Obiteljska fotografija Babić: (s lijeva na desno): Anđa, Ana, Mario i Martina. Bivša obitelj iz Melbournea sada ponosno naziva Zagreb svojim domom.
Anđelka Babić, povratnica iz Australije i Hrvatske, nedavno je s odličnim uspjehom položila ispite iz srednje škole u Hrvatskoj.
Anđelka – ili Anđa, kako je poznatija među obitelji i prijateljima – rođena je u Melbourneu. Naravno, kao rezultat toga, njezin je materinji jezik engleski. Ali to je nije spriječilo da postigne nevjerojatnih 84 posto na ispitu iz hrvatskog jezika na državnoj maturi.
„S tatom razgovaram hrvatski, a s mamom i sestrom engleski“, rekla je Anđa. U Hrvatsku je stigla 2017. godine kada je imala samo 10 godina sa svojom obitelji, roditeljima Mariom i Anom te mlađom sestrom Martinom.
Prema Srednja.hr , po dolasku u Hrvatsku upisala se u 4. razred Osnovne škole Alojzija Stepinca. Ta se škola nalazi u zagrebačkom prigradskom naselju Vrbani.
„Srećom, moja škola i kolege iz razreda bili su izuzetno pristupačni i prihvatili su me od prvog dana“, prisjetila se bivša djevojka iz Melbournea.
„To je olakšalo prijelaz; međutim, sama škola je na početku bila izuzetno izazovna. Školovanje sam započeo s osnovnim znanjem hrvatskog jezika.“
„Kad se sada osvrnem unatrag, svjesna sam da sam propustila formativne godine učenja hrvatskog jezika, tijekom kojih mala djeca uče svakodnevne riječi i izraze kod kuće, s bakama i djedovima te u vrtiću. Zbog toga su mi prve dvije godine školovanja bile daleko najteže.“
Anđa Babić (lijevo) stigla je u Hrvatsku 2017. godine kada je imala samo 10 godina sa svojom obitelji, roditeljima Mariom i Anom te mlađom sestrom Martinom (na slici).
Hrvatski školski sustav razlikuje se od australskog
Od samog početka mladoj Anđi bilo je očito da se škola u Hrvatskoj uvelike razlikuje od one na koju je navikla u Australiji.
„Konkretno, pohađala sam svaki predmet na svom drugom jeziku. Iako je moja škola imala razumijevanja za moje okolnosti, morali su se pridržavati protokola. Nije se moglo puno učiniti da mi se stvari olakšaju“, ispričala je.
„Nisam imala nikakav poseban tretman. Tretirali su me kao i svakog drugog studenta, koji su, naravno, bili izvorni govornici. Svoje ocjene sam zaradila dodatnim trudom, puno znoja, a ponekad čak i suzama“, rekla je Anđa za Srednja.hr.
Anđin otac Mario rođen je u Dubrovniku i s obitelji se preselio u Australiju kada je imao samo 14 godina. Roditelji njezine majke Ane emigrirali su iz Hrvatske u Australiju krajem 1960-ih. Stoga je i njezina majka rođena i odrasla u Australiji.
„Živjela sam u tradicionalnoj hrvatsko-australskoj obitelji. Moj prvi jezik bio je, i još uvijek jest, engleski“, priznala je Anđa.
„S tatom govorim hrvatski, a s mamom i sestrom engleski. Danas bih rekla da tečno govorim oba jezika. Ali moj prirodni izbor je uvijek engleski“, otkrila je Anđa.
Od samog početka bilo je očito da se škola u Hrvatskoj uvelike razlikuje od one u Australiji (Foto: Srednja.hr)
Savjeti za pripremu za državnu maturu
Za ispit iz hrvatskog jezika na državnoj maturi, kaže, puno se pripremala. Stoga je očekivala prilično dobar rezultat. Na kraju su joj rezultati na ispitu iz hrvatskog jezika bili među dva posto najboljih u Hrvatskoj!
Kombinirana statistika za njezin esej, sažetak teksta i gramatiku/književnost/čitanje rangirala ju je na 743. mjesto od ukupno 27 439 maturanta u Republici Hrvatskoj.
„Ipak, uvijek postoji taj osjećaj nesigurnosti da sam nešto krivo ili loše napisala“, priznala je. Stoga ju je na kraju konačni rezultat ugodno iznenadio.
„Postigao sam 94 posto na eseju i 80 posto na ispitu i sažetku, što me je smjestilo na 97,10 percentil cijele zemlje.“
„Pripremala sam se u školi, gdje me je moja učiteljica Marta Lukić izvrsno pripremila i vjerovala u mene od samog početka mog srednjoškolskog obrazovanja.
Osim toga, pohađao/la sam pripremne tečajeve u Obrnuti Učionici , gdje sam cijelu godinu pisao/la eseje.
Zahvaljujući tome, osjećala sam se puno sigurnije u svoje vještine pisanja, što uglavnom mogu zahvaliti svojoj učiteljici. Također sam pohađala privatne satove hrvatskog dva puta tjedno od prvog dana dolaska, sve do mature”, objasnila je Anđa.
Po dolasku u Hrvatsku, Anđa (desno) upisala se u 4. razred Osnovne škole Alojzija Stepinca u zagrebačkom predgrađu Vrbani. Ovdje je na slici sa svojom mlađom sestrom Martinom.
Trenutni sustav ne prepoznaje izazove
Trenutni sustav u Hrvatskoj ne prepoznaje izazove s kojima se suočavaju studenti koji uče hrvatski kao drugi jezik.
Srednja.hr je pitao Anđu što misli o hrvatskom obrazovnom sustavu i postoji li nešto što bi promijenila.
„Kao netko tko je ušao u sustav bez materinjeg znanja hrvatskog jezika, bio sam iznenađen što se od mene očekivalo da postignem istu akademsku razinu kao studenti kojima je hrvatski materinji jezik, uključujući i tijekom završnih ispita državne mature.“
Dolazeći iz multikulturalne zemlje, Anđa je rekla da je navikla na obrazovni sustav koji prepoznaje izazove s kojima se suočavaju učenici koji uče na svom drugom jeziku.
„Ti su studenti dobili dodatnu podršku, a u nekim slučajevima su na završnim ispitima ocjenjivani prema drugačijim kriterijima. To je učinjeno kako bi se osigurala pravednija procjena njihovih sposobnosti“, objasnila je Anđa.
„Nažalost, to nije slučaj u Hrvatskoj. Hrvatska danas postaje sve raznolikija. Bilo da se radi o izbjeglicama, djeci stranih radnika ili pripadnicima hrvatske dijaspore koji se vraćaju kući, sve više učenika ulazi u obrazovni sustav s hrvatskim kao drugim jezikom“, nastavila je.
„Stoga je ključno da obrazovni sustav ovdje prepozna ovu rastuću raznolikost i prilagodi se potrebama ovih učenika. Pružanje odgovarajuće podrške ne znači snižavanje standarda, već osiguravanje jednakih mogućnosti za uspjeh svakog djeteta“, naglasila je Anđa.
Upis na studij psihologije
Anđa je upisala studij psihologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, što joj je bio prvi izbor, pa kaže da je izuzetno zadovoljna.
„Oduvijek me zanimala ljudska psihologija, a posebno mi je važno da moj budući posao bude usmjeren na pomaganje ljudima“, priznala je.
„Budućim maturantima bih savjetovala da uživaju u završnoj godini srednje škole i stvaraju uspomene jer će vrlo brzo proći“, rekla je.
„Matura nije laka i treba se za nju pripremiti. Ali ako uče malo po malo tijekom cijele godine, neće imati nikakvih problema“, zaključila je Anđa.
U sklopu tradicionalne manifestacije “Lijepa li si…“, Bratovština sv. Nikole Tavelića Buna-Mostar, nakon uspješno održanog 1. HERC UŠTIPAK FESTA, organizira Dan kraljice Katarine. Manifestacija će se održati u nedjelju 25. listopada, uz glazbeni program u kojem će sudjelovati klapa Katarina, a bit će upriličena bogata i raznovrsna gastronomska ponuda hrane i pića iz vremena kraljice Katarine (15. stoljeće).
U sklopu Kraljevske večere organizira se događaj pod nazivom “Što je jela kraljica Katarina?”. Organizatori tako žele približiti izbor hrane koja se jela u 15 stoljeću vremenu u kojemu živimo. Za taj program posebno su zaduženi vrsni kuhari. Posjetitelji će moći kušati sve pripremljene specijalitete i uživati u “Kraljevskoj večeri”.
Osim gastronomsko-zabavne ponude, ova večer imat će i bogat kulturni i povijesno-edukativni sadržaj. Posjetitelji će moći razgledati zanimljivu izložbu eksponata iz vremena kraljice Katarine i uživo vidjeti i naučiti kako se piše na starom pismu – glagoljici, kojim se služila i kraljevska obitelj.
Bratovština sv. Nikole Tavelića Buna-Mostar nastojat će što vjernije dočarati izvorni ambijent vremena u kojem je živjela kraljica Katarina.
“Bit će ovo posebna, topla, zanimljiva, zabavna i poučna večer o kraljici Katarini, njezinom životu i ljudima onoga vremena. Ulaz je slobodan a svi posjetitelji ujedno će biti i uvaženi uzvanici na Kraljevskoj večeri”, poručili su organizatori. /HMS/
Otkrijte više
Analitika web prometa
Personalizirani sadržaj
Čitajte analize
Preporučeno:
Počinje suđenje Russellu Brandu; optužen za silovanja i seksualne napade
Brucoši iz Ljubuškog dobit će po 500 KM
Čavara primio novoimenovanog veleposlanika Albanije u BiH
nakon jučerašnjih izbora prije svega želim reći jedno veliko i iskreno, HVALA!
Hvala mojoj obitelji, koja je svih ovih godina moj najveći oslonac i koja najbolje zna koliko truda, vremena i odricanja stoji iza svakog ozbiljnog posla!
Hvala svim kolegicama i kolegama, članovima, prijateljima i simpatizerima HDZ-a BiH na zajedništvu, potpori i radu koji smo zajedno uložili!
Hvala svakoj osobi koja je jučer izašla na biračko mjesto i iskoristila svoje demokratsko pravo!
A posebno, od srca, hvala svima koji su svoje povjerenje dali meni!
Posebne emocije u meni izazivaju pobjede u Blatnici, odakle su moji korijeni te u mome Čitluku i mojoj “čaršiji” gdje sam proveo cijeli svoj život. Ne smijem zaboraviti ni ženin Krehin Gradac. Posebne emocije bude i pobjede u našim Međugorju i Bijakovićima te pobjede na gotovo svim biračkim mjestima na području našega Brotnja. Posebna zahvala ide mojim prijateljima iz Mostara i Rame a koji su mi dali veliko povjerenje kroz svoje glasove.
Dosadašnji rezultati pokazuju snažnu potporu koju sam dobio u svome Brotnju, ali i na području cijele Hercegovačko-neretvanske županije.
Takvo povjerenje za mene nije samo priznanje za dosadašnji rad. Ono je, prije svega, velika obveza i odgovornost za ono što je pred nama.
U proteklom razdoblju mnogo smo toga zajedno napravili. Obnavljali smo prometnice, gradili nova raskružja, ulagali u sigurnost prometa i pokretali projekte koji su godinama čekali realizaciju.
Rezultati tog rada danas su vidljivi na terenu.
Ali posao nije završen!
Pred nama su novi projekti, nastavak modernizacije prometne infrastrukture, daljnje podizanje sigurnosti na našim cestama te realizacija važnih projekata poput zapadne obilaznice Čitluka i drugih infrastrukturnih zahvata važnih za razvoj Brotnja i cijele HNŽ.
Povjerenje koje ste mi dali razumijem kao jasnu poruku:
nastaviti raditi, nastaviti graditi i nastaviti odgovorno služiti ljudima i svojoj zajednici.
U slijedeći petak, 16. listopada 2026., u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u Zagrebu, održat će se cjelodnevni znanstveni skup o životu i djelu Brune Bušića u povodu 48. godišnjice njegova ubojstva.
Organizatori skupa su, pored Hrvatskog državnog arhiva, Sveučilište obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman, Hrvatski institut za povijest, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru.
Osobno ću održati predavanje o saznanjima u prvom redu o samom činu likvidacije Brune Bušića 16. listopada 1978. u Parizu.
