Obiteljska fotografija Babić: (s lijeva na desno): Anđa, Ana, Mario i Martina. Bivša obitelj iz Melbournea sada ponosno naziva Zagreb svojim domom.
Anđelka Babić, povratnica iz Australije i Hrvatske, nedavno je s odličnim uspjehom položila ispite iz srednje škole u Hrvatskoj.
Anđelka – ili Anđa, kako je poznatija među obitelji i prijateljima – rođena je u Melbourneu. Naravno, kao rezultat toga, njezin je materinji jezik engleski. Ali to je nije spriječilo da postigne nevjerojatnih 84 posto na ispitu iz hrvatskog jezika na državnoj maturi.
„S tatom razgovaram hrvatski, a s mamom i sestrom engleski“, rekla je Anđa. U Hrvatsku je stigla 2017. godine kada je imala samo 10 godina sa svojom obitelji, roditeljima Mariom i Anom te mlađom sestrom Martinom.
Prema Srednja.hr , po dolasku u Hrvatsku upisala se u 4. razred Osnovne škole Alojzija Stepinca. Ta se škola nalazi u zagrebačkom prigradskom naselju Vrbani.
„Srećom, moja škola i kolege iz razreda bili su izuzetno pristupačni i prihvatili su me od prvog dana“, prisjetila se bivša djevojka iz Melbournea.
„To je olakšalo prijelaz; međutim, sama škola je na početku bila izuzetno izazovna. Školovanje sam započeo s osnovnim znanjem hrvatskog jezika.“
„Kad se sada osvrnem unatrag, svjesna sam da sam propustila formativne godine učenja hrvatskog jezika, tijekom kojih mala djeca uče svakodnevne riječi i izraze kod kuće, s bakama i djedovima te u vrtiću. Zbog toga su mi prve dvije godine školovanja bile daleko najteže.“
Anđa Babić (lijevo) stigla je u Hrvatsku 2017. godine kada je imala samo 10 godina sa svojom obitelji, roditeljima Mariom i Anom te mlađom sestrom Martinom (na slici).
Hrvatski školski sustav razlikuje se od australskog
Od samog početka mladoj Anđi bilo je očito da se škola u Hrvatskoj uvelike razlikuje od one na koju je navikla u Australiji.
„Konkretno, pohađala sam svaki predmet na svom drugom jeziku. Iako je moja škola imala razumijevanja za moje okolnosti, morali su se pridržavati protokola. Nije se moglo puno učiniti da mi se stvari olakšaju“, ispričala je.
„Nisam imala nikakav poseban tretman. Tretirali su me kao i svakog drugog studenta, koji su, naravno, bili izvorni govornici. Svoje ocjene sam zaradila dodatnim trudom, puno znoja, a ponekad čak i suzama“, rekla je Anđa za Srednja.hr.
Anđin otac Mario rođen je u Dubrovniku i s obitelji se preselio u Australiju kada je imao samo 14 godina. Roditelji njezine majke Ane emigrirali su iz Hrvatske u Australiju krajem 1960-ih. Stoga je i njezina majka rođena i odrasla u Australiji.
„Živjela sam u tradicionalnoj hrvatsko-australskoj obitelji. Moj prvi jezik bio je, i još uvijek jest, engleski“, priznala je Anđa.
„S tatom govorim hrvatski, a s mamom i sestrom engleski. Danas bih rekla da tečno govorim oba jezika. Ali moj prirodni izbor je uvijek engleski“, otkrila je Anđa.
Od samog početka bilo je očito da se škola u Hrvatskoj uvelike razlikuje od one u Australiji (Foto: Srednja.hr)
Savjeti za pripremu za državnu maturu
Za ispit iz hrvatskog jezika na državnoj maturi, kaže, puno se pripremala. Stoga je očekivala prilično dobar rezultat. Na kraju su joj rezultati na ispitu iz hrvatskog jezika bili među dva posto najboljih u Hrvatskoj!
Kombinirana statistika za njezin esej, sažetak teksta i gramatiku/književnost/čitanje rangirala ju je na 743. mjesto od ukupno 27 439 maturanta u Republici Hrvatskoj.
„Ipak, uvijek postoji taj osjećaj nesigurnosti da sam nešto krivo ili loše napisala“, priznala je. Stoga ju je na kraju konačni rezultat ugodno iznenadio.
„Postigao sam 94 posto na eseju i 80 posto na ispitu i sažetku, što me je smjestilo na 97,10 percentil cijele zemlje.“
„Pripremala sam se u školi, gdje me je moja učiteljica Marta Lukić izvrsno pripremila i vjerovala u mene od samog početka mog srednjoškolskog obrazovanja.
Osim toga, pohađao/la sam pripremne tečajeve u Obrnuti Učionici , gdje sam cijelu godinu pisao/la eseje.
Zahvaljujući tome, osjećala sam se puno sigurnije u svoje vještine pisanja, što uglavnom mogu zahvaliti svojoj učiteljici. Također sam pohađala privatne satove hrvatskog dva puta tjedno od prvog dana dolaska, sve do mature”, objasnila je Anđa.
Po dolasku u Hrvatsku, Anđa (desno) upisala se u 4. razred Osnovne škole Alojzija Stepinca u zagrebačkom predgrađu Vrbani. Ovdje je na slici sa svojom mlađom sestrom Martinom.
Trenutni sustav ne prepoznaje izazove
Trenutni sustav u Hrvatskoj ne prepoznaje izazove s kojima se suočavaju studenti koji uče hrvatski kao drugi jezik.
Srednja.hr je pitao Anđu što misli o hrvatskom obrazovnom sustavu i postoji li nešto što bi promijenila.
„Kao netko tko je ušao u sustav bez materinjeg znanja hrvatskog jezika, bio sam iznenađen što se od mene očekivalo da postignem istu akademsku razinu kao studenti kojima je hrvatski materinji jezik, uključujući i tijekom završnih ispita državne mature.“
Dolazeći iz multikulturalne zemlje, Anđa je rekla da je navikla na obrazovni sustav koji prepoznaje izazove s kojima se suočavaju učenici koji uče na svom drugom jeziku.
„Ti su studenti dobili dodatnu podršku, a u nekim slučajevima su na završnim ispitima ocjenjivani prema drugačijim kriterijima. To je učinjeno kako bi se osigurala pravednija procjena njihovih sposobnosti“, objasnila je Anđa.
„Nažalost, to nije slučaj u Hrvatskoj. Hrvatska danas postaje sve raznolikija. Bilo da se radi o izbjeglicama, djeci stranih radnika ili pripadnicima hrvatske dijaspore koji se vraćaju kući, sve više učenika ulazi u obrazovni sustav s hrvatskim kao drugim jezikom“, nastavila je.
„Stoga je ključno da obrazovni sustav ovdje prepozna ovu rastuću raznolikost i prilagodi se potrebama ovih učenika. Pružanje odgovarajuće podrške ne znači snižavanje standarda, već osiguravanje jednakih mogućnosti za uspjeh svakog djeteta“, naglasila je Anđa.
Upis na studij psihologije
Anđa je upisala studij psihologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, što joj je bio prvi izbor, pa kaže da je izuzetno zadovoljna.
„Oduvijek me zanimala ljudska psihologija, a posebno mi je važno da moj budući posao bude usmjeren na pomaganje ljudima“, priznala je.
„Budućim maturantima bih savjetovala da uživaju u završnoj godini srednje škole i stvaraju uspomene jer će vrlo brzo proći“, rekla je.
„Matura nije laka i treba se za nju pripremiti. Ali ako uče malo po malo tijekom cijele godine, neće imati nikakvih problema“, zaključila je Anđa.
IZA SVAKE RIJEČI TREBA STAJATI DJELO, A IZA SVAKOG MANDATA ODGOVORNOST
U vremenu izbornog predstavljanja smatram svojom obavezom i odgovornošću javnosti predstaviti svoj rad, aktivnosti i rezultate ostvarene tijekom prethodnog mandata.
Kao hrvatski branitelj i sudionik ratnog razdoblja, ali i kao jedan od utemeljitelja i sudionika stvaranja prve demokratske zajednice Hrvata našeg kraja – HDZ-a BiH Jajce, kroz svoj politički i društveni angažman uvijek sam nastojao djelovati odgovorno, principijelno i u interesu ljudi koje predstavljam.
Nikada nisam smatrao potrebnim kititi se tuđim perjem niti pripisivati sebi zasluge drugih jer vjerujem da se povjerenje građana ne stječe velikim riječima, nego konkretnim radom, odgovornošću i rezultatima koji ostaju iza čovjeka. Moj rad, međutim, najbolje poznaju i prepoznaju obični ljudi s kojima sam uvijek nastojao biti ono što jesam – običan i dostupan čovjek, spreman pomoći i biti na raspolaganju, kako kroz političko djelovanje i zastupnički rad, tako i kroz konkretan rad i pomoć ljudima kada god je to bilo potrebno.
Upravo zato, ovim putem želim javnosti predstaviti aktivnosti koje sam provodio tijekom prethodnog mandata s dokumentacijom koja je javno dostupna i koja ih potvrđuje. Želim da o mom radu govore činjenice, službeni dokumenti i konkretni rezultati, a ne osobne procjene i politička obećanja. Rad treba biti vidljiv, odgovornost mjerljiva a građani imaju pravo znati što je njihov zastupnik radio i za što se zalagao, jer iza svake riječi treba stajati djelo, a iza svakog mandata odgovornost.
U nastavku iznosim amandmane, zastupnička pitanja i inicijative koje sam iznosio, a koji su se odnosili na pitanja od značaja za građane i zajednicu koju sam predstavljao.
Među njima izdvajam:
– Amandman na prijedlog Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH-RH za izgradnju odvojka za Mostar, Gornji Vakuf-Uskoplje, Jajce – Vlada prihvatila i uvrstila u glavni projekt
– Inicijativa prema MUP ŽSB i OV Jajce za instaliranje stacioniranog rada na R413b u naselju Šimića polje Općina Jajce – Sabor ŽSB i OV Jajce jednoglasno prihvatili inicijativu, načelnik općine Jajce nije realizirao
– Inicijativa prema Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova i Federalnom ministarstvu komunikacija i prometa za povećanje sigurnosti prometa, putnika i pješaka kroz izgradnju nogostupa od Velikog mosta na ulazu u Jajce do naselja Podmilačje – u tijeku izrada glavnog projekta
– Zastupničko pitanje Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija o informacijama i fazi izgradnje brz ceste Lašva – Nević polje, kao i izradi projektne dokumentacije za izgradnju brze ceste Turbe – Jajce
– Inicijativa prema Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu financija o dopuni Zakona o vođenju poslovnih knjiga kojim se pored papirnatog uvodi i elektronsko vođenje poslovnih knjiga – jednoglasno prihvaćeno i realizirano
– Inicijativa prema Federalnom ministarstvu okoliša i turizma za pokretanje postupka za donošenje zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti prirode čime bi se stvorili preduvjeti za ulazak u proceduru proglašenja Plivskih jezera zaštićenim područjem – uspješno realizirana
– Amandman na zabranu izvođenja svih građevinskih intervencija i sitnih nužnih popravaka na prijedlog Odluke o pristupanju izrade regulatornog plana povijesnog gradskog područja Jajca za period od deset godina – amandman djelomično prihvaćen
– Zastupničko pitanje Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i federalnom inspektoru zaštite okoliša o stanju i aktivnostima zaštite izvorišta Resnik i Mrtvalj ugroženih ilegalnim skladištenjem i razdvajanjem sekundarnih sirovima i opasnog otpada u naseljenom mjestu Kuprešani – Skela – bez očitovanja
– Amandman Federalnom ministarstvu financija na Zakon o konsolidaciji zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH kojim se Općoj Bolnici Jajce dodjeljuje 2+1 milijun KM za saniranje poslijeratnih dugova – amandman prihvaćen i realiziran
– Zastupničko pitanje Direkciji za ceste FBiH (kroz nekoliko sjednica) o rješavanju crne točke tunela Skela na M5 Općina Jajce – uspješno realizirano
Na Općim izborima 4. listopada kandidiram se za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, na listi HDZ-a BiH pod brojem 5. Izbori su važan trenutak demokratskog procesa u kojem građani svojim glasom odlučuju o budućnosti zajednice i smjeru njezina razvoja. Odluku o tome kome će pokloniti svoje povjerenje donose građani, a moja je obaveza svoj dosadašnji rad, odgovornost i rezultate staviti pred njih otvoreno i transparentno.
Sinoć je u Marića Gaju u Grudama održan predizborni skup Hrvatske petorke. Jednu od ključnih poruka večeri poslao je Tomo Bandić, nositelj liste Hrvatske republikanske stranke za Skupštinu ŽZH.
Pred nama su izbori koji trebaju pokazati stvarnu političku volju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Hrvatske stranke okupile su se oko zajedničke političke priče, programa i kandidata na različitim razinama vlasti, a posebno mjesto u tom okupljanju zauzima zajednički kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Zdenko Lučić.
“Zašto Lučić? Zdenko Lučić nije odgovoran za iseljavanje stotina tisuća Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Nije uništio izvornu ideju Hrvatskog narodnog sabora. Nije zarobio institucije i sustav podredio sebi, svojoj rodbini i prijateljima.”
A onda pitanje od kojeg se više ne može bježati:
Zašto danas u Bosni i Hercegovini nema milijun Hrvata, koliko bi nas, uz drugačiji demografski razvoj, moglo biti? Zašto se umjesto o rastu danas govori o borbi za demografski opstanak?
Trideset godina je dovoljno dugo razdoblje da se podvuče crta.
“Tko je odgovoran? Oni koji su ovaj narod vodili 30 godina. Vrijeme je da polože račune za tu odgovornost!”
Zapadna Hercegovina mora biti mjesto iz kojeg će krenuti promjene među Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Ne zato što smo bolji od drugih, nego zato što ovdje imamo priliku pokazati kakav sustav želimo.
Od nas se očekuju programi, ideje, inicijative, amandmani i konkretna rješenja. Od toga ne bježimo.
Ali svi programi mogu stati u jednu jednostavnu rečenicu:
“Želim da dijete već u osnovnoj školi zna da će samo o njegovu trudu, radu i znanju ovisiti njegov uspjeh. Ne o vezi. Ne o rodbini i ne o stranačkoj iskaznici.”
