Obiteljska fotografija Babić: (s lijeva na desno): Anđa, Ana, Mario i Martina. Bivša obitelj iz Melbournea sada ponosno naziva Zagreb svojim domom.
Anđelka Babić, povratnica iz Australije i Hrvatske, nedavno je s odličnim uspjehom položila ispite iz srednje škole u Hrvatskoj.
Anđelka – ili Anđa, kako je poznatija među obitelji i prijateljima – rođena je u Melbourneu. Naravno, kao rezultat toga, njezin je materinji jezik engleski. Ali to je nije spriječilo da postigne nevjerojatnih 84 posto na ispitu iz hrvatskog jezika na državnoj maturi.
„S tatom razgovaram hrvatski, a s mamom i sestrom engleski“, rekla je Anđa. U Hrvatsku je stigla 2017. godine kada je imala samo 10 godina sa svojom obitelji, roditeljima Mariom i Anom te mlađom sestrom Martinom.
Prema Srednja.hr , po dolasku u Hrvatsku upisala se u 4. razred Osnovne škole Alojzija Stepinca. Ta se škola nalazi u zagrebačkom prigradskom naselju Vrbani.
„Srećom, moja škola i kolege iz razreda bili su izuzetno pristupačni i prihvatili su me od prvog dana“, prisjetila se bivša djevojka iz Melbournea.
„To je olakšalo prijelaz; međutim, sama škola je na početku bila izuzetno izazovna. Školovanje sam započeo s osnovnim znanjem hrvatskog jezika.“
„Kad se sada osvrnem unatrag, svjesna sam da sam propustila formativne godine učenja hrvatskog jezika, tijekom kojih mala djeca uče svakodnevne riječi i izraze kod kuće, s bakama i djedovima te u vrtiću. Zbog toga su mi prve dvije godine školovanja bile daleko najteže.“
Anđa Babić (lijevo) stigla je u Hrvatsku 2017. godine kada je imala samo 10 godina sa svojom obitelji, roditeljima Mariom i Anom te mlađom sestrom Martinom (na slici).
Hrvatski školski sustav razlikuje se od australskog
Od samog početka mladoj Anđi bilo je očito da se škola u Hrvatskoj uvelike razlikuje od one na koju je navikla u Australiji.
„Konkretno, pohađala sam svaki predmet na svom drugom jeziku. Iako je moja škola imala razumijevanja za moje okolnosti, morali su se pridržavati protokola. Nije se moglo puno učiniti da mi se stvari olakšaju“, ispričala je.
„Nisam imala nikakav poseban tretman. Tretirali su me kao i svakog drugog studenta, koji su, naravno, bili izvorni govornici. Svoje ocjene sam zaradila dodatnim trudom, puno znoja, a ponekad čak i suzama“, rekla je Anđa za Srednja.hr.
Anđin otac Mario rođen je u Dubrovniku i s obitelji se preselio u Australiju kada je imao samo 14 godina. Roditelji njezine majke Ane emigrirali su iz Hrvatske u Australiju krajem 1960-ih. Stoga je i njezina majka rođena i odrasla u Australiji.
„Živjela sam u tradicionalnoj hrvatsko-australskoj obitelji. Moj prvi jezik bio je, i još uvijek jest, engleski“, priznala je Anđa.
„S tatom govorim hrvatski, a s mamom i sestrom engleski. Danas bih rekla da tečno govorim oba jezika. Ali moj prirodni izbor je uvijek engleski“, otkrila je Anđa.
Od samog početka bilo je očito da se škola u Hrvatskoj uvelike razlikuje od one u Australiji (Foto: Srednja.hr)
Savjeti za pripremu za državnu maturu
Za ispit iz hrvatskog jezika na državnoj maturi, kaže, puno se pripremala. Stoga je očekivala prilično dobar rezultat. Na kraju su joj rezultati na ispitu iz hrvatskog jezika bili među dva posto najboljih u Hrvatskoj!
Kombinirana statistika za njezin esej, sažetak teksta i gramatiku/književnost/čitanje rangirala ju je na 743. mjesto od ukupno 27 439 maturanta u Republici Hrvatskoj.
„Ipak, uvijek postoji taj osjećaj nesigurnosti da sam nešto krivo ili loše napisala“, priznala je. Stoga ju je na kraju konačni rezultat ugodno iznenadio.
„Postigao sam 94 posto na eseju i 80 posto na ispitu i sažetku, što me je smjestilo na 97,10 percentil cijele zemlje.“
„Pripremala sam se u školi, gdje me je moja učiteljica Marta Lukić izvrsno pripremila i vjerovala u mene od samog početka mog srednjoškolskog obrazovanja.
Osim toga, pohađao/la sam pripremne tečajeve u Obrnuti Učionici , gdje sam cijelu godinu pisao/la eseje.
Zahvaljujući tome, osjećala sam se puno sigurnije u svoje vještine pisanja, što uglavnom mogu zahvaliti svojoj učiteljici. Također sam pohađala privatne satove hrvatskog dva puta tjedno od prvog dana dolaska, sve do mature”, objasnila je Anđa.
Po dolasku u Hrvatsku, Anđa (desno) upisala se u 4. razred Osnovne škole Alojzija Stepinca u zagrebačkom predgrađu Vrbani. Ovdje je na slici sa svojom mlađom sestrom Martinom.
Trenutni sustav ne prepoznaje izazove
Trenutni sustav u Hrvatskoj ne prepoznaje izazove s kojima se suočavaju studenti koji uče hrvatski kao drugi jezik.
Srednja.hr je pitao Anđu što misli o hrvatskom obrazovnom sustavu i postoji li nešto što bi promijenila.
„Kao netko tko je ušao u sustav bez materinjeg znanja hrvatskog jezika, bio sam iznenađen što se od mene očekivalo da postignem istu akademsku razinu kao studenti kojima je hrvatski materinji jezik, uključujući i tijekom završnih ispita državne mature.“
Dolazeći iz multikulturalne zemlje, Anđa je rekla da je navikla na obrazovni sustav koji prepoznaje izazove s kojima se suočavaju učenici koji uče na svom drugom jeziku.
„Ti su studenti dobili dodatnu podršku, a u nekim slučajevima su na završnim ispitima ocjenjivani prema drugačijim kriterijima. To je učinjeno kako bi se osigurala pravednija procjena njihovih sposobnosti“, objasnila je Anđa.
„Nažalost, to nije slučaj u Hrvatskoj. Hrvatska danas postaje sve raznolikija. Bilo da se radi o izbjeglicama, djeci stranih radnika ili pripadnicima hrvatske dijaspore koji se vraćaju kući, sve više učenika ulazi u obrazovni sustav s hrvatskim kao drugim jezikom“, nastavila je.
„Stoga je ključno da obrazovni sustav ovdje prepozna ovu rastuću raznolikost i prilagodi se potrebama ovih učenika. Pružanje odgovarajuće podrške ne znači snižavanje standarda, već osiguravanje jednakih mogućnosti za uspjeh svakog djeteta“, naglasila je Anđa.
Upis na studij psihologije
Anđa je upisala studij psihologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, što joj je bio prvi izbor, pa kaže da je izuzetno zadovoljna.
„Oduvijek me zanimala ljudska psihologija, a posebno mi je važno da moj budući posao bude usmjeren na pomaganje ljudima“, priznala je.
„Budućim maturantima bih savjetovala da uživaju u završnoj godini srednje škole i stvaraju uspomene jer će vrlo brzo proći“, rekla je.
„Matura nije laka i treba se za nju pripremiti. Ali ako uče malo po malo tijekom cijele godine, neće imati nikakvih problema“, zaključila je Anđa.
Imao sam čast biti pozvan na svečanost potpisivanja ugovora za programe i projekte Hrvata u Bosni i Hercegovini, održanu u Vrtu svetog Franje Samostana Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Potocima.
Posebno mi je bilo drago susresti i razgovarati s Hrvatima koji žive u Republici Srpskoj, a koji su kroz provedene natječaje dobili potporu za svoje projekte.
Ovakva pomoć predstavlja snažnu poruku da hrvatski narod, bez obzira na to gdje živi u Bosni i Hercegovini, nije zaboravljen i da ima potporu Republike Hrvatske.
Velika je vrijednost vidjeti koliko se ulaže u očuvanje identiteta, kulture, tradicije i života hrvatskog naroda u BiH.
Posebnu zahvalu upućujem predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću na kontinuiranoj potpori Hrvatima u Bosni i Hercegovini te na svemu što Vlada Republike Hrvatske čini za naše ljude i naše krajeve.
redišnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske osigurao je 2.559.600 eura za projekte na području Hercegovačko-neretvanske županije, dok je za nastavak izgradnje Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru izdvojeno dodatnih 3,5 milijuna eura.
Ugovori o financijskoj potpori uručeni su na svečanosti održanoj u Samostanu školskih sestara franjevki u Potocima kod Mostara, kojoj je nazočila i predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač.
Potpora za 600 projekata diljem BiH
Putem javnog natječaja za 2026. godinu odabrano je ukupno 600 projekata u Bosni i Hercegovini, čija ukupna vrijednost iznosi 25.750.000 eura. Financijska sredstva namijenjena su provedbi obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i drugih programa od interesa za hrvatski narod u BiH.
Za različite projekte koji će biti provedeni na području HNŽ-a osigurano je 2.559.600 eura, čime će biti pružena dodatna potpora razvoju lokalnih ustanova, organizacija i zajednica.
Za izgradnju HNK Mostar dosad izdvojeno 8,2 milijuna eura
Na svečanosti je uručen i ugovor kojim Vlada Republike Hrvatske izdvaja dodatnih 3.500.000 eura za nastavak izgradnje zgrade HNK Mostar.
Za ovaj strateški projekt Vlada RH prošle je godine osigurala dva milijuna eura, dok je 2023. godine izdvojila 2,7 milijuna eura. Time je ukupna financijska potpora Republike Hrvatske izgradnji Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru dosegnula 8.200.000 eura.
Plenković predvodio izaslanstvo Vlade RH
Visoko izaslanstvo Vlade RH na svečanosti je predvodio predsjednik Vlade Andrej Plenković, kojega su u Mostaru dočekali brojni predstavnici različitih razina vlasti u Bosni i Hercegovini.
Uručenju ugovora prethodilo je otvorenje regionalne konferencije „EU politike i financijska perspektiva 2028. – 2034.“, održane u zgradi SUMIT-a Sveučilišta u Mostaru u Rodoču.
Dužnosnici su potom obišli nekoliko važnih projekata koje Vlada RH sufinancira u Mostaru, među kojima su Sveučilište u Mostaru, Sveučilišna klinička bolnica Mostar i Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru.
Sveučilišna klinička bolnica Mostar u fokusu hrvatske institucionalne potpore i zdravstvene suradnje
Izdvajamo
01.09.2026
HDZ BiH
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u pratnji ministara i suradnika obišao je Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar gdje je održao sastanak s prof. dr. sc. Antom Kvesićem i izaslastvom bolnice na kojemu su nazočili predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čovič i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skušpštine BiH Darijana Filipović. Premijera Plenkovića upoznali su s radom i razvojnim prioritetima ove zdravstvene ustanove. Posebna pozornost posvećena je realiziranim projektima, razvoju transplantacijskog programa i planovima daljnjeg jačanja stručnih i zdravstvenih kapaciteta SKB-a Mostar.
SKB Mostar ima posebno mjesto u zdravstvenom i institucionalnom životu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Kao središnja zdravstvena ustanova u Hercegovini, bolnica objedinjuje funkciju pružanja zdravstvene zaštite, razvoja medicinske struke i očuvanja dostupnosti visokospecijaliziranih zdravstvenih usluga. Njezina uloga stoga nadilazi isključivo zdravstveni aspekt te je jedna od streteški važnih institucija za hrvatski narod u BiH.
U tom kontekstu posebno je značajna kontinuirana potpora Republike Hrvatske, koja predstavlja jedan od ključnih elemenata financijske održivosti i stabilnosti poslovanja SKB-a Mostar. Republika Hrvatska godišnje izdvaja više od 10 milijuna eura, a sredstva se putem Ministarstva zdravstva RH, na temelju ugovora o načinu utroška, usmjeravaju na podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. Uz sredstva koja se osiguravaju unutar Bosne i Hercegovine, takva potpora omogućuje kontinuitet rada ustanove i stvara preduvjete za njezin razvoj.
Poseban naglasak tijekom razgovora stavljen je na razvoj transplantacijskog programa, koji predstavlja jedan od najznačajnijih iskoraka u modernizaciji i podizanju razine zdravstvene skrbi u SKB-u Mostar. Razvoj ovog programa podrazumijeva jačanje stručnih kapaciteta, uvođenje i razvoj složenih medicinskih procedura te stvaranje uvjeta za pružanje najsloženijih oblika liječenja pacijentima u Bosni i Hercegovini. Transplantacijski program istodobno pozicionira SKB Mostar kao ustanovu sposobnu odgovoriti na zahtjeve suvremene medicine i dodatno učvršćuje njezinu regionalnu zdravstvenu ulogu.
Važan segment odnosa Hrvatske i SKB-a Mostar čini i suradnja kroz fondove Europske unije, osobito u okviru projekata prekogranične suradnje. Dodatnu dimenziju toj suradnji daje sporazum Hrvatske i Federacije BiH o prekograničnoj hitnoj medicinskoj pomoći, kojim je omogućeno zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata iz južnih hrvatskih županija u SKB-u Mostar.
Posjet je potvrdio zajedničko opredjeljenje za daljnje unaprjeđenje suradnje uz nastavak institucionalne potpore Republike Hrvatske na dobrobit svih žitelja BiH. Razvoj bolnice, a osobito ulaganje u dajnji razvoj i izgradnju predstavlja ulaganje u dugoročnu sigurnost i kvalitetu zdravstvene skrbi u BiH.
