Republika Srpska, o pravu na
borački dodatak u prvom stepenu rješava najbliža
gradska/općinska služba za boračko-invalidsku zaštitu u
Federaciji BiH, u odnosu na mjesto njegovog
prebivališta, vodeći računa o teritorijalnoj i
komunikacijskoj pogodnosti.
(3) Za lica iz člana 50.b stav (1) ovog zakona koja imaju
prebivalište u Brčko Distriktu BiH, o pravu na borački
dodatak rješava nadležna služba za boračko-invalidsku
zaštitu Brčko Distrikta BiH.
Član 50.e
(Od kada se pravo priznaje)
Licima koja ispunjavaju uslove za priznavanje prava,
borački dodatak pripada od prvog dana narednog mjeseca od
dana podnošenja zahtjeva.
Član 50.f
(Odlučivanje po žalbi)
(1) Protiv prvostepenog rješenja o pravu na borački dodatak
dopuštena je žalba.
(2) Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostavljanja
rješenja.
(3) Po žalbi izjavljenoj protiv prvostepenog rješenja odlučuje
Federalno ministarstvo.
(4) Protiv rješenja donesenog po žalbi, može se pokrenuti
upravni spor kod nadležnog suda.
(5) Prvostepeno rješenje podliježe reviziji. Reviziju obavlja
Federalno ministarstvo. Revizija odlaže izvršenje
rješenja.
(6) U postupku revizije Federalno ministarstvo može dati
saglasnost na prvostepeno rješenje ili ga poništiti ili
ukinuti i samo drugačije riješiti upravnu stvar.
Član 50.g
(Prestanak prava na borački dodatak)
(1) Pravo na borački dodatak prestaje smrću korisnika prava.
(2) Pravo na borački dodatak ne može se prenijeti na drugo
lice.
(3) Član uže porodice korisnika prava dužan je u roku od 15
dana od dana nastanka promjene prijaviti prvostepenom
organu promjenu koja utiče na prestanak prava.
(4) Prvostepeni organ će po službenoj dužnosti na osnovu
prijave ili saznanja na drugi način o razlogu za prestanak
prava, donijeti rješenje o prestanku prava, sa posljednjim
danom mjeseca u kojem je nastupio razlog za prestanak
prava.
Član 50.h
(Način isplate i izvještavanje)
(1) Novčana sredstva za ostvarivanje i korištenje prava na
borački dodatak za lica iz člana 50. b ovog zakona
osigurat će se u Budžetu Federacije BiH.
(2) Prvostepeni organ vodi kompletnu evidenciju o
korisnicima koji ostvaruju pravo iz člana 50. a ovog
zakona.
(3) Federalno ministarstvo vodi evidenciju o izvršenim
isplatama i o tome kvartalno izvještava Vladu Federacije
BiH.
Član 50.i
(Povrat sredstava)
(1) Lice kome je isplaćeno novčano primanje prema ovom
zakonu na koje nije imalo pravo, dužno je vratiti primljeni
iznos.
(2) U slučaju smrti lica iz stava (1) neosnovano isplaćeni
novčani iznos boračkog dodatka dužni su vratiti njegovi
nasljednici ili pravni sljednici.
(3) Za nepravilne isplate koje su nastale kao greška organa
koji je vodio postupak, nepravilno isplaćena sredstva
nadoknadit će organ koji je učinio grešku i odgovarajući
iznos će vratiti u Budžet Federacije BiH.
Član 50.j
(Kontrola namjenskog trošenja sredstava)
Federalno ministarstvo vrši inspekcijski nadzor i kontrolu
namjenskog trošenja sredstava namijenjenih za ostvarivanje
prava na borački dodatak.”
Član 6.
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana
objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”, a
primjenjivat će se od 01.01.2027. godine.
Potpredsjedavajuća
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Dr. sci. Azra Okić, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, s. r.
Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne
i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O PRAVIMA RAZVOJAČENIH
BRANITELJA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, koji
je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na
Сриједа, 5. 8. 2026. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 59 – Страна 63
sjednici Zastupničkog doma od 28.7.2026. godine i na sjednici
Doma naroda od 30.7.2026. godine.
Broj 01-02-1-381-01/26
31. srpnja 2026. godine
Sarajevo
Predsjednica
Lidija Bradara, v. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVIMA
RAZVOJAČENIH BRANITELJA I ČLANOVA
NJIHOVIH OBITELJI
Članak 1.
U Zakonu o pravima razvojačenih branitelja i članova
njihovih obitelji (“Službene novine Federacije BiH”, br. 54/19,
29/22, 81/23 i 60/24), u članku 4. stavak (1) iza točke p) dodaje
se nova tačka r) koja glasi:
“r) braniteljski dodatak.”
Članak 2.
U članku 19. u st. (1) do (5) riječi: “prethodne godine”
zamjenjuju se riječima: “2024. godine, usklađene za sva
pripadajuća povećanja.”
Članak 3.
U članku 21. u stavku (1) riječi: “prethodne godine”
zamjenjuju se riječima: “2024. godine, usklađene za sva
pripadajuća povećanja.”
Članak 4.
Članak 26. u stavku (1) točka b) riječi: “prethodne
godine” zamjenjuju se riječima: “2024. godine, usklađene za
sva pripadajuća povećanja.”
Članak 5.
Iza članka 50. dodaje se novi odjeljak “r) Braniteljski
dodatak” i novi čl. 50.a, 50.b, 50.c, 50.d, 50.e, 50.f, 50.g, 50.h,
50.i i 50.j koji glase:
“Članak 50.a
(Pojam)
Braniteljski dodatak u smislu ovog zakona je mjesečna
novčana naknada razvojačenim braniteljima i članovima
obitelji poginulog ili umrlog branitelja koji su korisnici prava
sukladno odredbama Zakona o pravima branitelja i članova
njihovih obitelji, a koja se priznaju pod uvjetima, na način i u
visini propisanim ovim zakonom.
Članak 50.b
(Uvjeti)
(1) Pravo na braniteljski dodatak u smislu ovog zakona može
ostvariti razvojačeni branitelj pripadnik Oružanih snaga
koji je učestvovao u obrani Bosne i Hercegovine u
razdoblju od 08.04.1992. godine do 23.12.1995. godine,
najmanje 1 (jednu) godinu i članovi obitelji poginulog ili
umrlog branitelja bez obzira na razdoblje učešća u
Oružanim snagama, koji su korisnici prava sukladno
odredbama Zakona o pravima branitelja i članova
njihovih obitelji.
(2) Iznos braniteljskog dodatka za članove obitelji poginulog
ili umrlog branitelja obračunavat će se za razdoblje od
08.04.1992. godine do 23.12.1995. godine.
(3) Federalno ministarstvo će donijeti propis o načinu,
uvjetima i dokumentaciji potrebnoj za ostvarivanje prava
iz članka 50.a ovog zakona u roku od 60 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Članak 50.c
(Utvrđivanje iznosa braniteljskog dodatka)
(1) Osobe iz članka 50.b ovog zakona mogu ostvariti pravo
na braniteljski dodatak u iznosu od 1,50 KM po mjesecu
učešća u obrani Bosne i Hercegovine.
(2) Vlada Federacije BiH će odlukom vršiti usklađivanje
mjesečnog iznosa braniteljskog dodatka.
Članak 50.d
(Nadležnost za prvostepeno rješavanje)
(1) Nadležna gradska/općinska služba za braniteljsko-
invalidsku zaštitu, prema mjestu prebivališta podnositelja
zahtjeva, rješava u prvom stupnju o pravu na braniteljski
dodatak.
(2) Po zahtjevu osobe iz članka 50.b stavak (1) ovog zakona
koja ima prebivalište u entitetu Republika Srpska, o pravu
na braniteljski dodatak u prvom stupnju rješava najbliža
gradska/općinska služba za braniteljsko-invalidsku
zaštitu u Federaciji BiH, u odnosu na mjesto njegovog
prebivališta, vodeći računa o teritorijalnoj i
komunikacijskoj pogodnosti.
(3) Za osobe iz članka 50.b stavak (1) ovog zakona koje
imaju prebivalište u Brčko Distriktu BiH, o pravu na
braniteljski dodatak rješava nadležna služba za
braniteljsko-invalidsku zaštitu Brčko Distrikta BiH.
Članak 50.e
(Od kada se pravo priznaje)
Osobama koja ispunjavaju uvjete za priznavanje prava,
braniteljski dodatak pripada od prvog dana narednog mjeseca
od dana podnošenja zahtjeva.
Članak 50.f
(Odlučivanje po žalbi)
(1) Protiv prvostupanjskog rješenja o pravu na braniteljski
dodatak dopuštena je žalba.
(2) Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostavljanja
rješenja.
(3) Po žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja
odlučuje Federalno ministarstvo.
(4) Protiv rješenja donesenog po žalbi, može se pokrenuti
upravni spor kod nadležnog suda.
(5) Prvostupanjsko rješenje podliježe reviziji. Reviziju
obavlja Federalno ministarstvo. Revizija odlaže izvršenje
rješenja.
(6) U postupku revizije Federalno ministarstvo može dati
suglasnost na prvostupanjsko rješenje ili ga poništiti ili
ukinuti i samo drugačije riješiti upravnu stvar.
Članak 50.g
(Prestanak prava na braniteljski dodatak)
(1) Pravo na braniteljski dodatak prestaje smrću korisnika
prava.
(2) Pravo na braniteljski dodatak ne može se prenijeti na
drugu osobu.
(3) Član uže obitelji korisnika prava dužan je u roku od 15
dana od dana nastanka promjene prijaviti prvostupanj-
skom organu promjenu koja utječe na prestanak prava.
(4) Prvostupanjski organ će po službenoj dužnosti na temelju
prijave ili saznanja na drugi način o razlogu za prestanak
prava, donijeti rješenje o prestanku prava, sa posljednjim
danom mjeseca u kojem je nastupio razlog za prestanak
prava.
Članak 50.h
(Način isplate i izvještavanje)
(1) Novčana sredstva za ostvarivanje i korištenje prava na
braniteljski dodatak za osobe iz članka 50. b ovog zakona
osigurat će se u Proračunu Federacije BiH.
(2) Prvostupanjski organ vodi kompletnu evidenciju o
korisnicima koji ostvaruju pravo iz članka 50. a ovog
zakona.
Број 59 – Страна 64 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 5. 8. 2026.
(3) Federalno ministarstvo vodi evidenciju o izvršenim
isplatama i o tome kvartalno izvještava Vladu Federacije
BiH.
Članak 50.i
(Povrat sredstava)
(1) Osoba kojoj je isplaćeno novčano primanje prema ovom
zakonu na koje nije imalo pravo, dužna je vratiti primljeni
iznos.
(2) U slučaju smrti osobe iz stavka (1) neosnovano isplaćeni
novčani iznos braniteljskog dodatka dužni su vratiti
njegovi nasljednici ili pravni sljednici.
(3) Za nepravilne isplate koje su nastale kao greška organa
koji je vodio postupak, nepravilno isplaćena sredstva
nadoknadit će organ koji je učinio grešku i odgovarajući
iznos će vratiti u Proračun Federacije BiH.
Članak 50.j
(Kontrola namjenskog trošenja sredstava)
Federalno ministarstvo vrši inspekcijski nadzor i kontrolu
namjenskog trošenja sredstava namijenjenih za ostvarivanje
prava na braniteljski dodatak.”
Članak 6.
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana
objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”, a
primjenjivat će se od 01.01.2027. godine.
Dopredsjedateljica
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Dr. sci. Azra Okić, v. r.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, v. r.
1328
На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације
Босне и Херцеговине, доносим
УКАЗ
О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ЕЛЕКТРОНСКОМ
НОВЦУ
Проглашава се Закон о електронском новцу, који је
усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на
сједници Представничког дома од 28.07.2026. године и на
сједници Дома народа од 19.05.2026. године.
Број 01-02-1-390-01/26
03. августа 2026. године
Сарајево
Предсједница
Лидија Брадара, с. р.
ЗАКОН
О ЕЛЕКТРОНСКОМ НОВЦУ
ДИО ПРВИ – ОПШТЕ ОДРЕДБЕ
Члан 1.
(Предмет Закона)
Овим законом уређују се појам електронског новца,
послови издавања и откупа електронског новца, издаваоци
електронског новца, услови за оснивање, пословање и
престанак рада друштва за издавање електронског новца,
посебна категорија издаваоца поштанског електронског
новца, надзор над обављањем послова издавања
електронског новца, те заштита права и интереса ималаца
електронског новца у Федерацији Босне и Херцеговине (у
даљем тексту: Федерација).
Члан 2.
(Усклађеност са прописима Европске уније)
Овим се Законом врши дјелимично усклађивање са
одредбама Директиве 2009/110/ЕЗ Европског Парламента
и Савјета од 16. септембра 2009. године о оснивању,
обављању дјелатности и бонитетном надзору пословања
институција за електронски новац те о измјени директива
2005/60/ЕЗ и 2006/48/ЕЗ и стављању ван снаге Директиве
2000/46/ЕЗ, 32009Л0110.
Члан 3.
(Појмови)
(1) Поједини изрази употријебљени у овом закону имају
сљедећа значења:
која чини новчано потраживање према
издаваоцу тог новца, а издата је након пријема
новчаних средстава ради извршавања платних
трансакција и прихвата је физичко или правно
лице које није издавалац тог новца, при чему
електронски новац не укључује дигитални запис
валуте коју није издала и за чију вриједност не
гарантује централна банка нити други орган
јавног сектора, те која нема правни статус новца
или валуте;
б) друштво за издавање електронског новца је
финансијска организација, која има својство
правног лица и којој је Агенција за банкарство
Федерације БиХ (у даљем тексту: Агенција)
издала дозволу као институцији за издавање
електронског новца, те над којом Агенција врши
надзор и друге надлежности у складу са овим
законом;
ц) издавалац електронског новца је правно лице
које испуњава услове за издавање електронског
новца прописане овим законом;
д) ималац електронског новца (у даљем тексту:
ималац) је физичко или правно лице коме се
издаје или је издат електронски новац, односно
које се обратило издаваоцу електронског новца
ради издавања тог новца, као и свако друго
физичко или правно лице које има новчано
потраживање из тачке а) овог става;
е) ималац физичко лице је лице које је корисник
финансијске услуге електронског новца, а које
закључује уговор о издавању електронског
новца у сврхе које нису намијењене његовој
пословној или другој комерцијалној дјелатно-
сти;
ф) дистрибутер је физичко или правно лице које
обавља дистрибуцију и/или откуп електронског
новца у име и за рачун друштва за издавање
електронског новца, али које у његово име не
пружа платне услуге;
г) просјечни неискоришћени електронски новац
јесте просјечан укупан износ финансијских
обавеза које се односе на издати електронски
новац на крају сваког календарског дана у
претходних шест мјесеци и који се израчунава у
складу са овим законом;
х) трајни носач података је средство које
кориснику платних услуга омогућава чување
података упућених лично њему на начин да му
ти подаци остану доступни за будућу употребу
током периода примјереног сврси података и
Hrvatski generali, brigadiri i političari, zašto ste digli ruku
Usvajanjem spornog zakonskog rješenja kojim se početak ostvarivanja braniteljskog prava veže uz 8. travnja 1992. godine, nanesena je teška nepravda hrvatskim braniteljima i izbrisan dio njihova stvarnog ratnog puta. Zbog toga Čapljinska neovisna stranka traži jasnu političku odgovornost čelnika stranaka čiji su zastupnici podržali ovaj zakon te je službeno zatražila sazivanje izvanredne sjednice Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Njihovi priopćenje prenosimo u nastavku:
Usvajanjem zakona kojim se početak ostvarivanja braniteljskog prava veže uz 8. travnja 1992. godine, hrvatskim braniteljima nije napravljena samo materijalna nepravda. Otvoreno je mnogo ozbiljnije pitanje, a to je pitanje njihovog ratnog puta, priznanja njihove žrtve i načina na koji ćemo sutra pisati povijest.
Jer 8. travnja 1992. nije početak obrane hrvatskog naroda. Prije tog datuma postojali su ljudi koji su se organizirali, postojale su postrojbe, postojala je obrana i postojali su oni koji su već bili spremni položiti život za svoje domove i narod.
To nisu političke interpretacije, nego činjenice koje se ne mogu izbrisati jednim datumom u zakonu.
Zato danas ne pitamo samo zastupnike i izaslanike ZAŠTO STE DIGLI RUKU?
Ovo pitanje uputili smo i predsjednicima hrvatskih političkih stranaka čiji su zastupnici i izaslanici glasovali za ovakvo zakonsko rješenje. Jer predsjednici stranaka ne mogu biti odgovorni samo za dobre odluke svojih predstavnika, a od loših se ograđivati.
Ako su njihovi zastupnici i izaslanici glasovali za zakon koji iz prava hrvatskih branitelja izostavlja dio njihova stvarnog ratnog puta, onda hrvatska javnost ima pravo znati je li to bio stav njihove stranke i jesu li tako glasovali uz suglasnost stranačkog vodstva?
Ako nisu zašto nakon glasovanja nema reakcije? Posebno kada među onima koji su podigli ruku postoje ljudi s činovima, odlikovanjima i vlastitim ratnim putem.
Od njih se očekuje više, ne zato što su iznad drugih, nego zato što njihova funkcija i ratna prošlost nose dodatnu odgovornost.
Mi ne tražimo još jednu izjavu kako su branitelji temelj hrvatskog naroda, tražimo da se to pokaže djelima. Ako je pogreška napravljena, treba je ispraviti. Ako nije, neka nam se javno objasni zašto je prihvatljivo da se dio ratnog puta hrvatskih branitelja zakonski zanemari.
Zato smo, ispred Čapljinske neovisne stranke, poduzeli konkretan korak.
Uputili smo zahtjev za sazivanje izvanredne sjednice Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Istodobno smo se obratili predsjednicima hrvatskih političkih stranaka koje imaju svoje zastupnike i izaslanike, tražeći da se jasno odrede prema ovom pitanju i preuzmu političku odgovornost.
Sada više nema prostora za šutnju, nema prostora za prebacivanje odgovornosti na pojedince, nema prostora za još jedno obećanje da će se „voditi računa o braniteljima“.
Sada treba djelovati, jer branitelji nisu tražili da im netko pokloni prava. Ta su prava ostvarili svojim ratnim putem, svojim godinama, svojim ranama i životima svojih poginulih suboraca. I zato ne pristajemo da se njihov ratni put određuje političkim datumom koji ne odgovara stvarnom tijeku obrane, jer povijest se ne donosi glasovanjem. Mi smo svoj stav jasno pokazali, sada je red na vama.
Pero Barbarić – Pepi odgovorio Previšiću: “Objavi dokaze ili mi se javno ispričaj”
prije 10 sati
Ratni zapovjednik PPN-a Gavran 2 i predsjednik Hrvatskog saveza HKDU – Hrast Pero Barbarić – Pepi reagirao je na videobjavu Pere Previšića, predsjednika ČNS-a i člana Predsjedništva HNS-a, objavljenu 14. kolovoza 2026. godine.
Barbarić odbacuje navode prema kojima je sudjelovao u donošenju odluke o određivanju datuma početka Domovinskog rata te javno poziva Previšića da objavi dokaze za svoje tvrdnje ili da ih povuče i uputi javnu ispriku. U nastavku njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
Priopćenje Pere Barbarića – Pepija
Pokušaj obmane javnosti: LAŽNE TVRDNJE G. PERE PREVIŠIĆA
Poštovana javnosti,
Dužan sam reagirati na navode kojima je g. Pero Previšić, predsjednik ČNS-a i član Predsjedništva HNS-a, u svojoj videobjavi od 14. kolovoza 2026. godine, objavljenoj na svom Facebook profilu pod naslovom „Hrvatski generali, brigadiri… zašto ste digli ruku“, javno i lažno optužio mene, Peru Barbarića – Pepija, da sam tobože digao ruku za prijedlog o određivanju datuma početka Domovinskog rata.
U svojoj interpretaciji povijesnih događaja vezanih za početak Domovinskog rata, g. Previšić sebe postavlja u poziciju vrhovnog tumača istine gdje izostavlja određene kontekstne činjenice koje su itekako važne za razumijevanje tih događaja.
Zbog vjerodostojnosti svojih tvrdnji poziva se na autoritet pokojnog Ludviga Pavlovića, te stvara negativni kontekst za odstrel u koji ubacuje sve one koji se ne slažu sa njegovim „državotvornim“ pogledima i stavovima glede sadašnje politike HNS-a i tumačenja povijesti.
U ovom kontekstu g. Previšić je, iz još neutvrđenih razloga, pokušao obmanuti javnost javnom prozivkom mene, pri čemu pokušava stvoriti dojam da sam tobože sudjelovao u donošenju odluke o utvrđivanju datuma početka Domovinskog rata, tvrdeći da sam na nekakvom tijelu, na kojem se odlučivalo o toj odluci, podigao ruku za njezino donošenje – odluku s kojom se g. Previšić ne slaže.
Odgovorno tvrdim da nikad nisam vidio tekst o kojem g. Previšić govori, nisam bio upoznat sa sadržajem i okolnostima donošenja takve odluke, niti sam bio član bilo kojeg tijela koje je takvu odluku donijelo.
Što se tiče odluke koju spominješ, u međuvremenu sam i nju provjerio, kao i navode koje iznosiš u svom videu, a koji su također neistiniti.
Istina je da nitko nije dirao Zakon FBiH koji kaže da je rat počeo 18. 9. 1991. godine napadom na općinu Ravno. Međutim, zakonodavac se opredijelio da se braniteljski dodatak isplaćuje za razdoblje od mobilizacije do demobilizacije, dakle ne za vrijeme neposredne ratne opasnosti niti za vrijeme provedeno u dragovoljačkim postrojbama.
Kod egzistencijalne naknade obračun se, pak, vrši za razdoblje od 18. 9. 1991. do 22. 4. 1996. godine. Što se tiče početka i kraja rata, oni su definirani generalnim zakonom o braniteljima i članovima njihovih obitelji.
Prema tome, nema nikakve osnove da me se dovodi u bilo kakvu vezu s takvom odlukom, bila ona dobra ili loša. A pogotovo nema osnove da me se na temelju takve lažne tvrdnje pokušava prikazati kao nekoga tko je izdao branitelje i vrijednosti za koje sam se i sam borio. Nakon 30 godina od rata i svih bitaka u kojima sam svojim djelima, više nego riječima, pokazao tko sam i za što sam se borio, takve su tvrdnje posebno teške i neprihvatljive.
Pero, imenjače, ja se nemam čega stidjeti kad je u pitanju Domovinski rat, u kojem sam sa svojim suborcima izabrao najteži i najopasniji način borbe. Kad je bilo najpotrebnije, zajedno sa svojim suborcima osnovao sam i ustrojio jednu od najelitnijih postrojbi GS-a, koja je na najvišoj razini dobila sve bitke na ratištima od Dubrovnika do Male Manjače.
Ponosan sam i na tridesetogodišnje razdoblje poraća, u kojem sam, iako nisam institucija, 24 sata dnevno rješavao bezbrojne probleme braniteljske populacije, bilo da je riječ o statusu, bolničkim liječenjima ili drugim potrebama.
Ta danonoćna briga za svoje ratne suborce daleko je teža i zahtjevnija od objave nekoliko videa na braniteljsku temu, često u politikantske svrhe.
Sve su to vrlo jake i čvrste činjenice koje nije moguće jednim lažnim političkim pamfletom srušiti i od mene napraviti izdajnika branitelja i braniteljskih vrijednosti.
Imenjače, i ako dopustiš da se koristim rječnikom kojim se ti koristiš, jedini koji bi se zaista trebao stidjeti jesi ti.
Zato što si bezočno javno izrekao laž na račun jednog ratnog zapovjednika, čovjeka za kojeg si sam puno puta rekao, citiram te: „U svom životu nisi sreo časnijeg, hrabrijeg i poštenijeg Hrvata od Pere Barbarića.“
Na ovaj način pokušao si nanijeti štetu ne samo meni nego i mojoj obitelji, te izazvati dodatne podjele i zbunjenost među braniteljima, iznoseći lažne tvrdnje kojima pokušavaš branitelje i javnost navesti na pogrešne zaključke.
Sve to si pokušao napraviti pod krinkom politikantske borbe za prava branitelja.
Ako je moja jedina odgovornost, odnosno krivnja zbog koje više nisam tako veliki Hrvat u tvojim očima, to što se nalazim u HRVATSKOM (NE SRPSKOM ILI BOŠNJAČKOM) NARODNOM SABORU, i ako sam zbog toga zaslužio da me stavljaš u negativan kontekst te ako zbog našeg političkog neslaganja zaslužujem javnu prozivku, onda neka bude potpuno jasno:
PERO BARBARIĆ – PEPI I HRAST bezrezervno podržavaju kandidaturu Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH i aktualnu politiku HNS-a na čelu s dr. Draganom Čovićem.
Vjerujem da se danas, zahvaljujući Bogu i povoljnim političkim okolnostima koje su nastale djelovanjem administracije Donalda Trumpa, pojavila prilika za konačno rješenje hrvatskog pitanja i da tu PRILIKU NE SMIJEMO IZGUBITI ZBOG MEĐUSOBNIH SUKOBA, TAŠTINE I POLITIČKIH EKSPERIMENATA.
Vjerujem da upravo ovakav HNS, sa svim svojim manama i vrlinama, ima autoritet, organizaciju, međunarodni kapacitet i politički sustav koji može omogućiti da ova prilika ne bude propuštena.
Jer možda popravnog više neće biti.
Sve drugo u ovom povijesnom trenutku smatram NEODGOVORNIM POLITIČKIM EKSPERIMENTIMA ljudi čiji sam rad i karakter imao priliku izbliza upoznati u posljednjih 20 godina.
Ti dobro znaš, imenjače, kao i oni koji me dobro poznaju, da ono što radim – radim iz uvjerenja, bez osobne koristi i kalkulacija što ću dobiti ili izgubiti, vodeći se isključivo interesima hrvatskog naroda, za koji sam platio visoku cijenu i u ratu i u miru.
Od politike i svoje uloge u HNS-u ja i moja obitelj dobili smo samo muku i probleme.
Ako netko ima dokaze da ja ili članovi moje obitelji imamo neku osobnu korist, neka me javno raskrinka kao varalicu i prevaranta. Bit ću mu neizmjerno zahvalan.
I na kraju – hvala Bogu što vjerujem da je sudbina našeg naroda ipak u Božjim rukama.
Jer više od 1.600 masovnih grobnica svjedoči o žrtvi hrvatskog naroda koja je bila zalog naše slobode i naše budućnosti.
A da našu povijest ne vodi Bog, koji postavlja granice zlu koje ne može prijeći, pa makar se pjenilo koliko god želi, mi bismo devedesetih godina, u dobroj vjeri, za svog vođu izabrali nekog ustašu iz Višića i svi bismo završili u NOVOM BLEIBURGU.
I za kraj, javno pozivam g. Previšića da, ako posjeduje bilo kakav dokaz za svoje tvrdnje, taj dokaz i objavi javnosti.
Ako takve dokaze nema, očekujem da povuče svoju ishitrenu osudu i da mi se javno ispriča. To bi bio minimum odgovornosti prema meni, mojoj obitelji, mojim suborcima i javnosti.
Ratni zapovjednik PPN Gavran 2 Brigadir Pero Barbarić – Pepi i PREDSJEDNIK Hrvatskog saveza HKDU -Hrast
