Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara sastala se u Zagrebu s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem, a tijekom sastanka razgovarano je o aktualnim političkim, gospodarskim i sigurnosnim pitanjima od zajedničkog interesa za Bosnu i Hercegovinu, Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Hrvatsku.
U središtu razgovora bila je daljnja izgradnja dobrosusjedskih odnosa te jačanje političke stabilnosti i funkcionalnosti institucija, uz poseban naglasak na europski put Bosne i Hercegovine i ulogu Federacije Bosne i Hercegovine kao ključnog čimbenika stabilnosti i razvoja države.
Sugovornici su istaknuli važnost kontinuiranog političkog dijaloga i partnerskog odnosa, utemeljenog na međusobnom uvažavanju, poštivanju suvereniteta i važećih bilateralnih sporazuma o suradnji.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuo je snažnu potporu Republike Hrvatske Bosni i Hercegovini, osobito u kontekstu očuvanja političke stabilnosti, europske perspektive i jačanja funkcionalnosti institucija. Tom je prilikom predstavio aktualne aktivnosti i prioritete Vlade Republike Hrvatske, s naglaskom na gospodarski razvoj, infrastrukturne projekte, energetsku sigurnost i regionalnu povezanost, naglasivši kako Republika Hrvatska ostaje pouzdan partner Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine u provedbi reformskih i razvojnih procesa.
Predsjednica Bradara naglasila je kako Federacija Bosne i Hercegovine, kroz rad aktualne Vlade i stabilnu parlamentarnu većinu, nastoji odgovoriti na složene unutarnje i vanjske izazove, osigurati političku stabilnost te stvoriti preduvjete za gospodarski rast i privlačenje investicija. U tom je kontekstu istaknuta važnost donošenja ključnih odluka, uključujući i usvajanje Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine, kao temelja za provedbu reformskih i razvojnih politika.
Razgovarano je i o izazovima u području investicija, pri čemu je posebno istaknuto pitanje pravne i institucionalne sigurnosti. Sugovornici su se osvrnuli na učinke Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji u praksi predstavlja jedan od ključnih izazova za realizaciju većih infrastrukturnih i energetskih projekata. Naglašena je potreba nastavka institucionalnog dijaloga i traženja rješenja koja će omogućiti stabilnije i predvidivije investicijsko okruženje, uz puno poštivanje ustavnog i pravnog poretka Bosne i Hercegovine.
Posebna pozornost posvećena je i energetskim pitanjima, uključujući aktualne izazove vezane uz Terminal u Pločama, koji predstavlja važan logistički i energetski kapacitet za Federaciju Bosne i Hercegovine. Razgovarano je o potrebi osiguravanja stabilnog i predvidivog okvira za rad, ulozi u sigurnosti opskrbe energentima, kao i o širim energetskim izazovima, uključujući diversifikaciju izvora opskrbe i jačanje energetske sigurnosti.
U izaslanstvu Federacije Bosne i Hercegovine, koje je predvodila predsjednica Bradara, sudjelovali su dopremijer Vlade Federacije BiH i ministar financija Toni Kraljević, federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić te federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
S hrvatske strane sastanku su nazočili potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Sugovornici su se složili kako su otvorena komunikacija, međusobno povjerenje i snažna institucionalna suradnja ključni za učinkovito suočavanje s izazovima, jačanje gospodarskih odnosa i daljnje unaprjeđenje partnerstva između Federacije Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. /HMS/
Preporučeno:
FOTO SUM: Nordijski veleposlanici naglasili potporu europskom putu i regionalnoj suradnji BiH
VIDEO VIJEĆE MINISTARA BIH 100. SJEDNICA: Usvojen Program rada za 2026., reformska agenda, EFTA
SKOČIBUŠIĆ: Zavod za javno zdravstvo FBiH nastavlja jačati sustav javnog zdravstva
Federalni ministar prostornoga uređenja Željko Nedić boravio je u Širokom Brijegu, gdje su potpisani ugovori za realizaciju 25 projekata koji će biti sufinancirani sredstvima Federalnoga ministarstva prostornoga uređenja osiguranim u Proračunu Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu. Ukupna vrijednost odobrenih sredstava iznosi 2.115.000 KM.
Domaćin sastanka bio je gradonačelnik Široki Brijeg Ivo Pavković. Ugovori su potpisani za 11 projekata na području Županije Zapadnohercegovačke u vrijednosti od 1.080.000 KM te za 14 projekata na području Hercegovačko-neretvanske županije vrijednosti 1.035.000 KM.
„Riječ je o kapitalnim i tekućim transferima drugim razinama vlasti i fondovima, kojima Vlada Federacije BiH sudjeluje u sufinanciranju projekata zaštite nacionalnih spomenika, povećanja energetske učinkovitosti javnih objekata te sanacije šteta nastalih uslijed poplava i klizišta“, izjavio je ministar Nedić.
Gradonačelnik Pavković zahvalio je Federalnom ministarstvu prostornoga uređenja na kontinuiranoj potpori lokalnim zajednicama. „Drago nam je što je upravo Široki Brijeg domaćin ovoga događaja i što danas zajedno potpisujemo ugovore za realizaciju 25 projekata iza kojih stoji 14 podnositelja prijava iz naših dviju županija. Vjerujem kako će ovi projekti donijeti konkretne rezultate i dodatno poboljšati uvjete života u našim sredinama“, kazao je Pavković.
Grad Široki Brijeg među korisnicima je sredstava s ukupno 340.000 KM za realizaciju triju projekata: izgradnju cestovnoga mosta preko rijeke Ugrovače, sanaciju ceste Vranić – Rujan te utopljavanje zgrade Područne škole Knešpolje.
Pored Grada Širokog Brijega, među korisnicima sredstava su: Grad Ljubuški, Općina Posušje, Općina Grude, Župa sv. Franje Asiškoga Posuški Gradac, Grad Čapljina, Općina Čitluk, Grad Mostar, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, Župa Kruševo, Udruga za kulturu Neum, Općina Ravno, Grad Stolac i Župa sv. Mihovila Arkanđela Prenj.
Ministar Nedić istaknuo je zadovoljstvo realizacijom programa, naglasivši kako su svi projekti koji su zadovoljili kriterije javnoga poziva Federalnoga ministarstva prostornoga uređenja osigurali financijsku potporu iz ovogodišnjega federalnog proračuna.
Zakonima se utvrđuju ključni elementi sustava plaća, način određivanja osnovice, platni razredi i koeficijenti kao i vrste dodataka i naknada
Zapadnohercegovačka županija realizirala je jednu od najvećih reformi u sustavu materijalnih pravca korisnika proračuna od svojeg osnivanja, proces koji je provodilo Ministarstvo financija na čelu s ministricom Blagicom Leko, čija je kulminacija usvajanje dva zakonska rješenje u Skupštini te potpisivanje sporazuma s nekoliko sindikata. Navedeno stvara uvjete za povijesni rast plaća u županiji, naravno vodeći računa o stabilnosti proračuna, a o značaju novih rješenja dovoljno govore i iscrpne analize i pregovori posljednjih mjeseci i tjedana, ali i aktivnosti čija je misao vodilja bila uvesti princip “ista plaća za isti rad”. Dopredsjednica Vlade Zapadnohercegovačke županije i ministrica financija Blagica Leko u intervjuu za Večernji list ističe kako nedavno potpisani sporazumi o prihvaćanju osnovice, boda, te izmjene Kolektivnog ugovora predstavljaju jedan od osnovnih preduvjeta za povećanje osnovice za izračun plaće, ali donose niz drugih benefita. Naravno, ključna reformska mjera koju je ova županija dočekala na zadovoljstvo vlasti i zaposlenih su Zakon o plaćama i naknadama korisnika proračuna ZHŽ i Zakon o plaćama policijskih službenika ZHŽ; navedena rješenja čine temelj za novi način obračuna plaća, a samim time i za njihovo povećanje. -Po prvi put Zapadnohercegovačka županija ima zakonska rješenja na osnovu kojih se uvodi princip “ista plaća za isti rad” kako bi se uklonila pravna nejednakost među korisnicima, objasnila je Leko.
Nedavno su okončani pregovori i postignuti sporazumi s četiri sindikata (državni službenici, MUP, srednje i osnovno obrazovanje), a vezani uz materijalna prava zaposlenih. Što donose novi kolektivni ugovori za navedene kategorije?
-Sa sindikatima su potpisani sporazumi o prihvaćanju osnovice, boda, te izmjene Kolektivnog ugovora i njegova produženja. Pored toga što predstavljaju jedan od osnovnih preduvjeta za povećanje osnovice za izračun plaće sporazumi o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora donose niz drugih benefita. Zadržana su sva dosadašnja stečena prava, te su proširena novim. Cilj spomenutog sporazuma kojeg je u ime Vlade ZHŽ pripremilo Ministarstvo financija ZHŽ je dodatno popraviti materijalna prava svih djelatnika.
Primjerice kada je riječ o Ministarstvu unutarnjih poslova zahvaljujući novim propisima policijski službenik ima pravo na poseban dodatak na plaću od 35% od osnovne plaće policijskog službenika bez dijela plaće po osnovu radnog staža
Tako primjerice kada je riječ o Ministarstvu unutarnjih poslova zahvaljujući novim propisima policijski službenik ima pravo na poseban dodatak na plaću od 35% od osnovne plaće policijskog službenika bez dijela plaće po osnovu radnog staža. Potom policijski službenik raspoređen na poslove i zadatke u Specijalnoj policiji Ministarstva i na mjesto kriminalističkog tehničara ima pravo na poseban dodatak na plaću u iznosu od 45 % od osnovne plaće policijskog službenika bez dijela plaće po osnovu radnog staža.
Koliku važnost u procesu rasta plaća imaju dva nova zakonska rješenja koja je usvojila Skupština ZHŽ na svojoj posljednjoj sjednici?
-Zakon o plaćama i naknadama korisnika proračuna ZHŽ i Zakon o plaćama policijskih službenika ZHŽ čine temelj za novi način obračuna plaća, a samim time i za njihovo povećanje. Po prvi put Zapadnohercegovačka županija ima zakonska rješenja na osnovu kojih se uvodi princip “ista plaća za isti rad” kako bi se uklonila pravna nejednakost među korisnicima. Zakonima se utvrđuju ključni elementi sustava plaća, način određivanja osnovice, platni razredi i koeficijenti kao i vrste dodataka i naknada koje pripadaju zaposlenicima čime se osigurava ujednačen pristup u ostvarivanju prava iz radnog odnosa. Posebno se uređuju i pojedina prava kao što su naknade za prijevoz, topli obrok, regres, bolovanje kao i druga materijalna prava koja proizlaze iz radnog odnosa.
Osnaživanje životnog standarda uposlenih iznimno je bitno u kontekstu inflacijskih pritisaka kojima svjedočimo. U kojoj je mjeri Vlada pokazala odgovornost prema ovoj problematici?
-Samom činjenicom da zahvaljujući donošenju već spomenutih zakonskih akata i sporazuma imamo povijesni rast plaća u Zapadnohercegovačkoj županiji za kojeg je u proračunu ZHŽ planirano dodatnih 9.478.300 konvertibilnih maraka smatram da smo kao Vlada djelovali u tom smislu. Naravno, prilikom izračuna postotaka rasta smo se vodili time da ne ugrozimo stabilnost županijskog proračuna što je opet glavni preduvjet za sva buduća plaćanja, kao i povećanja. Kada govorimo o ublažavanju inflacijskih pritisaka treba spomenuti kako su na temelju Kolektivnih ugovora potpisanih tijekom 2024. godine u manje od dvije godine plaće rasle dva puta, za ukupno 14 posto.
U smislu demografskih mjera, postoje li novi podaci i broju korisnika materijalne pomoći za treće i svako iduće dijete?
-Poznato je kako Vlada ZHŽ poseban naglasak stavlja na provedbu demografskih mjera. Ovdje se posebno ističe jedinstvena naknada za treće i svako iduće dijete, koja sudeći prema podatcima itekako utječe na promjenu demografske slike ove županije. Tijekom 2025. godine za provedbu ove demografske mjere iz proračuna ZHŽ je izdvojeno ukupno 12.332.500 KM, što je za 962.500 KM više u odnosu na 2024. godinu. Prema podatcima Ministarstva financija ZHŽ samo za prva četiri mjeseca 2026. godine obiteljima s troje i više djece isplaćeno je 4.407.883,50 KM.
Dakle od listopada 2022. godine do sada ukupan iznos isplaćen obiteljima s troje i više djece iznosi 40.946.384 KM. Da ova mjera, uz sve ostale koje se na području ZHŽ provode uz pomoć jedinica lokalne samouprave kao i viših razina vlasti, daje rezultate pokazuju i matične knjige iz kojih je vidljivo kako posljednjih godina ova županija jedina ima pozitivan prirodni prirast, a kontinuitet je nastavljen i u prvih pet mjeseci 2026. gdje se bilježi plus od 4djece u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Fra Ante Vukoja, franjevac rodom s Kočerina, trenutno na službi na Humcu, predstavio je svoju autorsku duhovnu pjesmu pod nazivom „Upravi mi korak“, nastalu kao plod osobne molitve, promišljanja i nadahnuća Božjom riječju.
Glazbu i tekst pjesme potpisuje fra Ante Vukoja, dok je za aranžman zaslužan Josip Bošnjak. Prateće vokale otpjevala je Ana Raspudić Galić (Jimi).
Kako je sam autor istaknuo, pjesma je nastala 2020. godine tijekom njegovih studentskih dana. Inspiraciju je pronašao u različitim dijelovima Biblije koji su se spojili u novu priču i potaknuli riječi molitve koje je njegovo srce tražilo.
Prijepodne. Radni stol u sobi. Olovka i mali zeleni papirići koje sam običavao lijepiti na oglasnu ploču. Inspiracija: različiti dijelovi Biblije koji su u kombinaciji stvorili jednu novu priču i uspjeli pronaći i potaknuti riječi za molitvu koje je srce u sebi tražilo. Hvala Gospodinu! Nadam se da će i tebe pronaći, poručio je fra Ante, prenosi Ljportal.
Pjesma nosi snažnu duhovnu poruku te poziva na povjerenje u Boga, molitvu i osluškivanje Njegova glasa u tišini svakodnevice. Kroz stihove se provlači molba da Gospodin upravlja čovjekovim koracima i vodi ga putem vjere, ljubavi i predanja.
„Upravi mi korak“ prožeta je jednostavnim, ali dubokim riječima koje podsjećaju na važnost svakog trenutka, svake riječi i svakog koraka u životu vjernika, naglašavajući da susret s Bogom donosi radost, iscjeljenje i unutarnji mir.
Nova pjesma fra Ante Vukoje zasigurno će pronaći put do brojnih vjernika te obogatiti suvremenu duhovnu glazbenu scenu hrvatskog govornog područja.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač u Tirani (Republika Albanija) sudjeluje na svečanomu obilježavanju 20. obljetnice postojanja i uspješnoga djelovanja Jadransko-jonske euroregije, organiziranom od strane Skupštine JJE-a, pod nazivom “Vizija za budućnost Jadransko-jonske euroregije”.
– Kao što je i naglašeno, ovo okupljanje prigodom je kako za promišljanje o dosadašnjim postignućima ove udruge, tako i za zajedničko oblikovanje naše buduće vizije. HNŽ, kao jedna od osnivačica Jadransko-jonske euroregije, preuzela je na sebe značajan dio odgovornosti za njezin rast i razvitak, na tragu stvaranja preduvjeta za bolju, sigurniju, europsku budućnost svih naših zemalja članica. Na tomu tragu, dijelimo i ponos zbog svega ostvarenoga, a osobno, kao članica Izvršnoga odbora JJE-a, i radost sudjelovanja na obilježavanju ovoga okruglog jubileja – poručila je Buhač.
U sklopu svečanosti održan je i seminar “Globalno građansko obrazovanje kao zajednički nazivnik za bolju provedbu ciljeva održiva razvitka u IPA zemljama”, organiziran uz potporu projekta Gear-UP! Riječ je o projektu u kojemu je jednim od partnera i JJE-a, a čiji je cilj ubrzati napredak prema održivu razvitku kroz vrijednosti i načela Globalnoga građanskog obrazovanja, shvaćenoga kao alat solidarnosti i promjene za stvaranje održivijega i pravednijeg svijeta. Krajnjim korisnicima su uglavnom mladi ljudi i organizacije civilnoga društva iz različnih dijelova Europe.
Vrijedi podsjetiti kako Jadransko-jonska euroregija broji 33 članice što ju čini najvećom mrežom regionalnih i lokalnih vlasti u Jadransko-jonskom makroregionalnom području. O važnosti ovoga zbivanja svjedoči i nazočnost albanskoga predsjednika Bajrama Begaja, u pratnji predstavnika Vlade i Parlamenta Albanije Ervina Deme i Taulanta Ballae.
