Društvo koje se odriče istine odriče se budućnosti. Zato je dužnost medija, javnih institucija, braniteljskih udruga i svakog odgovornog čovjeka štititi činjenice, a ne prilagođavati povijest dnevnoj politici ili osobnim interesima.
Povijest obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini nije započela 8. travnja 1992. godine.
Obrana je započela mnogo ranije – u Ravnom, Hercegovini i drugim mjestima koja su bila izložena napadima već tijekom 1991. godine. Mnogi dragovoljci uključili su se u obranu prije formalnog ustroja HVO-a, a njihove žrtve, ranjavanja i pogibije dio su povijesne istine koja se ne smije izbrisati administrativnim odlukama, promjenama naziva ili političkim interpretacijama.
Brisanje ili preoblikovanje povijesnog kontinuiteta nije bezazlen čin.
Kada se mijenjaju nazivi, datumi i temelji na kojima su udruge nastale, otvara se prostor za manipulacije, iskrivljavanje činjenica i umanjivanje doprinosa onih koji su prvi stali u obranu svojih domova. Time se oduzima dio povijesti a i dostojanstvo ljudima koji su podnijeli najveću žrtvu.
Posebno zabrinjava šutnja onih koji znaju što se događalo tijekom 1991. godine. Šutnja pred iskrivljavanjem istine je sudioništvo u zaboravu. Budući naraštaji imaju pravo znati kada je obrana započela, tko je sudjelovao u njoj i zašto su ljudi uzeli oružje. Imaju pravo na istinu, a ne na naknadno konstruirane narative.
Nitko nema pravo prisvajati povijest niti je prekrajati prema trenutnim političkim potrebama.
Branitelji nisu brojke ni sredstva za političke obračune.
Branitelji su ljudi s imenima, obiteljima i žrtvama koje obvezuju na odgovornost.
Žurno otvorite prostor za argumentiranu raspravu, utemeljenu na dokumentima, svjedočanstvima i činjenicama.
Samo tako možemo zaštititi dostojanstvo branitelja i vjerodostojnost povijesti.
Istina boli, ali i oslobađa. Laž može kratkoročno koristiti pojedincima, a dugoročno zarobljava cijelo društvo.
U ime istine, u ime žrtve i u ime budućih naraštaja – ne pristajmo na zaborav.
Autor objave Mladen Ljubić-Vajta
Stana Buric(opcinski Odbor HDZ BIH RAVNO) Trazi ocitovanje svih Federalnih Zastupnika koji su glasovali za “Laznu Domovinsku povjest i ocitovanje
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE
OO HDZ BiH Ravno: Hrvatskim braniteljima oduzeto je gotovo sedam mjeseci rata – tražimo hitnu izmjenu Zakona!
Ravno, 3. kolovoza 2026.
Općinski odbor HDZ-a BiH Ravno najoštrije prosvjeduje protiv zakonskog rješenja kojim se braniteljski dodatak obračunava tek od 8. travnja 1992. godine, iako važeći propisi za pripadnike Hrvatskog vijeća obrane kao početak ratnog razdoblja priznaju 18. rujna 1991. godine.
Ovim zakonom hrvatskim braniteljima izbrisano je gotovo sedam mjeseci ratnog puta – mjeseci u kojima su branili svoje domove, svoje obitelji, hrvatski narod i Bosnu i Hercegovinu. Takvo rješenje nije samo pravno nedosljedno nego i duboko nepravedno prema ljudima koji su prvi uzeli oružje u obranu.
Posebno zabrinjava činjenica da je iz obračuna izostavljeno upravo razdoblje u kojem su se dogodila prva velika stradanja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ravno je 1. listopada 1991. godine postalo prvo mjesto u Bosni i Hercegovini izloženo otvorenoj agresiji i sustavnom razaranju od strane JNA. Dana 18. studenoga 1991. godine u Kijevu Dolu počinjen je težak zločin nad hrvatskim civilima u kojem su ubijeni svi civili koji su se toga dana zatekli u selu. To je prvi genocid u BiH. Ti događaji ostaju trajni podsjetnik da je rat za Hrvate u Bosni i Hercegovini počeo mjesecima prije datuma koji je zakonodavac odabrao za obračun braniteljskog dodatka.
Hrvati Bosne i Hercegovine nisu počeli braniti svoju domovinu 8. travnja 1992. godine. Branili su je od prvih napada, kada su bili prepušteni sami sebi. U tim danima tadašnji predsjednik Predsjedništva tadašnje Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović izjavio je: „Ovo nije naš rat.” Ta je izjava ostala trajno upisana u povijesno sjećanje hrvatskog naroda jer je izrečena u trenutku kada je Ravno već bilo razoreno, a hrvatski civili ubijani i protjerivani.
Neprihvatljivo je da više od trideset godina nakon tih događaja politički predstavnici FBiH dopuste donošenje zakona kojim se zanemaruje razdoblje u kojem su hrvatski branitelji prvi stali u obranu Bosne i Hercegovine.
Ako važeći zakon za pripadnike HVO-a priznaje da je ratno razdoblje započelo 18. rujna 1991. godine, tada ne postoji razumno ni dosljedno obrazloženje zbog kojeg se isto razdoblje ne priznaje pri obračunu braniteljskog dodatka. Jedan pravni sustav ne može istodobno priznati isto razdoblje za jedna prava, a osporavati ga za druga.
Smatramo da je tijekom donošenja Zakona propušteno zaštititi interese hrvatskih branitelja. Hrvatski branitelji imaju pravo očekivati da legitimno izabrani predstavnici štite njihova prava, a ne da prihvaćaju zakonska rješenja koja ih stavljaju u nepovoljniji položaj.
Zato zahtijevamo od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da hitno pokrene izmjene Zakona o braniteljskom dodatku i ispravi ovu nepravdu. Tražimo da se obračun braniteljskog dodatka uskladi s važećim propisima koji za pripadnike HVO-a priznaju početak ratnog razdoblja od 18. rujna 1991. godine.
Uz ovu inicijativu dostavljamo i dio arhivske dokumentacije te preslike samo dijela tadašnjih dnevnih novina iz jeseni 1991. godine. Dokumenti jasno svjedoče o kronologiji događaja, razaranju Ravnog i stradanju hrvatskog stanovništva te predstavljaju podsjetnik na činjenice koje se ne smiju prešutjeti niti izbrisati zakonskim rješenjima.
Povijest se ne može mijenjati zakonom. Ono što su hrvatski branitelji proživjeli i obranili između 18. rujna 1991. i 8. travnja 1992. godine ne može biti izbrisano iz njihove žrtve niti iz kolektivnog sjećanja hrvatskog naroda.
Općinski odbor HDZ-a BiH Ravno
Imao sam čast biti pozvan na svečanost potpisivanja ugovora za programe i projekte Hrvata u Bosni i Hercegovini, održanu u Vrtu svetog Franje Samostana Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Potocima.
Posebno mi je bilo drago susresti i razgovarati s Hrvatima koji žive u Republici Srpskoj, a koji su kroz provedene natječaje dobili potporu za svoje projekte.
Ovakva pomoć predstavlja snažnu poruku da hrvatski narod, bez obzira na to gdje živi u Bosni i Hercegovini, nije zaboravljen i da ima potporu Republike Hrvatske.
Velika je vrijednost vidjeti koliko se ulaže u očuvanje identiteta, kulture, tradicije i života hrvatskog naroda u BiH.
Posebnu zahvalu upućujem predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću na kontinuiranoj potpori Hrvatima u Bosni i Hercegovini te na svemu što Vlada Republike Hrvatske čini za naše ljude i naše krajeve.
redišnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske osigurao je 2.559.600 eura za projekte na području Hercegovačko-neretvanske županije, dok je za nastavak izgradnje Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru izdvojeno dodatnih 3,5 milijuna eura.
Ugovori o financijskoj potpori uručeni su na svečanosti održanoj u Samostanu školskih sestara franjevki u Potocima kod Mostara, kojoj je nazočila i predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač.
Potpora za 600 projekata diljem BiH
Putem javnog natječaja za 2026. godinu odabrano je ukupno 600 projekata u Bosni i Hercegovini, čija ukupna vrijednost iznosi 25.750.000 eura. Financijska sredstva namijenjena su provedbi obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i drugih programa od interesa za hrvatski narod u BiH.
Za različite projekte koji će biti provedeni na području HNŽ-a osigurano je 2.559.600 eura, čime će biti pružena dodatna potpora razvoju lokalnih ustanova, organizacija i zajednica.
Za izgradnju HNK Mostar dosad izdvojeno 8,2 milijuna eura
Na svečanosti je uručen i ugovor kojim Vlada Republike Hrvatske izdvaja dodatnih 3.500.000 eura za nastavak izgradnje zgrade HNK Mostar.
Za ovaj strateški projekt Vlada RH prošle je godine osigurala dva milijuna eura, dok je 2023. godine izdvojila 2,7 milijuna eura. Time je ukupna financijska potpora Republike Hrvatske izgradnji Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru dosegnula 8.200.000 eura.
Plenković predvodio izaslanstvo Vlade RH
Visoko izaslanstvo Vlade RH na svečanosti je predvodio predsjednik Vlade Andrej Plenković, kojega su u Mostaru dočekali brojni predstavnici različitih razina vlasti u Bosni i Hercegovini.
Uručenju ugovora prethodilo je otvorenje regionalne konferencije „EU politike i financijska perspektiva 2028. – 2034.“, održane u zgradi SUMIT-a Sveučilišta u Mostaru u Rodoču.
Dužnosnici su potom obišli nekoliko važnih projekata koje Vlada RH sufinancira u Mostaru, među kojima su Sveučilište u Mostaru, Sveučilišna klinička bolnica Mostar i Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru.
Sveučilišna klinička bolnica Mostar u fokusu hrvatske institucionalne potpore i zdravstvene suradnje
Izdvajamo
01.09.2026
HDZ BiH
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u pratnji ministara i suradnika obišao je Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar gdje je održao sastanak s prof. dr. sc. Antom Kvesićem i izaslastvom bolnice na kojemu su nazočili predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čovič i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skušpštine BiH Darijana Filipović. Premijera Plenkovića upoznali su s radom i razvojnim prioritetima ove zdravstvene ustanove. Posebna pozornost posvećena je realiziranim projektima, razvoju transplantacijskog programa i planovima daljnjeg jačanja stručnih i zdravstvenih kapaciteta SKB-a Mostar.
SKB Mostar ima posebno mjesto u zdravstvenom i institucionalnom životu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Kao središnja zdravstvena ustanova u Hercegovini, bolnica objedinjuje funkciju pružanja zdravstvene zaštite, razvoja medicinske struke i očuvanja dostupnosti visokospecijaliziranih zdravstvenih usluga. Njezina uloga stoga nadilazi isključivo zdravstveni aspekt te je jedna od streteški važnih institucija za hrvatski narod u BiH.
U tom kontekstu posebno je značajna kontinuirana potpora Republike Hrvatske, koja predstavlja jedan od ključnih elemenata financijske održivosti i stabilnosti poslovanja SKB-a Mostar. Republika Hrvatska godišnje izdvaja više od 10 milijuna eura, a sredstva se putem Ministarstva zdravstva RH, na temelju ugovora o načinu utroška, usmjeravaju na podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. Uz sredstva koja se osiguravaju unutar Bosne i Hercegovine, takva potpora omogućuje kontinuitet rada ustanove i stvara preduvjete za njezin razvoj.
Poseban naglasak tijekom razgovora stavljen je na razvoj transplantacijskog programa, koji predstavlja jedan od najznačajnijih iskoraka u modernizaciji i podizanju razine zdravstvene skrbi u SKB-u Mostar. Razvoj ovog programa podrazumijeva jačanje stručnih kapaciteta, uvođenje i razvoj složenih medicinskih procedura te stvaranje uvjeta za pružanje najsloženijih oblika liječenja pacijentima u Bosni i Hercegovini. Transplantacijski program istodobno pozicionira SKB Mostar kao ustanovu sposobnu odgovoriti na zahtjeve suvremene medicine i dodatno učvršćuje njezinu regionalnu zdravstvenu ulogu.
Važan segment odnosa Hrvatske i SKB-a Mostar čini i suradnja kroz fondove Europske unije, osobito u okviru projekata prekogranične suradnje. Dodatnu dimenziju toj suradnji daje sporazum Hrvatske i Federacije BiH o prekograničnoj hitnoj medicinskoj pomoći, kojim je omogućeno zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata iz južnih hrvatskih županija u SKB-u Mostar.
Posjet je potvrdio zajedničko opredjeljenje za daljnje unaprjeđenje suradnje uz nastavak institucionalne potpore Republike Hrvatske na dobrobit svih žitelja BiH. Razvoj bolnice, a osobito ulaganje u dajnji razvoj i izgradnju predstavlja ulaganje u dugoročnu sigurnost i kvalitetu zdravstvene skrbi u BiH.
Mnogi dragovoljci uključili su se u obranu prije formalnog ustroja HVO-a, a njihove žrtve, ranjavanja i pogibije dio su povijesne istine koja se ne smije izbrisati administrativnim odlukama, promjenama naziva ili političkim interpretacijama.
