Connect with us

Uncategorized

AMERIČKI VOJNI POVJESNIČAR: Armija BiH je krenula na Hrvate po planu iz Sarajeva ali glavna naredba je došla iz Beograda čitaj KOS-a a u djelo je proveo glavni savjetnik Alije Izetbegovića agent iste službe Fikret Muslimović.

Published

on

Foto: Ivica Granić, privatna arhiva
Ugledni američki vojni povjesničar i bivši časnik vojske SAD-a dr. Charles R. Shrader u svojim istraživanjima i knjizi Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni (1992.-1994.) iznio je zaključke koji ozbiljno dovode u pitanje godinama nametani narativ o hrvatskoj odgovornosti za sukobe u srednjoj Bosni.
Shrader, doktor povijesti sa Sveučilišta Columbia, bivši predavač na West Pointu, Ratnoj školi i Školi Glavnog stožera američke vojske, autor brojnih znanstvenih radova te sudionik vojnih misija u Vijetnamu, Italiji i Njemačkoj, proveo je višegodišnje terensko i arhivsko istraživanje. Analizirao je tisuće dokumenata, razgovarao s brojnim sudionicima i svjedocima te obišao gotovo sva ključna bojišta srednje Bosne. Rezultat tog rada je jasan. Sukob nisu započele hrvatske snage, nego Armija BiH i to planski.
Cijela priča ispričana naglavačke
“Nakon svega što sam proučio, postalo mi je jasno da je cijela priča ispričana naglavačke”, izjavio je Shrader u jednom intervjuu, dodajući kako su međunarodni promatrači i sudovi često djelovali na temelju djelomičnih i netočnih informacija.
Prema njegovim nalazima, odluka o napadu na Hrvate donesena je u muslimanskom političkom i vojnom vrhu u Sarajevu već u jesen 1992. godine, dok su operacije na terenu započele početkom 1993.
Shrader posebno kritizira način na koji su pojedine presude ICTY-a u Haagu donesene bez potpune vojne slike događaja.
Prvi udari već u siječnju 1993.
Armija BiH već u siječnju 1993. pokreće koordinirane napade u srednjoj Bosni, s ciljem presijecanja komunikacija HVO-a, ponajprije pravca Kiseljak, Busovača, Vitez. Već 23. siječnja blokirana je regionalna prometnica kod Kaćuna, a 27. siječnja iz pravca Zenice, Lašve i Dusine započeo je snažan napad muslimanskih snaga na Busovaču, u kojem je sudjelovalo oko 8.500 vojnika. Ti su sukobi, prema Shraderu, bili uvod u veliku ofenzivu koja je započela u travnju 1993. godine.
Nakon toga otvaraju se nova žarišta u Vitezu, Travniku, Novom Travniku i drugim općinama srednje Bosne.
Pet brigada, mudžahedini i Zelena legija
U napadima je sudjelovalo najmanje pet brigada Armije BiH, vrlo šarolikog sastava, od regularnih postrojbi do mudžahedina i tzv. Zelene legije. Shrader navodi kako je riječ o ranije planiranoj operaciji Glavnog stožera Armije BiH, s ciljem razbijanja hrvatskih prostora u srednjoj Bosni i otvaranja nove bojišnice prema postrojbama HVO-a.
HVO nije imao ni plan ni snagu za ofenzivu
Američki vojni stručnjak naglašava kako HVO u srednjoj Bosni nije planirao ofenzivne operacije niti je imao kapacitete za takav pothvat.
“Svatko tko razumije vojne odnose snaga jasno vidi da Hrvati nisu započeli sukob”, zaključuje Shrader, odbacujući tvrdnje o navodnom planu etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva.
Naprotiv, smatra da je riječ o unaprijed pripremljenoj ofenzivi Armije BiH.
Propaganda presudno oblikovala percepciju
Shrader upozorava i na snažan propagandni aparat muslimanske strane, koji je, uz potporu pojedinih islamskih zemalja i njihovih medijskih i obavještajnih mreža, uspio stvoriti sliku isključive hrvatske krivnje. Istodobno su, navodi, sustavno prešućivani zločini Armije BiH, djelovanje mudžahedina, etnička čišćenja te politički dogovori i kontakti s drugom stranom.
Njegova studija do danas ostaje jedno od najdetaljnijih vojno-povijesnih istraživanja sukoba u srednjoj Bosni i predstavlja ozbiljan izazov službenim interpretacijama rata u Bosni i Hercegovini.IZVINITE SE HRVATIMA! ‼️Ajmo malo u UZP-u‼️
Armija RBiH je islamo-fašistička vojska.
Pitanje se postavlja da li je onda Islamska zajednica naredila zločine?
Bošnjački zločinački poduhvat
Popis zločina po lokacijama i datumu:
1. godina:
• Lužani, Uskoplje (12. 1. 1993.) – Pokolj civila; u borbama poginulo 64 pripadnika HVO-a
• Gusti Grab, Busovača (19. 1. 1993.) – Masakrirano 5 staraca u dobi 70–80 godina
• Dusina, Lašvanska dolina (26. 1. 1993.) – Otmica zapovjednika HVO-a, ubijeno 4 pratilaca; protjerano 3.000+ civila iz više sela
• Orlište, Konjic (23. 3. 1993.) – Ubijeno 4 civila, starost 70–80 godina
• Šušanj, Zenica (5. 4. 1993.) – 17 civila ubijeno, pretežno starci koji nisu pobjegli
• Trusina, Konjic (16. 4. 1993.) – 16 civila i 6 zarobljenih vojnika HVO-a ubijeno za sat vremena; civili korišteni kao živi štit
• Bilivode, Zenica (17./18. 4. 1993.) – 4 civila ubijena i tijela spaljena
• Grm, Zenica (18. 4. 1993.) – 6 civila ubijeno; 3 starca živa zapaljena
• Miletići, Travnik (24. 4. 1993.) – 5 civila ubijeno i izmasakrirano
• Čukle, Travnik (8. 6. 1993.) – 9 civila i 12 zarobljenih vojnika HVO-a ubijeno
• Krpeljići, Travnik (8. 6. 1993.) – 7 civila ubijeno; tijela pronašao UNPROFOR
• Maljine/Bikoše, Travnik (8. 6. 1993.) – Strijeljano 30 zarobljenih ranjenika HVO-a i civila; naknadno skrivani tragovi u masovnoj grobnici
• Vitez – dječje igralište (10. 6. 1993.) – 8 djece ubijeno granatom s položaja ABiH (dob 9–15 godina)
• Drenovnik, Kakanj (13. 6. 1993.) – 17 civila ubijeno (žene, djeca, starci)
• Slapnica, Kakanj (13. 6. 1993.) – 9 civila ubijeno
• Kraljeva Sutjeska, Kakanj (13. 6. 1993.) – 4 civila ubijeno; kuće spaljene
• Busovačke Staje, Busovača (16. 6. 1993.) – 22 osobe ubijene iz humanitarnog konvoja (14 civila + 8 vojnih pratilaca)
• Jurići, Ljubunci, Prozor-Rama (18. 6. 1993.) – 4 osobe ubijene
• Doljani, Jablanica (28. 7. 1993.) – 37 osoba ubijeno (8 civila + 29 nenaoružanih vojnih obveznika na žetvi); ~180 civila odvedeno u logor “Muzej” u Jablanici
• Bugojno (srpanj–kolovoz 1993.) – 119 Hrvata ubijeno u ratnim zločinima; 21 zatočeni HVO vojnik ritualno ubijen (dekapitacije uz mentorstvo arapskih mudžahedina); na stadionu NK Iskra zatočeno 292 logoraša – mučeni, 21 odveden i pogubljen, za 16 tijela se još traga
• Kiseljak, Žepče (16. 8. 1993.) – 15 civila ubijeno, uključujući djecu
• Zabilje, Vitez (5. 9. 1993.) – 13 zarobljenih osoba ubijeno (4 civila + 9 vojnika)
• Grabovica, Mostar (9. 9. 1993.) – 32 civila ubijena (starci, žene, djeca); lokalitet 35 km od bojišnice; mnoga tijela nikad pronađena
• Vrbica, Zavidovići (10. 9. 1993.) – 6 hrvatskih civila ubijeno
• Uzdol, Prozor-Rama (14. 9. 1993.) – 41 osoba ubijena: 29 civila (mnogi metkom u zatiljak) + 12 vojnika HVO-a
• Hudutsko, Prozor-Rama (16. 9. 1993.) – 25 vojnika HVO-a zarobljeno; 22 strijeljano, 3 odvedena u logor u Jablanici
• Kopijari, Vareš (18. 10. 1993.) – 6 civila ritualno masakrirano; nepoznat broj zarobljenih vojnika HVO-a ubijen
• Vareš (30. 10. 1993.) – 17 civila ubijeno; selo Borovica: 320 kuća spaljeno do temelja; kompletno etničko čišćenje Hrvata iz općine
• Fojnica (13. 11. 1993.) – Ubijeni franjevački svećenici fra Nikica Miličević i fra Leon Mato Migić u prostorijama samostana
• Križančevo selo, Vitez (22. 12. 1993.) – 74 osobe ubijene (vojnici i civili) tri dana prije Božića
1. godina:
• Buhine Kuće, Vitez (9. 1. 1994.) – 26 osoba ubijeno (civili i vojnici HVO-a)
#HrvatskoPitanje
#RavnopravnostNaroda
#BosnaIHercegovina
#EuropskaBosna
#DijalogOPovijesti
#PovijestBezZaborava
#HrvatskaBanovinaBosna
#BanovinaBosna
#BosanskaHrvatska
#HrvatskaPovijest
#PovijestHrvata
#HrvatiUBosni
#BosnaKrozPovijest
#KulturnaBaština
#KorijeniIIdentitet
#ČuvamoPovijest
 #ArmijeBiH
 #ZločiniArmijeBiH
 #Islam #Terorist #IslamTerorisam #Jihad #Hvo

Continue Reading

Uncategorized

HDZ BiH održao skupove u Biogracima i Ljutom Docu: Stabilna vlast u Skupštini ŽZH temelj je svih pozitivnih pomaka u županiji

Published

on

 

Gradski odbor HDZ-a BiH Široki Brijeg održao je predizborne skupove u Biogracima i Ljutom Docu, na kojima su predstavljeni kandidati i ključne poruke vezane uz predstojeće izbore.

Okupljenima su se obratili nositelj liste HDZ-a BiH za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke Dario Knezović, predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović te nositelj liste HDZ-a BiH za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul.

Dario Knezović predstavio je listu HDZ-a BiH za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke te govorio o izbornom procesu, novim tehnologijama i načinu na koji stranka želi voditi predizbornu kampanju. Knezović je u svom obraćanju istaknuo kako HDZ BiH svoju kampanju želi temeljiti na konkretnim programima i realnim obećanjima, a ne na kritikama političkih protivnika.

„Nećemo ogovarati i govoriti kako nešto ne valja“, poručio je Knezović, naglašavajući kako je tijekom kampanje važno zadržati korektan odnos prema ljudima i zajednici.

Istaknuo je i kako prilikom davanja obećanja vodi računa o realnim mogućnostima i onome što je doista moguće ostvariti.

„Kada obećavam, to je u skladu s mogućnostima i realnim. Volim reći da nešto ne može nego dati lažnu nadu, bilo da je riječ o nečijim osobnim potrebama ili većim i manjim projektima“, kazao je Knezović.

Predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović govorio je o projektima koji su realizirani u prethodnom razdoblju, ali i onima koji tek predstoje, pritom posebno izdvojivši područje obrazovanja i najavivši dogradnju Osnovne škole u Biogracima.

„U zadnjih nekoliko godina dosta smo stvari uradili na području Blata, a imamo i dosta toga za napraviti. Između ostaloga, tu je i dogradnja škole u Biogracima. U razumnom roku želimo realizirati projekt dogradnje škole i da nam svima bude na ponos kako bi sva djeca bila u jednoj smjeni“, poručio je Čović.

Uz obrazovanje, Čović je naglasio kako je rad Vlade usmjeren i na druga područja od ključne važnosti za život građana, stavljajući poseban naglasak na demografiju, obitelj, socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu. Upravo su to područja u kojima Vlada ŽZH želi nastaviti djelovati i stvarati bolje uvjete za život stanovništva.

Nositelj liste HDZ-a BiH za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul naglasio je važnost predstojećih izbora za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, ističući posebnost i položaj Županije u okviru Bosne i Hercegovine.

„Najvažniji su izbori za županijsku skupštinu. Županija Zapadnohercegovačka je izravni slijednik HR Herceg-Bosne, jedan od slijednika. To je državna zajednica“, kazao je Kožul.

Govoreći o ustavnom i institucionalnom položaju Županije, istaknuo je kako ona ima vlastite institucije i obilježja.

„Naša županija ima izvršnu i zakonodavnu vlast, ima Ustav, službeni jezik, zastavu i grb. To ne smijemo podcjenjivati. Mi smo svoji na svome najviše od svih naših Hrvata u BiH“, poručio je Kožul.

Osvrnuo se i na očekivanja HDZ-a BiH na izborima, istaknuvši kako vjeruje da će stranka ponovno imati natpolovičnu većinu u Skupštini ŽZH.

„Vjerujem da ćemo ponovno imati natpolovičnu vlast u Skupštini ŽZH. Iz te vlasti proizlaze svi pozitivni efekti naše Županije. To svi pokazatelji potvrđuju“, rekao je Kožul.

Na kraju je pozvao birače, a posebno mlade, da izađu na izbore i aktivno sudjeluju u odlučivanju o budućnosti svoje zajednice.

Predizborna kampanja HDZ-a BiH nastavlja se u utorak, 15. rujna skupovima u Buhovu i Rasnu. Skup u Buhovu bit će održan u Osnovnoj školi Buhovo s početkom u 18 sati, dok je skup u Rasnu predviđen u Osnovnoj školi Rasno s početkom u 19:30 sati.

Continue Reading

Uncategorized

Franjo Jukic..Budućnost hrvatskog naroda počinje s mladima!

Published

on

 

Sudjelovao sam na zajedničkoj sjednici Predsjedništva Mladeži HDZ-a BiH i Mladeži HDZ-a RH, koja je još jednom pokazala koliko je važno povezivati mlade ljude, razmjenjivati iskustva i zajedno graditi politike koje će našem narodu osigurati budućnost.

Posebno mi je zadovoljstvo što je s nama bila predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara, čija podrška mladima potvrđuje koliko je važno dati mladima glas, priliku i prostor da sudjeluju u odlukama koje određuju njihovu budućnost.

Kao čovjek koji živi u Banjoj Luci i poznaje naše zajednice diljem Republike Srpske, znam da mladima nisu dovoljne poruke da trebaju ostati. Moramo stvarati uvjete zbog kojih će željeti ostati, raditi, zasnovati obitelji i svoju budućnost graditi ovdje.

Zato želim biti glas politike koja će mlade slušati, uključivati i stvarati im prilike. Jer budućnost se ne gradi bez onih kojima je ostavljamo.

Dajmo mladima glas. Dajmo im priliku. Gradimo budućnost zajedno.

Continue Reading

Uncategorized

Lučić: Bit ću hrvatski član Predsjedništva BiH baš kako piše u Ustavu i na glasačkim listićima

Published

on

Kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Zdenko Lučić javno je odgovorio na tvrdnje koje je iznio Željko Komšić, dosadašnji član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, gostujući jučer na Face TV-u. Lučić je svoj odgovor objavio na Facebooku, osvrnuvši se redom na sve točke Komšićeva istupa.

Izborniproces

 

Otkrijte više
Rječnici i enciklopedije
Rođendani i imendani
Regionalna politika

 

Komšićeva ocjena vlastitog mandata

Komšić je u spomenutom istupu ustvrdio da je pobjeda kandidata kojeg podržava, Slavena Kovačevića, presudna za opstanak Bosne i Hercegovine, tvrdeći da je bolje imati u Predsjedništvu članove “na koje se može osloniti” nego one koji su, kako je rekao, “protiv”. Lučić u odgovoru podsjeća da je Komšić u Predsjedništvu BiH proveo čak četiri mandata, te postavlja pitanje što je država od toga dobila  jesu li odnosi između Hrvata i Bošnjaka poboljšani, je li BiH stabilnija i prosperitetnija, te je li zemlja bliža europskim integracijama. Odgovor na sva ta pitanja, prema Lučiću, glasi niječno.

Optužbe o “razbijanju HDZ-ove teze”

Prema Lučićevim navodima, Komšić je ocijenio da Lučić svojim posjetama Zenici, Sarajevu i srednjoj Bosni “svjesno ili nesvjesno” narušava političku tezu na kojoj HDZ gradi svoju politiku. Lučić na to odgovara tvrdnjom da je upravo Komšić šesnaest godina hranio tu istu tezu kroz svoj odnos s Draganom Čovićem, opisujući njihov politički suživot kao odnos “najboljih neprijatelja” – prema Lučićevim riječima, politički su opstajali međusobno napadajući se, dok su istodobno surađivali ondje gdje su im se interesi poklapali.

 

 

Lučićev odnos prema kandidatkinji HDZ-a

Lučić u objavi ističe da u kampanji nije mnogo pažnje posvećivao kandidatkinji koju podržava HDZ, uz obrazloženje da je ne smatra samostalnom niti sposobnom voditi nacionalnu ili državnu politiku, budući da se, prema njegovim riječima, dosad u javnosti nije pojavila bez pratnje Dragana Čovića.

Ustavno utemeljenje kandidature

Središnji dio Lučićeve objave posvećen je osporavanju Komšićeve tvrdnje da Ustav BiH ne poznaje pojam “hrvatski član Predsjedništva”, nego isključivo formulaciju “član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda”. Pozivajući se na članak V. stavak 2. točku d. Ustava BiH, koji uređuje postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa, Lučić navodi da Ustav izričito spominje “hrvatskog člana” Predsjedništva. Ujedno je najavio da će, ukoliko Komšić dokaže suprotno, odmah prekinuti kampanju i povući se iz politike.

Izborniproces

Lučićeva poruka biračima

Lučić zaključuje da se kandidira za hrvatskog člana Predsjedništva BiH s ciljem prekida politike stalnih kriza i međusobnog nepovjerenja. Poručuje da ne traži glasove za “još jednu svađu”, nego mandat za politički dogovor koji bi, kako navodi, trebao osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda i stabilnost Bosne i Hercegovine. Naglašava da stabilna BiH nije moguća bez ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba – kao ni bez jednakih prava građana koji se ne žele nacionalno izjašnjavati, no odbacuje mogućnost da se građanska jednakost koristi kao izgovor za preglasavanje malobrojnijeg naroda, jednako kao i zloporabu zaštite nacionalnih prava za prikrivanje korupcije ili blokada državnih institucija. Svoju političku platformu Lučić opisuje kao politiku “ustavne ravnoteže, europskih standarda, decentralizacije, dogovora i odgovornosti”.

 

Otkrijte više
Politička analiza
Stranačka politika
Geologija

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba