Connect with us

Uncategorized

ODLAZAK TIHOG LAVA HERCEGOVAČKE POLITIKE: Preminuo Ilija Kožulj, ministar, diplomat i čovjek koji je gradio, a ne galamio

Published

on

U Mostaru, gradu koji pamti više povijesti nego što bi itko normalan poželio nositi na plećima, tiho je otišao još jedan od onih ljudi koji su djelovali u pozadini, bez previše reflektora, ali s dugim tragom. Ilija Kožulj, bivši ministar u vladi Hrvatske republike Herceg-Bosne, preminuo je u 86. godini, nakon duže bolesti, kako je objavila njegova obitelj. I sad, naravno, svi će reći isto: bio je važan, bio je utjecajan, bio je “ugledan”. A zapravo, bio je jedan od rijetkih koji je nešto radio bez potrebe da o tome svakodnevno viče.

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini obnašao je dužnost ministra prometa i veza, što u onim okolnostima nije značilo samo asfalt i telefone, nego logistiku opstanka. U zemlji koja se raspadala po šavovima, promet nije bio pitanje komfora nego preživljavanja. Nakon rata, u prvom sazivu Vijeća ministara BiH, nastavio je raditi kao pomoćnik ministra za promet i veze, ostajući u sektoru koji rijetko donosi političke bodove, ali uvijek nosi odgovornost. Smatralo ga se jednim od ljudi koji su gurali priču o autocesti na koridoru Vc, toj beskonačnoj balkanskoj metafori – cesti koja se stalno gradi, a nikad ne završi, baš kao i država kroz koju prolazi.

Kožulj nije ostao samo u birokratskim okvirima. Bio je i veleposlanik u Španjolskoj, što zvuči glamurozno dok ne shvatiš da predstavljaš zemlju koja se još pokušava definirati sama sebi, a kamoli drugima. Paralelno s tim, bio je aktivan u gospodarstvu, kao suosnivač više tvrtki, što znači da je znao kako izgleda realni sektor, a ne samo onaj iz uredskih mapa i političkih govora. Takvi ljudi obično ne ostavljaju velike parole iza sebe, nego konkretne tragove – projekte, firme, ideje koje nastavljaju živjeti i kad njih više nema.

Možda najtiši, ali i najteži dio njegove ostavštine leži u onome što se danas rijetko spominje bez kalkulacije – humanitarnom djelovanju. Financirao je podizanje spomenika za četvero bošnjačke djece ubijene u minobacačkom napadu tijekom hrvatsko-bošnjačkog rata u zapadnom Mostaru. U zemlji gdje se mrtvi često broje po nacionalnom ključu, a empatija dolazi s fusnotama, takav potez nije bio politički oportun, nego ljudski. I zato je ostao zapamćen.

Posljednji ispraćaj održava se danas u Mostaru. Grad će, kao i uvijek, nastaviti dalje – promet će teći, projekti će se obećavati, politike će se lomiti. Ali ostaje pitanje koje se rijetko postavlja naglas: koliko je još ljudi poput njega ostalo, onih koji nešto naprave, a da ne traže aplauz? Ili smo to već odavno zamijenili glasnijima, ali praznijima.

Klub HDZ BiHKlub HDZ BiHMinistarstvo prometa i komunikacija

Continue Reading

EKONOMIJA

Milanović pozvao Plenkovića na hitan sastanak, a premijer odgovorio: “Neka zove Vučića”

Published

on

Predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović uputio je danas dopis predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću.

Hrvatskapolitika

Poštovani gospodine predsjedniče Vlade,

obavještavam Vas da sam, kao Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, donio Zapovijed da Oružane snage Republike Hrvatske neće sudjelovati na vojnom mimohodu u Parizu 14. srpnja 2026. Za provedbu spomenute Zapovijedi odgovoran je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid.

S obzirom na to da je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske izložen pritiscima iz Vlade Republike Hrvatske kroz koje se od njega traži nepoštivanje i neprovođenje Zapovijedi Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika OSRH, predlažem Vam hitan sastanak na kojemu ćemo raspraviti te okolnosti kojima se izravno ugrožava sustav zapovijedanja u OSRH. Ugrožavanje sustava zapovijedanja ozbiljno ugrožava i stabilnost cjelokupnog sustava obrane, što predstavlja ozbiljan problem i traži jasno vraćanje svih aktera u Ustavom i zakonima propisane okvire, stoji u dopisu predsjednika Zorana Milanovića, a kojeg potpisuje njegov glasnogovornik Nikola Jelić.

Plenković odgovorio Milanoviću: Neka zove Vučića

Premijer Plenković kratko je odgovorio Milanoviću prilikom dolaska na sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a.

– Neka zove Vučića, rekao je premijer misleći na predsjednika Srbije. /Hina/HMS/

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Uncategorized

Hercegovci za Hrvatsku — i u ratu i u miru. 

Published

on

HERCEGOVINA NE TREBA OPRAVDANJE — POVIJEST GOVORI! 🇭🇷
Za sve one koji broje Hercegovcima “hrvatska krvna zrnca”, evo službenog podatka — neoborivog dokaza povezanosti i ljubavi Hercegovine i Hrvatske.
Kada se stvarala Hrvatska, prvu postrojbu činilo je čak 90% Hercegovaca, što je iznenadilo i samog prvog predsjednika, Franju Tuđmana.
I u Domovinskom ratu Hercegovci su u velikom broju ostavljali svoje živote, svoju krv i dijelove tijela na bojišnicama.

U miru, ostali uz vrh države, uz predsjednika, uz Hrvatsku.
To nisu priče. To su imena, ljudi i djela.
Hercegovci nisu “manje Hrvati”.
Hercegovci su tamo gdje je najteže — prvi❗️

Uz najpoznatije ministra Šuška iz Širokog Brijega i generala Ljubu Ćesića Rojsa iz Rakitna, tu su i general Jozo Miličević iz Ograđenika (Čitluk) te general Mile Ćuk iz Rame, zapovjednik Prvog hrvatskog gardijskog zbora – Predsjednikove garde. Između Šuška i Tuđmana bio je upravo Ćuk. To su bili ljudi od najvećeg povjerenja.
Ima tu još mnogo naših i odanih koji nisu na toj fotografiji: general Ivan Tolj iz Blatnice (Čitluk), general Miljenko Filipović iz Crvenica (Tomislavgrad), general Ivan Kapular iz Zvirića (Međugorje)

General Božo Kožul iz Ljutog Doca (Široki Brijeg) bio je među prvim redarstvenicima te među onima koji su sudjelovali na Plitvicama.
Također, general Zdravko Andabak iz Livna bio je među prvima na Plitvicama.
General Krešimir Ćosić obnašao je dužnost zamjenika ministra obrane kod ministra Gojka Šuška od ožujka 1996. godine do 3. siječnja 2000. godine.
Jedan od glavnih pomoćnika ministra Šuška za financije bio je general Miljenko Galić iz Ljubotića (Široki Brijeg), a tu je i general Miljenko Crnjac iz Širokog Brijega.
Popis je predug — ovo su samo neki od istaknutih. Sve je to već zapisano u povijesti, da se zna i da se ne zaboravi.
Sve ove podatke možete pronaći i na internetu — tko je što obnašao i kakvu je ulogu imao. Ima ih još mnogo…

Hercegovci za Hrvatsku — i u ratu i u miru.

Autor:Hercegovka.net
#hercegovkanet

Continue Reading

KULTURA

MISIŠTE NA BILIMA 43. GODINE

Published

on

 

Na slici je fra. Bogdan Ćubela sa bratom Petrom
Ćubela, fra Bogdan (Mirko) (1913.-1979.), rođen u Grabovoj Dragi (župa Mostarski Gradac). Pastoralno je djelovao kao kapelan u Grudama (1939.-1941.) i Kočerinu (1941./42.), a potom u Rakitnu kao kapelan (1942./43.) i župnik (1943.-1948.) župnik do77.u Glavatičevu. Preminuo je u Konjicu 1979. na Markovdan.
Mater mi je pričala da me je fra Bogdan dok je bio u mostarskom samostanu krstio i pritom me zvao Blago, jer je prije toga krstio dijete koje je imalo to ime. Za vrijeme mog prvog izlaska iz ratnog Mostara u Gradacu na moru mi profesor Križan Čuljak ispriča kako je sa njime pio crno vino i jeo pršut u Glavatičevu na Veliki petak. Kum mi jednom reče tešku obiteljsku priču kako je rođeni otac tražio od fra Bogdana da se skine iz franjevaca i da se oženi jer su mu braća bila pobijena na Bilima 45.. Njihova imena su bila na popisu žrtava Jasenovca iako su ubijeni kilometer iznad svoje kuće u Grabovoj Dragi.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba