Connect with us

EKONOMIJA

Jajacka vecer u Zagrebu

Published

on

U organizaciji Udruge prijatelja kraljevskog grada Jajca, u Zagrebu održana 2. Jajačka večer.

Sinoć sam kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, poručio kako je najveća vrijednost Jajca njegovi ljudi koji su kroz povijest znali ostati ponosni i uspravni, te koji su znali čuvati svoje ime, svoju vjeru i svoj identitet.

Također, poručio sam sinoć, da kroz ovo druženje, kroz sve aktivnosti koje rade u svom profesionalnom i osobnom životu svjedoče o ljubavi prema zavičaju, prema svom narodu, prema svojoj povijesti i baštini. Svjedoče da, iako su iz raznoraznih razloga, napustili svoje domove i svoj zavičaj, nisu se odrekli ni svojih korijena ni Bosne i Hercegovine. Čak štoviše. Napori koje čine usmjereni su na dobrobit našeg naroda u toj zemlji.

2. Jajačka večer u Zagrebu, koja se održava i pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, okupila je preko 400 sudionika iz svih područja života kako grada Jajca tako i Zagreba te Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Continue Reading

EKONOMIJA

Ljubuški primjer uspješnog gospodarskog i turističkog razvoja i ulaganja u kvalitetu života

Published

on

U Ljubuškom je održan sastanak dužnosnika HDZ-a BiH posvećen razvojnim smjernicama grada Ljubuškog s posebnim naglaskom na infrastrukturne projekte, demografske mjere i turističke potencijale ovoga kraja. Sastanku su nazočili predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović, domaćin susreta, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Ljubuški, dopredsjednik Vlade Federacije BiH i ministar financija Federacije BiH Toni Kraljević, gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić, kao i članovi Gradskog odbora HDZ-a BiH Ljubuški.Galerija 2

 

Istaknuto je kako Ljubuški posljednjih godina bilježi kontinuiran gospodarski i turistički razvoj, potvrđujući status jedne od najperspektivnijih lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini. Posebno je naglašeno kako prirodne ljepote, među kojima se izdvaja vodopad Kravica, privlače sve veći broj domaćih i stranih turista, čime turizam postaje jedan od ključnih oslonaca daljnjeg razvoja grada.Galerija 4

Razgovaralo se i o važnosti prometne povezanosti i prekogranične suradnje s Republikom Hrvatskom, kao i o uspješnoj suradnji Ljubuškog s brojnim gradovima i općinama s obje strane granice. Istaknuto je kako blizina europske granice predstavlja snažan razvojni potencijal za gospodarstvo, turizam i ulaganja, ali i dodatnu priliku za jačanje ukupne kvalitete života lokalnog stanovništva.Galerija 5

 

Poseban naglasak stavljen je na demografske mjere koje Grad Ljubuški provodi s ciljem poticanja ostanka mladih obitelji i stvaranja kvalitetnijih uvjeta za život. Kao primjeri odgovorne i dugoročno usmjerene politike izdvojene su subvencije za kupnju prve nekretnine mladim obiteljima, naknade za rodilje te osiguravanje prijevoza za djecu, što predstavlja konkretan doprinos demografskoj obnovi i potpori obiteljima.

U kontekstu infrastrukturnog razvoja istaknuto je kako je Grad Ljubuški uspješno aplicirao na javni poziv Federalnog ministarstva prometa i komunikacija s projektom „Izgradnja kružnog toka Trseljevina“, za koji su odobrena sredstva u iznosu od 319.218,89 KM. Naglašeno je kako se radi o jednom od značajnijih prometnih zahvata koji će doprinijeti većoj sigurnosti svih sudionika u prometu, ali i boljoj protočnosti na tom području.

 

Također, među prioritetnim projektima izdvojeni su obnova i uređenje prostora Duhanske stanice te izgradnja novog vatrogasnog doma, kao važni infrastrukturni zahvati usmjereni na unapređenje javnih sadržaja, sigurnosti i kvalitete života građana Ljubuškog.Galerija 3

Predsjednik HDZ BiH dr. Dragan Čović i dopredsjednica Darijana Filipović zaključili su kako će se kroz sve razine vlasti nastaviti pružati snažna potpora projektima koji doprinose ravnomjernom razvoju lokalnih zajednica, jačanju gospodarstva i stvaranju uvjeta za ostanak i opstanak hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

OO HDZ BiH Ljubuški
Ljubuški
gospodarski razvoj

Continue Reading

EKONOMIJA

Ministrica Blagica Leko: Zakoni o plaćama donose najveći rast plaća u ŽZH do sada

Published

on

Vlada Županije Zapadnohercegovačke usvojila je Prijedlog zakona o plaćama i naknadama korisnika županijskog Proračuna i Prijedlog Zakona o plaćama i naknadama policijskih službenika ŽZH.

Usvajanju istih prethodile su javne rasprave na nacrte spomenutih zakonskih rješenja.

Budući da je riječ o zakonima koji se po prvi put donose u ovoj županiji, a reflektiraju se na sve proračunske korisnike, isti su izazvali veliko zanimanje sindikata i javnosti, te je tijekom javnih rasprava zaprimljen značajan broj sugestija i komentara. Prilikom izrade Prijedloga spomenutih zakona Ministarstvo financija ŽZH većinu ih je uvažilo.

Dopredsjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke i ministrica financija Blagica Leko u intervju za Fenu objašnjava razloge zbog kojih su navedeni zakoni upućeni u proceduru, te što oni ustvari donose za proračunske korisnike ove županije.

-Ono što prvo želim istaknuti i naglasiti, a čime se špekulira u javnosti, je da se stupanjem na snagu Zakona o plaćama i naknadama korisnika županijskog Proračuna, kao i Zakona o plaćama i naknadama policijskih službenika ŽZH ne ukidaju prava proračunskih korisnika ove županije. Naprotiv, usvajanje spomenuta dva zakona preduvjet je za rast plaća svih proračunskih korisnika u ovoj županiji, kaže ministrica.

Leko ističe kako je novac za rast plaća osiguran u Proračunu Županije Zapadnohercegovačke za 2026. godinu.

-Budući da su nacrti spomenutih zakona o plaćama bili u završnoj fazi, prilikom izrade Proračuna ŽZH za 2026. godinu smo uzeli u obzir njihovu primjenu zbog čega je u 2026. godini proračunska stavka koja se odnosi na bruto plaće i naknade proračunskih korisnika u odnosu na Izmjene i dopune proračuna za 2025. godinu podignuta za 9.478.300 konvertibilnih maraka, navodi Leko.

Osvrnuvši se na razloge donošenja naglasila je kako je područje plaća i naknada u federalnim tijelima uređeno Zakonom o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Federacije BiH kojim je utvrđena obaveza županija da donesu svoje zakone o plaćama, a na što revizija kontinuirano podsjeća.

Porezni savjeti

Stoga su prilikom izrade Nacrta, a potom i Prijedloga zakona o plaćama i naknadama korisnika županijskog Proračuna koeficijenti koji se odnose na državne službenike usklađeni s onima iz federalnog zakona, dok su za djelatnike škola dodijeljeni novi.

-Na ovaj način mi po prvi put u Županiji Zapadnohercegovačkoj uvodimo jasan i jedinstven sustav plaća i naknada za sve korisnike Proračuna kojim se na cjelovit način uređuju plaće i naknade izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija, savjetnika, pravobranitelja i drugih nositelja pravnih funkcija, državnih službenika, namještenika kao i zaposlenika u osnovnim i srednjim školama. Utvrđuju se ključni elementi sustava plaća, način određivanja osnovice, platni razredi i koeficijenti kao i vrste dodataka i naknada koje pripadaju zaposlenicima čime se osigurava ujednačen pristup u ostvarivanju prava iz radnog odnosa. Posebno se uređuju i pojedina prava kao što su naknade za prijevoz, topli obrok, regres, bolovanje kao i druga materijalna prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Uz navedeno Zakon propisuje donošenje podzakonskih akata i pravilnika radi potpune i dosljedne primjene u praksi, pojašnjava ministrica Leko.

Osnovna plaća

Kada je riječ o Zakonu o plaćama i naknadama policijskih službenika ŽZH, njime se među ostalim jasno uređuju plaće i naknade, platni razredi i koeficijenti za platne razrede policijskih službenika.

-Ovaj zakon se temelji na načelima jednakosti, odnosno osiguravanja iste osnovne plaće za isti čin kao i načelima transparentnosti i fiskalne odgovornosti te detaljno razrađuje prava na naknade, obuhvaćajući naknade za prekovremeni rad, rad u otežanim uvjetima, noćni rad i rad u dane praznika te naknade koje proizlaze iz socijalne zaštite policijskih službenika poput bolovanja, porodiljnog dopusta i drugih okolnosti od značaja za radno – pravni status, dodaje ona.

Leko je podsjetila i na činjenicu kako su kolektivni ugovori potpisani s reprezentativnim sindikatima na snazi, te da su sve sugestije i komentari na spomenute nacrte zakona zaprimljeni putem javnih rasprava razmotreni, a većina ih i ugrađena u Prijedloge.

Tako su primjerice u Prijedlogu zakona o plaćama i naknadama korisnika županijskog Proračuna koeficijenti za učitelje i nastavnike dodatno uvećani, dok je Prijedlogom Zakona o plaćama i naknadama policijskih službenika ŽZH po prvi put povećan dodatak na ovlaštenja policajcima.

Umjesto ranijih 30 i 40 % sada ovi dodaci iznose 35 i 45 %.

Leko je zaključila kako je Ministarstvo financija uvijek otvoreno za razgovore sa sindikatima, a sve s ciljem dugoročnog stvaranja što boljih uvjeta za proračunske korisnike uz očuvanje fiskalne stabilnosti županije.

FENA

Continue Reading

EKONOMIJA

Dio magistralne ceste Grude- Ljubuški- Čapljina izmješta se iz naseljenih mjesta

Published

on

JP Ceste FBiH raspisale su natječaj za nabavu usluga izrade idejnih projekata s dispozicijom objekata za izmještanje magistralne ceste M6 Grude – Ljubuški – Čapljina, na dionici Vitina – Tasovčići, odnosno trasi Podledinac – Lipno – raskrižje na M17.4, ukupne duljine oko 26 kilometara.

Procijenjena vrijednost javne nabave iznosi 128.205 KM bez PDV-a, a riječ je o otvorenom postupku za nabavu usluga. Okvirni sporazum nije predviđen.

Kako je navedeno u natječajnoj dokumentaciji, ponude se primaju do 9. lipnja 2026. godine do 12 sati na protokol ugovornog tijela, piše eKapija.

Izmještanje trase izvan naselja

Iz JP Ceste FBiH navode kako je najveći dio magistralne cestovne mreže u Federaciji Bosne i Hercegovine izgrađen prije 40 do 50 godina, zbog čega postojeća infrastruktura više ne može u potpunosti odgovoriti suvremenim prometnim potrebama.

Magistralna cesta M6, ukupne duljine 86 kilometara, povezuje Grude, Ljubuški i Čapljinu te predstavlja jednu od ključnih prometnica za šire područje Hercegovine.

Iako se kroz redovno održavanje stanje ceste održava na zadovoljavajućoj razini, problem predstavljaju loša geometrija trase i velika naseljenost uz samu cestu, zbog čega je razina usluge značajno smanjena.

U natječajnoj dokumentaciji ističe se kako je jedino dugoročno rješenje izmještanje trase M6 izvan gusto naseljenih područja.

Problem je, kako navode, odavno prepoznat pa su prethodnih godina izrađeni brojni projekti i studije, među kojima su glavni projekt za magistralnu cestu M6 Posušje – Grude – Ljubuški iz 2007. godine, idejni projekt obilaznice Čapljine iz 2014. godine, kao i projekt rekonstrukcije i rehabilitacije regionalne ceste R425a.

Novih 26 kilometara magistralne ceste

U međuvremenu su se prometne okolnosti značajno promijenile izgradnjom autoceste na Koridoru 5C i čvorišta Zvirovići, kao i planiranjem brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica Hrvatske, zbog čega je bilo potrebno prilagoditi plansku i projektnu dokumentaciju novim prometnim tokovima.

Projekt izmještanja trase M6 obuhvaća povezivanje čvorišta Podledinac preko područja Grljevića, Cerna i Miletine s čvorištem Zvirovići i magistralnom cestom M17.

Kako se navodi, tijekom 2024. godine projektantska kuća Divel iz Sarajeva izradila je idejno rješenje izmještanja trase, nakon konzultacija s općinskim i županijskim službama, pri čemu je usvojena varijanta trase usklađena s planovima lokalnih zajednica i predviđenim prometnim koridorima.

Projektirana cesta prolazi u blizini naselja Borajna, Grljevići, Lipno i Cerno.

Cilj novog natječaja je dodatna razrada usvojene varijante kroz izradu idejnog projekta, uključujući dispoziciju objekata na trasi, prijedloge zaštite kosina, kao i vrste i lokacije propusta.

Natječajnom dokumentacijom ostavljena je mogućnost manjih situacijskih i visinskih korekcija trase kako bi se dobila optimalna inženjerska rješenja za buduću prometnicu i prateće objekte./HMS/

 

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

 

 

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba