Connect with us

EKONOMIJA

ČOVIĆ: Petritsch je smijenio 180 Hrvata i tenkovima upao u Hercegovačku banku

Published

on

Svima onima koji danas ističu da je ovo najveća kriza BiH od uspostave Daytona, poručujem kako ja sve pamtim pa kažem da to ipak nije slučaj, izjavio je lider HDZ BiH Dragan Čović na konferenciji povodom 30. godina Daytona, koju je u Zagrebu organiziralo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Treći, zadnji panel konferencije “30 Years After Dayton: Leading the Way with Local Solutions”, na kojoj se raspravljalo o povijesnim okolnostima sklapanja Daytonskog sporazuma, trenutačnoj situaciji u BiH te izgledima za budućnost, ugostio je aktualne političke aktere Bosne i Hercegovine, među njima i zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Dragana Čovića.

Jedan od njegovih zaključaka bio je odgovor na u zadnje vrijeme često isticanu konstataciju da BiH trenutno prolazi kroz jednu od najvećih kriza od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

– Svima onima koji danas ističu da je ovo najveća kriza BiH od uspostave Daytona, poručujem kako ja sve pamtim pa kažem da to ipak nije slučaj. Samo bih se vratio 25 godina unazad, kada je pritisak međunarodnih institucija doveo do toga da je visoki predstavnik Petritsch sankcionirao 180 hrvatskih dužnosnika na svim razinama. To je bila prava kriza. Ili idemo se sjetiti kako se tenkovima ušlo u Hercegovačku banku. Tada je narušen sustav, tim gospodarskim udarom – izjavio je Čović.

Dodao je kako se Ured visokog predstavnika (OHR) što prije mora zatvoriti i riješiti pitanje državne imovine, jer nametnute odluke blokiraju niz velikih financijskih projekata što dovodi do toga da, kako je naglasio, “bh. gospodarstvo u ovakvim prilikama nema šansu“.

Naglasio je u tom kontekstu da je projekt Južne plinske interkonekcije od ključnog značaja za Hrvate i cijelu BiH, ali da bi po njegovu mišljenju najbolje bilo “dati koncesiju Amerikancima koji bi svoja ulaganja zaštitili i to brzo završili“.

Članica predsjedništva BiH Željka Cvijanović u svom je izlaganju naglasila da BiH jednostavno ne funkcionira te se složila s Čovićem po pitanju utjecaja međunarodne zajednice.

– Trideset godina poslije Daytona, vrijeme je da se podvuče linija i vidi što se treba raditi u budućnosti. Da su nam ‘cvjetale ruže’, ne bi trebalo podvlačiti crtu, kretali bi se naprijed, ali očito je država zaglavljena u svojim neuspjesima, nesposobna postići bazični politički dijalog – izjavila je.

Dodala je kako ju raduje inicijativa da se inzistira na lokalnim rješenjima i da je to jedini izlaz za BiH, ali ipak naglasila da je više optimizma bilo u prvim godinama nakon Daytona nego danas.

– Na kraju smo dobili iskrivljenu stvarnost, jer u Ustavu piše jedno, a realnost je drukčija. BiH je bila i ostala eksperiment, jer visoki predstavnik po Daytonu nije zakonodavac, a u praksi smo baš to dobili – more zakona bez parlamentarne potpore. Nalazimo se na prekretnici – ili ćemo se dogovoriti kako dalje, ili pustiti da stvar propadne – zaključila je Cvijanović.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković posebno je zahvalio Vladi Republike Hrvatske i Andreju Plenkoviću koji je, kako je rekao, snažno lobirao za BiH na njenom putu integracije u EU, no u njegovom odgovoru na stavove članice Predsjedništva Cvijanović razvila se britka politička diskusija.

– SNSD je trenutno od svih stranaka u Europi najbliža Putinovom režimu – naglasio je te dodao da je i on ‘za’ da se OHR ugasi, ali da se zato moraju ostvariti uvjeti.

– Devetsto odluka OHR-a je implementirano, a sada se pojavljuje stav kako to nije bilo dobro za BiH. OHR je nešto što treba Bosni i Hercegovini upravo zbog njenog Daytonskog sporazuma. Ona živi najjaču krizu dosad i to zbog napada SNSD-a na njenu ustavnost. Došlo je vrijeme da kažemo da Dayton nije dobar, ali puno ih se igra s vatrom vraćajući se u devedesete – poručio je Konaković.

Riječ je imala i zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko koja je istaknula da se “u EU stvorila atmosfera o BiH koje u političkom Sarajevu nisu svjesni“.

– Mislim da je u Europskom parlamentu svima jasno da se radi o nedostatku volje po pitanju preustroja s kojim bi BiH postala funkcionalna. Nešto se mora mijenjati kako bi tri naroda našla svoj put, a BiH profunkcionirala – zaključila je Zovko./Fena/ HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

PLENKOVIĆ: Bilo bi dobro za BiH da Bošnjaci Hrvatima 2026. ne biraju člana Predsjedništva

CVIJANOVIĆ: BiH nema suverenitet

Cerić rekao kako će Grlić Radman zažaliti što ga je pozvao, a onda predložio…

PRIMORAC: Jedino rješenje su tri entiteta, jedino su Hrvati prozapadno orjentirani

Continue Reading

EKONOMIJA

Hoće li se Hrvatima vratiti bar dio otetih prava prije zatvaranja OHR-a?

Published

on

Sjedište ureda visokog predstavnika u Sarajevu

Nakon istupa američke predstavnice u UN-u Tammy Bruce jasno je da su dani kolonijalne uprave nad BiH, koja je trajala više od 30 godina, bez pravnog uporišta u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, preko tzv. visokog predstavnika, odbrojani. Mandat sljedećeg visokog predstavnika će biti ograničen, njegov zadatak će biti ovlasti prenijeti na lokalne lidere, uživajte u samoupravljanju i suverenitetu…,nedvosmislena je bila Bruce.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Izjava američke diplomatkinje je “hladan tuš” za bošnjačke političare, koji na visokog predstavnika i gledaju kao izvanjskog tutora koji će i dalje ispunjavati njihove želje za centralizacijom i unitarizacijom i biti batinu za hrvatske i srpske političare koji se tome protive. I većina njih su to doista i bili. Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, kojim je upravljao tadašnji američki veleposlanik Thomas Muller uništio je Hercegovačku banku i konstittutivnost Hrvata u FBiH, omogućujući Bošnjacima izbor jedne trećine hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda i s tom jednom trećinom formiranje Federalne vlade bez stranke ili stranaka za koje je glasala većina Hrvata. Petritsch je ukinuo i hrvatski veto u Vladi FBiH i u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave, kao odgovora na izbacivanje Hrvata iz federalne vlasti, smijenio čak 450 izabranih hrvatskih dužnosnika.

Britanac Pady Ashdown dok je radio na centralizaciji FBiH i BiH nametnuo je Mostaru konsocijacijski model, kakav ne postoji nigdje u jedinicama lokalne samouprave u BiH. Austrijanac, Valentin Inzko, veliki katolik koji je redovito odlazio u Međugorje, legitimirao je nezakonito uspostavljenu platformašku Vladu FBiH, bez stranaka koje su dobile podršku 90 posto hrvatskih birača- katolika, uvođenjem nove matematičke formule prema kojoj je 5 trećina od 17.

Kada je lider SDA Bakir Izetbegović uoči prošlih izbora, odbacujući dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH Hrvatima zaprijetio “raskidanjem okova” visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je u Izborni zakon, u izbornoj noći, povećavajući broj izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda sa 17 na 23 i prag za kandidiranje čelnika FBiH sa 6 na 11. Time je spriječio ponovni pokušaj formiranja vlasti u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji bez predstavnika većinske hrvatske izborne volje. No, istovremeno je ukinuo veto u nacionalnim klubovima uvođenjem kataloga pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje hrvatskog vitalnog nacionalnog interesa i dalje je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom klubu, no tim mehanizmom Hrvati više ne mogu oboriti ni jedan zakon jer o tome je li ugrožen njihov vitalni nacionalni interes ne odlučuju oni sami, već Ustavni sud FBiH, u kojem većinu imaju “probosanski sudci”.

U Sarajevu uporno ponavljaju laž kako je Schmidt ovim pogodovao HDZ BiH. Istina je da je on svojom intervencijom onemogućio formiranje Vlade FBiH bez predstavnika Hrvata, ali je istovremeno omogućio preglasavanje Hrvata u Domu naroda, njihovoj zadnjoj brani od majorizacije, što se potvrdilo i nametanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, uz sponzorstvo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, bez ijednog hrvatskog glasa.

Nakon 30 godina međunarodnog intervencionizma, iza kojeg su ključnu ulogu imale SAD, pozicija Hrvata u BiH, kao državotvornog naroda, konstituenta FBiH i BiH, u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji BiH je potpuno devastirana, dok na razini BiH Bošnjaci i dalje bez problema mogu uz bošnjačkog birati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Američka veleposlanica u UN-u jasno je dala do znanja da je tomu došao kraj. Sada je ključno pitanje hoće li se bar djelomično Hrvatima vratiti mehanizmi zaštite ustavne jednakopravnosti, koje su im posredo oduzele ranije američke administracije. Bruce je najavila “ograničeni mandat” sljedećeg i posljednjeg visokog predstavnika, ne isključujući mogućnost da on bude i Amerikanac.

U skladu s Trumpovom politikom “America First” aktualnoj američkoj administraciji je primarni cilj rješenje pitanja državne imovine kako bi se  realizirao projekt Južne plinske interkonekcije, odnosno prodaja američkog plina Bosni i Hercegovini, a potom i širenje plinske mreže prema južnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Realizacija tog projekta, međutim, neće biti moguća bez političke stabilnosti u BiH, a te stabilnosti neće biti dokle god Bošnjaci budu majorizirali Hrvate u Predsjedništvu BiH i domovina naroda, i dok im se ne vrati pozicija jednakopravng naroda predviđena Washingtonom i Daytonom.

Budući da Hrvati nemaju političke i diplomatske snage da u to uvjere Trumpovu administraciju ostala im je samo nada da će Hrvatska pokušati nagovoriti Washington da u “ograničeni mandat” posljednjeg visokog predstavnika, uz rješavanje pitanja državne imovine uključi i izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. /HMS/

Continue Reading

EKONOMIJA

Novogradnja Listica-Siroki Brijeg..

Published

on

Fotografije

Opis: Poslovno-stambena zgrada u centru mjesta

Komentar: Građevinsko poduzeće „Novogradnja“ iz Lištice započelo je u travnju 1991. godine radove na poslovno-stambenoj zgradi iznad tržnice u središtu Lištice. Treća deka betonirana je 19. studenoga 1991. godine.

U prostorijama „Novogradnje“ 12. veljače 1992. održana je licitacija za izvođenje aluminijsko-bravarskih radova. Od sedam pristiglih ponuda komisija “Novogradnje” ocijenila je da je najpovoljniju ponudu dostavio „Feal“ te se opredijelila za tog izvođača. U to vrijeme „Novogradnja“ je na području Lištice radila i na obnovi gimnazijske zgrade te izgradnji stambenih zgrada u naselju Zorićevina.

Zgradu je kupio biznismen iz Amerike Jago Soldo. Otvorena je na blagdan Velike Gospe 1994. godine, a blagoslovio ju je širokobriješki gvardijan fra Jozo Zovko.

U intervju za “Slobodnu Dalmaciju” od 7. listopada 1994. koji je Jago Soldo dao Blanki Kraljević piše:

– Velika poslovna zgrada u užem središtu Širokoga Brijega još je jedan primjer kako on pomaže. Započeta je prije izbijanja rata, no radovi na njoj stali su kako zbog početka ratnih djelovanja, tako i zbog pomanjkanja sredstava za završetak njezine izgradnje. Kupnjom te zgrade g. Soldo osigurao je građevinskome poduzeću “Novogradnja” dobar posao.

“Zanimanje za iznajmljivanje poslovnih prostora postoji. S obzirom na ratne okolnosti, prezadovoljan sam kako sve teče. Vjerujem da će ovakav načín poslovanja biti moguće razvijati i ubuduće”.

Moderna i lijepa zgrada s ukusno uređenim poslovnim prostorima, uz iskusno vođenje čovjeka koji je posao učio u Americi, donijela je dašak američkoga poslovnog duha u Herceg-Bosnu. Poslovni centri, umjesto kioska, zahvaljujući ljudima poput Jage Solde mogli bi uskoro postati naša svakodnevnica.

Datum: 1991.
Lokacija: Široki Brijeg.
Zemlja: Bosna i Hercegovina.
Autor fotografija: Andrija Zeljko.
Arhiv: privatni arhiv, Miljenko Karačić

Continue Reading

EKONOMIJA

Ministar Vlade RH Šusnjar..To želim promijeniti

Published

on

Godinama je vrijedna INA-ina imovina u Siriji stajala neiskorištena, bez stvarne koristi za kompaniju i hrvatsko gospodarstvo.

To želim promijeniti.

Od prvog dana dolaska na dužnost ministra činim sve što mogu kako bi se otvorio put za ponovno aktiviranje te imovine i povratak INA-e na njezina naftna polja u Siriji. Tu temu redovito otvaram i u razgovorima sa stranim, pogotovo američkim, dužnosnicima.

O tome sam danas razgovarao s Yousefom Qiblawyjem, predsjednikom i CEO-om Syrian Petroleum Company, nacionalne kompanije s 30.000 zaposlenih. Ključna tema je bila obnova energetske suradnje, stvaranje uvjeta za INA-in novi angažman, razvoj infrastrukture, širenje tržišta i jačanje hrvatske industrije i izvoza.

Ne želimo INA-u koja stoji, već kompaniju koja ulaže, raste i otvara nove prilike za hrvatsko gospodarstvo. To je smjer koji provodimo kroz politike Vlada Republike Hrvatske.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba