Connect with us

EKONOMIJA

Hoće li se Hrvatima vratiti bar dio otetih prava prije zatvaranja OHR-a?

Published

on

Sjedište ureda visokog predstavnika u Sarajevu

Nakon istupa američke predstavnice u UN-u Tammy Bruce jasno je da su dani kolonijalne uprave nad BiH, koja je trajala više od 30 godina, bez pravnog uporišta u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, preko tzv. visokog predstavnika, odbrojani. Mandat sljedećeg visokog predstavnika će biti ograničen, njegov zadatak će biti ovlasti prenijeti na lokalne lidere, uživajte u samoupravljanju i suverenitetu…,nedvosmislena je bila Bruce.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Izjava američke diplomatkinje je “hladan tuš” za bošnjačke političare, koji na visokog predstavnika i gledaju kao izvanjskog tutora koji će i dalje ispunjavati njihove želje za centralizacijom i unitarizacijom i biti batinu za hrvatske i srpske političare koji se tome protive. I većina njih su to doista i bili. Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, kojim je upravljao tadašnji američki veleposlanik Thomas Muller uništio je Hercegovačku banku i konstittutivnost Hrvata u FBiH, omogućujući Bošnjacima izbor jedne trećine hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda i s tom jednom trećinom formiranje Federalne vlade bez stranke ili stranaka za koje je glasala većina Hrvata. Petritsch je ukinuo i hrvatski veto u Vladi FBiH i u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave, kao odgovora na izbacivanje Hrvata iz federalne vlasti, smijenio čak 450 izabranih hrvatskih dužnosnika.

Britanac Pady Ashdown dok je radio na centralizaciji FBiH i BiH nametnuo je Mostaru konsocijacijski model, kakav ne postoji nigdje u jedinicama lokalne samouprave u BiH. Austrijanac, Valentin Inzko, veliki katolik koji je redovito odlazio u Međugorje, legitimirao je nezakonito uspostavljenu platformašku Vladu FBiH, bez stranaka koje su dobile podršku 90 posto hrvatskih birača- katolika, uvođenjem nove matematičke formule prema kojoj je 5 trećina od 17.

Kada je lider SDA Bakir Izetbegović uoči prošlih izbora, odbacujući dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH Hrvatima zaprijetio “raskidanjem okova” visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je u Izborni zakon, u izbornoj noći, povećavajući broj izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda sa 17 na 23 i prag za kandidiranje čelnika FBiH sa 6 na 11. Time je spriječio ponovni pokušaj formiranja vlasti u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji bez predstavnika većinske hrvatske izborne volje. No, istovremeno je ukinuo veto u nacionalnim klubovima uvođenjem kataloga pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje hrvatskog vitalnog nacionalnog interesa i dalje je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom klubu, no tim mehanizmom Hrvati više ne mogu oboriti ni jedan zakon jer o tome je li ugrožen njihov vitalni nacionalni interes ne odlučuju oni sami, već Ustavni sud FBiH, u kojem većinu imaju “probosanski sudci”.

U Sarajevu uporno ponavljaju laž kako je Schmidt ovim pogodovao HDZ BiH. Istina je da je on svojom intervencijom onemogućio formiranje Vlade FBiH bez predstavnika Hrvata, ali je istovremeno omogućio preglasavanje Hrvata u Domu naroda, njihovoj zadnjoj brani od majorizacije, što se potvrdilo i nametanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, uz sponzorstvo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, bez ijednog hrvatskog glasa.

Nakon 30 godina međunarodnog intervencionizma, iza kojeg su ključnu ulogu imale SAD, pozicija Hrvata u BiH, kao državotvornog naroda, konstituenta FBiH i BiH, u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji BiH je potpuno devastirana, dok na razini BiH Bošnjaci i dalje bez problema mogu uz bošnjačkog birati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Američka veleposlanica u UN-u jasno je dala do znanja da je tomu došao kraj. Sada je ključno pitanje hoće li se bar djelomično Hrvatima vratiti mehanizmi zaštite ustavne jednakopravnosti, koje su im posredo oduzele ranije američke administracije. Bruce je najavila “ograničeni mandat” sljedećeg i posljednjeg visokog predstavnika, ne isključujući mogućnost da on bude i Amerikanac.

U skladu s Trumpovom politikom “America First” aktualnoj američkoj administraciji je primarni cilj rješenje pitanja državne imovine kako bi se  realizirao projekt Južne plinske interkonekcije, odnosno prodaja američkog plina Bosni i Hercegovini, a potom i širenje plinske mreže prema južnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Realizacija tog projekta, međutim, neće biti moguća bez političke stabilnosti u BiH, a te stabilnosti neće biti dokle god Bošnjaci budu majorizirali Hrvate u Predsjedništvu BiH i domovina naroda, i dok im se ne vrati pozicija jednakopravng naroda predviđena Washingtonom i Daytonom.

Budući da Hrvati nemaju političke i diplomatske snage da u to uvjere Trumpovu administraciju ostala im je samo nada da će Hrvatska pokušati nagovoriti Washington da u “ograničeni mandat” posljednjeg visokog predstavnika, uz rješavanje pitanja državne imovine uključi i izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. /HMS/

Continue Reading

EKONOMIJA

MARKO LJUBIC. SA SUMNJAMA U TOMISLAVA ĆORIĆA NEMA RJEŠENJA PROBLEMA S OTPADOM..

Published

on

 

Rasprave s puno utemeljenih argumenata o ulozi, danas ministra financija Ćorića, a do nedavno ministra za sve gdje je trebalo “prilagoditi” sistem i rastvoriti državu za niz “politika”, pa zamjenika guvernera, što su upućeni krugovi tumačili kao utočište specijalcu, se nikako ne mogu svesti pod stranačko nadmetanje i predstaviti samo političkim nadjačavanjem.

Taj čovjek je uz Ninu Obuljen Koržinek ključni kadrovski simbol Plenkovićevog modela upravljanja zemljom, a treći nesretni simbol je Tomo Medved, priučeno “desničarsko” pokriće za višegodišnje srozavanje državnog poretka.

To je ključno pitanje problema s otpadom, bez detaljne analize uloge toga čovjeka i njegovog šefa, Hrvatska neće napraviti iskorak u prevenciji zastrašujućih problema, tipa ovaj problem s materijalnim otpadom, duhovnim otpadom koji sije Nina Obuljen Koržinek i kojima je ekvivalent Škugorova financijska operacija s milijardu kuna ukradenih sredstava, koja ni nakon četiri godine nije nakon USKOK-ove optužnice došla do prvoga ročišta.

To su uzroci problema sa zagađenjem i sveopćim trovanjem Hrvatske.

Ne spali li se to, džaba je spaljivati sav materijalni otpad u Gospiću, jer klica za nove eskalacije ostaje nedirnuta, pa je pitanje dana kad će eskalirati na nekom području života nacije.

Sjeme treba uništiti, a ne trošiti resurse na posljedice.

Država ne može imati povjerenje naroda bez spaljivanja tih pitanja i bez jasnih odgovora s primjerenim sankcijama cijele hijerarhije.

Continue Reading

EKONOMIJA

Vlaisavljević u Kiseljaku potpisala ugovor vrijedan 500.000 KM za športsku infrastrukture

Published

on

Federalna ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljević i načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak potpisali su ugovor o dodjeli sredstava iz kapitalnih transfera za športsku infrastrukturu za projekt Ugradnja športskih podloga sa pripadajućom opremom u Zoni športa i rekreacije.

Riječ je o značajnom ulaganju u športsku infrastrukturu koje će omogućiti stvaranje kvalitetnijih i funkcionalnijih prostora za šport, rekreaciju i aktivan život građana, posebice djece i mladih, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Ministrica Vlaisavljević je ovom prigodom istakla kako ulaganjem u športsku infrastrukturu, ulažemo u ljude jer 500.000 KM za Kiseljak nije samo financijska potpora jednom projektu nego konkretna investicija u budućnost lokalne zajednice.

Ministrica Vlaisavljević i načelnik Mišurić Ramljak razgovarali su i o daljnjem razvoju športske infrastrukture u Kiseljaku te mogućnostima nastavka suradnje Ministarstva i lokalne zajednice na projektima od značaja za građane. Potpisivanju ugovora nazočila je i predsjednica FBiH Lidija Bradara./HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Odgovori

Continue Reading

EKONOMIJA

HDZ BiH Široki Brijeg: „Ozbiljna politika nudi realno i opipljivo“

Published

on

Gradski odbor HDZ-a BiH Široki Brijeg nastavio je kampanju za Opće izbore 2026. godine susretima s članovima i simpatizerima u mjesnim zajednicama Knešpolje, Dobrič-Provo-Grabova Draga te Ciglana.

Na susretima se razgovaralo o aktualnim projektima, potrebama lokalnih zajednica, budućim razvojnim planovima, ali i važnosti predstojećih Općih izbora.

gdz bih siroki brijeg kampanja 1

Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Široki Brijeg i nositelj liste HDZ-a BiH za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke Dario Knezović kazao je kako će jedan od ključnih dijelova kampanje biti obilazak svih mjesnih zajednica i izravan razgovor s građanima.

hdz bih siroki brijeg kampanja 2

„Želimo obići sve mjesne zajednice, doći pred svoje birače i sugrađane te otvoreno porazgovarati. Sve ono što smo dosad komunicirali u takvim susretima smo realizirali ili pripremili za realizaciju. HDZ je odgovorna vlast koja radi 365 dana“, rekao je Knezović.

Govoreći o načinu vođenja kampanje, Knezović je istaknuo kako HDZ BiH želi govoriti prije svega o konkretnim rezultatima i projektima.

hdz bih siroki brijeg kampanja 3

„Ovo što slušate nisu predizborna obećanja. Nismo tipkovnica političari i Facebook političari, nego ozbiljni ljudi i ozbiljna politika koja nudi realno i opipljivo“, poručio je Knezović.

Gradonačelnik Grada Širokog Brijega Ivo Pavković govorio je o suradnji Grada, Županije i viših razina vlasti, istaknuvši kako se potrebe mjesnih zajednica rješavaju kroz određivanje prioriteta i zajedničku pripremu projekata.

hdz bih siroki brijeg kampanja 4

„Imamo 25 mjesnih zajednica i svaka od njih ima barem 25 zahtjeva. Naravno, ne možemo na sve odgovoriti u istom trenutku, ali odredimo prioritete i Grad Široki Brijeg zajedno s mjesnim zajednicama aplicira prema višim razinama“, kazao je Pavković.

Kao primjer takve suradnje izdvojio je Knešpolje, gdje se realiziraju četiri važna projekta.

hdz bih siroki brijeg kampanja 5

„Samo u Knešpolju imamo četiri takva projekta – utopljavanje škole, izgradnju rotora prema industrijskoj zoni, postavljanje nogostupa i početak izgradnje Blatske ceste“, rekao je Pavković.

hdz bih siroki brijeg kampanja 6

Govoreći o projektima na području mjesnih zajednica u kojima su održani večerašnji susreti, Pavković je istaknuo kako je u proteklom razdoblju realiziran niz infrastrukturnih i drugih projekata. Grad je asfaltirao brojne prometnice u Donjem i Gornjem Gracu, uređene su prometnice u naselju Arine, uređuje se Dom kulture u Provu, a započele su i aktivnosti na proširenju škole u Dobriču.

hdz bih siroki brijeg kampanja 8

Istaknuo je i potporu obnovi crkve u Dobriču, kao još jedan projekt usmjeren na unaprjeđenje infrastrukture na ovom području.

Da se konkretni projekti i ulaganja prepoznaju među mještanima, pokazao je i veliki odziv na održanim susretima. Mještani su u velikom broju pohodili skupove, što je ujedno bila prilika za izravan razgovor o dosadašnjim projektima, ali i o potrebama i planovima za daljnji razvoj njihovih mjesnih zajednica.

hdz bih siroki brijeg kampanja 9

O važnosti predstojećih Općih izbora i sudjelovanja hrvatskih birača govorio je i nositelj liste HDZ-a BiH za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul.

Kožul je istaknuo kako sudjelovanje u vlasti na razini BiH izravno utječe na politički položaj hrvatskog naroda, ali i na pitanja gospodarskog i demografskog razvoja.

dario knezovic hdz siroki

„Izlaskom na izbore mi se kvalificiramo za obnašanje vlasti u BiH. Obnašanje vlasti u BiH je pitanje opstanka našeg naroda na ovim prostorima. Tko vlada nosi sa sobom sve ono što jedan narod treba, političku jednakopravnost, legitimno predstavljanje, gospodarski razvoj, socijalnu stabilnost i demografski napredak“, poručio je Kožul.

Posebno je istaknuo važnost demografije i stvaranja uvjeta za ostanak mladih ljudi i obitelji.

gdz bih siroki brijeg kampanja 8

„Što će nam bilo koja politika bez mladih ljudi i mladih obitelji? To je preduvjet naše političke borbe i poziv na izbore“, kazao je Kožul.

Aktivnosti Gradskog odbora HDZ-a BiH Široki Brijeg nastavljaju se u ponedjeljak, 14. rujna susretima u Biogracima i Ljutom Docu.

hdz bih siroki brijeg kampanja 11

Skup u Biogracima održat će se u Osnovnoj školi Biograci s početkom u 18 sati, dok je susret u Ljutom Docu predviđen u područnoj školi s početkom u 19:30 sati.

predrag kozul bake hdz siroki

www.abcportal.infoHDZ BiH

Facebook komentari

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba